The 10 most recently published documents
Do individuals have freedom or are they free? This project utilizes phenomenology and Erich Fromm's concepts of having and being to explore the issue of awareness through the lens of individuals working in public and private organizations. It argues that awareness of freedom is not only structurally constrained within organizations, but serves to conflate a way of being. Further, it suggests, individuals, and especially societal leaders, have a responsibility to take a stand and act according to what provides them with meaning so as to preserve and expand access to individual freedom.
Ovaj rad bavi se pitanjem ljudske agresivnosti kao posljedice evolucije i socijalizacije. Dvije teorije Jonathana Haidta - kako socijalizacija i kultura utječu na agresivnost i kako političko opredjeljenje utječe na agresivnost - će biti okosnica rada. U početnom dijelu rada iznose se definicije agresije prema nekoliko poznatih psihoanalitičara, filozofa i etologa. Te definicije nam daju uvid u to što je agresija zapravo, zašto se javlja i u kojim se točno situacijama javlja. Razumijevanje agresije i njeno definiranje iz različitih aspekata nam je važno iz razloga što se ljudsko ponašanje odnosno agresija može ispoljiti na više različitih načina. S time na umu, možemo shvatiti koji su to okidači naveli Mađarsku da u vrijeme migrantske krize zatvori granice i ispolji ponašanja o kojima smo slušali svakodnevno u domaćim i svjetskim medijima. Nadalje razdvajamo evolucijske i sociološke aspekte agresivnih ponašanja. Kako je čovjek prije svega biološko pa sociološko biće, moramo shvatiti koji su to okidači za agresivna ponašanja, zašto postoje i kako se mogu ispoljiti. Što je to u našim genima i kakve veze imaju naši preci s današnjim oblikom ljudske vrste? S druge strane predstavljamo sociološki aspekt agresije kojim pokušavamo objasniti zašto su neka agresivna ponašanja kulturološki i sociološki određena. Također, kako život u modernim zajednicama i shvaćanje nacionalnog identiteta može utjecati na masovno ponašanje jednog naroda. Na kraju dajemo opširan uvid u Europsku migrantsku krizu s fokusom na Mađarsku. Objašnjavamo politiku premijera Viktora Orbana i njegove vlade i kako je ona utjecala na mađarski narod. Postoji niz posljedica u obliku agresivnog ponašanja radi manipulacije informacijama i sustavnim demoraliziranjem imigranata. Dati ćemo nekoliko konkretnih primjera agresije za vrijeme migrantske krize u Mađarskoj. U raspravi dajemo osvrt na migrantsku krizu i kako je svaki oblik agresivnog ponašanja povezan s prethodno navedenim definicijama agresije i Haidtovim teorijama.
Kompleksitas kehidupan manusia berawal karena ia bukan sekedar mahluk biologis. kematiannya bukanakhir dari perjalanan hidupnyan namun awal dari kehidupan abadinya. Kebahagiaan manusia bukan hanya pada pemuasaan kebutuhan jasmaninya, tetapi terkait dengan pemenuhan kebutuhan rohaninya. Tetapi kehidupan manusia moderen yang terpaku pada rasionalitas dan standar-standar ilmu yang mengikuti rumus-rumus kaku kaum positivisme telah membuat rumusan kebahagiaan yang hanya bersifat material. Akibatnya manusia tercerabut dari nilai-nilai dan akar-akar spiritualitas yang menjadikan manusia terasing dan nestapa dalam kehidupanya. Spiritualitas dalam kehidupan manusia adalah kekuatan mahadasyat yang dapat menghubungkan manusia dengan segala apa yang dilakukan dan tujuan apa ia melakukannya. Spiritualitas adalah iradah rabbaniyah yang mengalahkan kekuatan lain. Ia bagaikan kekuatan daya listrik dalam pembangkit listrik. Kabel dan lampu hanyalah perantara. Ia mengalir sebagai motor penggerak amal manusia. Ia bersifat bebas dan berdaya kekuatan yang luar biasa. Ia adalah potensi yang baik yang dapat menggerakan manusia terhubung dengan sesuatu yang terdalam pada diri manusia. Nestapa manusia moderen adalah keterpisahan dengannya.Formula penting yang harus ditemukan untuk manusia yang sudah terlanjur terpaku pada rumus-rumus modernitas yang rasional dan materialistik adalah spiritualitas yang dapat mendamaikan rasionalitas dan transendenalitas. Kajian filosofis yang mendalam dalam memelihara keterhubungan manusia dengan tuhannya dengan cara-cara yang lebih subtansial dengan menghidupkan beberapa ajaran tasawuf dalam keseharian kita merupakan tawaran dalam tulisan ini.
Niniejsza recenzja dotyczy książki Ericha Fromma Rewolucja nadziei [...]. W stronę uczłowieczonej technologii. Została ona napisana jako odpowiedź na kontrkulturową rewolucję 1968 roku i dwubiegunowe tendencje zachodnich społeczeństw: konsumpcjonizmu dyktowanego przez największe korporacje orazrozwoju ruchów alterglobalistycznych walczących o globalne budowanie społeczeństwa obywatelskiego. Erich Fromm (1900–1980) był filozofem niemieckim żydowskiego pochodzenia. Zajmował się m.in. zagadnieniami psychologii społecznej oraz relacjami między jednostką i społeczeństwem. Ogromny wpływ na jego twórczość miały teorie Marxa i Freuda. W swoich pismach podejmował kwestię rozwiązania negatywnych zjawisk społecznych, szczególnie tych obserwowanych w kręgu cywilizacji zachodniej [...].
Проводится философско-культурологический анализ медицинской корпоративной культуры через призму одного из главных ее элементов – любви. Автор отмечает процесс дегуманизации в современной системе оказания медицинской помощи и деонтологический кризис медицинской корпорации. Один из способов выхода из кризиса – возвращение к этике любви врача к своему пациенту на новом уровне. Автором использован методологический подход Эриха Фромма, представляющий любовь как искусство, в котором необходимо совершенствоваться.
[Chinese abstract not available] With the new development of modern capitalism, Fromm, who had experienced two world wars and economic crisis, saw with a sharp eye all the pathological phenomena behind its prosperity. So Erich Fromm combined Freudian psychoanalysis and Marxism to launch a comprehensive critique of modern capitalism. Fromm’s social criticism can be deconstructed into three parts: the basis of criticism is the theory of human nature featuring psychoanalysis; the objects of criticism include various pathological phenomena in the economic, political, cultural and psychological fields; the final point of criticism is to build a sound society and cultivate sound people through comprehensive reform. Fromm’s social critical thought has its rationality and limitations. On the one hand, Fromm inherited and developed the critical spirit of Marx, and insisted on human-centeredness, paying extra attention to the development of people themselves. On the other hand, his critique of modern capitalism is superficial and does not go deep into the fundamental contradictions of capitalism, and his social conception is too ideal and lacks practicality. However, by finding the positive part of Fromm’s social critical thought, it can provide some realistic insights into the solution of the specific problems faced in our social development. [Translation: www.cnki.net, 7/2024]
Din, felsefe ve psikoloji gibi birçok disiplin vicdan kavramını inceleme konusu yaparak onu anlamaya ve tanımlamaya çalışmıştır. Din, felsefe ve psikoloji alanındaki literatürde vicdan, kişide iyiyi kötüden ayırt etmeye yarayan içsel bir parametre, kişiden kişiye değişen ve geliştirilebilir soyut bir kavram olarak değerlendirilmektedir. Günümüz dünyasında ise değerlerden yoksun pozitivist bilim anlayışının eksiklikleri ve aksaklıkları konuşulmaktadır. Bu bağlamda dünyanın çeşitli yerlerinde ahlak eğitimi, karakter eğitimi ve değerler eğitimi gibi eğitim programları düzenlenmektedir. Bu çalışma değerler eğitiminde eğitim ve çevre gibi faktörlerin yanı sıra insanda doğduğu andan itibaren var olduğuna inanılan vicdan olgusunu dini, felsefi ve psikolojik boyutları ile incelemeyi ve değerlerin öğretimindeki yeri ve önemini değerlendirmeyi amaçlamaktadır. Bu kapsamda dini, felsefi ve psikolojik farklı bakış açılarının vicdan kavramına yönelik değerlendirmelerine yer verilmiş, yapılan tanımların ortak noktalarından hareketle vicdanın >ne< liği üzerinde, vicdan eğitiminin gerekliliği üzerinde durulmuş ve değerler eğitiminde nasıl işe koşulacağı tartışılmıştır. Sonuç olarak, kişinin vicdanına hitap etmeyen hiçbir değerin kişiye kazandırılamayacağı fikri savunulmaktadır.
O artigo tem como objetivo identificar os referenciais teórico-conceituais a partir dos quais Erich Fromm, autor inscrito na tradição de uma >Esquerda Freudiana<, propôs sistemas explicativos para o fenômeno do nazi-fascismo. Fromm o fez do >olho do furacão<, no ano de 1941, com a Segunda Guerra ainda em curso e o governo nazista no poder. Mais amplamente, procura-se verificar que contributos estes referenciais puderam legar às Ciências Humanas e Sociais na forma de elementos explicativos, provenientes das teorias da psicanálise, para a tamanha complexidade deste objeto histórico.