TY - GEN A1 - Ada, Hrelja T1 - Integritet mladih u virtualnom svijetu [Youth integrity in the virtual world], Master's thesis, Department of Journalism and Communication, University of Sarajevo, Sarajevo, Croatia 2024, 93 + 3 pp. N2 - Bez najvećeg svjetskog medija World Wide Weba odnosno interneta danas je život gotovo nezamisliv. Ovakav izum je utjecao i utječe na mnogobrojna područja naših života, te na taj način zauvijek mijenja društvene navike. Teško je čak i zamisliti danas obavljati posao bez interneta, stvarati konekcije, održavati komunikaciju… Internet je jednostavno postao stil života 21. stoljeća. Najveća inovacija (ovog stoljeća) ima za cilj olakšati ljudske živote što zaista i čini međutim opšte poznato je da sadrži kako pozitivne, tako i negativne strane svog djelovanja. S obzirom da živimo u vrijeme koje je doba interneta, pametnih uređaja, društvenih mreža, masovnih komunikacija i doba virtualnosti, postajemo svjesni da su to najupotrebljiviji načini za ljudsku interakciju danas. Uz to bijeg od realnosti postaje dio ljudske svakodnevnice pa samim tim odrastanje mladih temeljeno je na tehnologiji koja je danas neizostavan faktor funkcije života. Čovjek po prirodi teži ka osjećaju uklapanja ili pripadanju određenoj sredini stoga nastanak i razvoj interneta omogućava savršenu platformu za razvijanje pripadnosti i komunikacijskih veza. Internet kao najviše korišten medij stvara plodno tlo uklapanja za kojim čovjek kao socijalno biće po prirodi teži. Ovo se naročito tiče adolescenata i mladih kojima su mreže postale važan faktor u socijalizaciji, komunikaciji. Uspon društvenih mreža omogućava neviđeno dobre prilike za izražavanje i interakciju, međutim kao loša strana u ovom radu bit će izdvojeno kakve izazove donose virtualni fenomeni za stvaranje integriteta. U ovom sve digitalnijem dobu virtualni svijet igra odlučujuću ulogu u životima mladih gdje zapravo oni gube dodir sa realnošću, kreirajući i oblikujući njihove stavove i uvjerenja. Uranjajući u tu online digitalnu zajednicu postavlja se pitanje kako virtualni svijet utječe na kreaciju integriteta? Da bi ovaj zamršeni fenomen što bolje bio razjašnjen dobro bi bilo sagledati ga kroz prizmu poznate teorije Marshalla McLuhana >zatvor bez zidova<. Tu kreacija intergiteta mladih poprima iznijansiranu perspektivu jer moderni svijet funkcioniše kao zatvor bez zidova oblikujući percepcije i ponašanja bez fizičkog ograničenja, mladi ljudi se kreću virtualnom složenom mrežom koja isto tako oblikuje i njihov osjećaj vrijednosti unutar društva. Kako bi što bolje razjasnili integritet mladih u virtualnom doživljaju, okruženju i postojanju važno je ući u složenost problema, rasčlaniti ga i obratiti pažnju sa kojim sve dilemama se mladi susreću i bore, te koja su to pitanja usko vezana za ovaj fenomen (digitalni identitet, cyber nasilje, zaštita privatnosti…) Mlađa generacija najviše je podložna digitalnim platformama i u vezi s tim integritet individue postaje nametnut, zapovijeđen. Masmediji nam danas nude gotove riječi i slike, obrasce, stereotipe, načine ponašanja, medijski bonton. Strojevi su nam nametnuli masovno reproduciranu sliku/tekst kao poziv na prilagodbu svijetu strojeva, svijetu u kojemu ćemo mi sami prije svega ostaloga sebe doživjeti poput stroja. (Fejzić Čengić & Sofradžija, 2022) Da bi ovakav način kreiranja integriteta bio što manje zastupljen važno je poduzeti korake koji uključuju digitalno i medijsko opismenjavanje, kako mladih tako i roditelja. Ovaj rad donijet će neka istraživanja na bosanskohercegovačkom tlu na temu Integritet mladih u virtualnom svijetu čiji je cilj da proširi ne samo vidike mladih nego uopšteno ljudske vidike kada je riječ o upotrebi društvenih mreža i virtualnog svijeta. Virtualni doživljaj koji je svakodnevan, opšteprisutan baš kao takav je neophodan za funkciju modernog društva i zbog tog je baš to interesna sfera ovog istraživačkog rada. [Introductory consideration] Y1 - 2024 ER - TY - JOUR A1 - Akrap, Domagoj T1 - Proroci židovske >protukulture< – Martin Buber, Erich Fromm i Abraham Joshua Heschel JF - Filozofska Istraživanja, Vol. 42, No. 4 (2022), pp. 761-773. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/en/file/437764] N2 - Rad prikazuje nastanak posebne židovske protukulture na prijelazu iz 1960-ih u 1970-e godine prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama kao posljedice antiratnog pokreta i pokreta za građanska prava. Dijaloška filozofija Martina Bubera, humanizam Ericha Fromma i religiozni egzistencijalizam Abrahama Joshue Heschela bitno su oblikovali ideje mlade generacije Židova i utjecali na njihovu želju za obnovom židovskog života. Iako su se koncepcijski i stilski razlikovali, ovoj trojici mislioca zajednička je bila neumorna kritika nesnošljivosti sadašnjice i borba za pravednije društvene odnose. Bez obzira radi li se o Buberovu društvu izgrađenom na slobodnom udruživanju, Frommovu humanističkom socijalizmu ili Heschelovu slobodnom društvu prožetom religijom – frustriranoj i izgubljenoj mladoj generaciji ponudili su odgovore i pokazali im put k izrazito željenoj >duhovnoj revoluciji<, zadobivajući na taj način uloge proroka. Y1 - 2022 ER - TY - JOUR A1 - Akrap, Domagoj T1 - Cionističko djelovanje mladoga Ericha Fromma [Zionist Activities of the Young Erich Fromm] JF - Radovi – Zavod za hrvatsku povijest (Zagreb), Vol. 55 (No. 2, 2023), pp. 397-411. [Online ISSN 1849-0344] [hrcak.srce.hr/file/457097] [doi.org/10.17234/RadoviZHP.55.31] N2 - U članku se analizira sve rane radove Ericha Fromma koje je pisao kao gimnazijalac i student. Svi tekstovi objavljeni su u njemačkim studentskim cionističkim časopisima. Točnija analiza tekstova jasno pokazuje da je Fromm već tada u cionističkom omladinskom pokretu zastupao načela autentičnog života i socijalne pravde – za njega iskonski židovske vrednote. Kasnije će se u svojim poznatim djelima zalagati za ista ta načela i primijeniti ih na čovjeka općenito. N2 - Erich Fromm was a popular social theorist and psychoanalyst, well known for books like Art of Lovin or To Have or to Be, written in the USA after World War II. Less known are his post-World War I texts which were written in German during his high school and student years. Brought up in an orthodox GermanJewish family, Fromm joined the Zionist movement early in his life whereupon he began to publish shorter texts in German Zionist student magazines. Among the texts were reports from Zionist meetings, programatic texts and criticisms of the state in which the youth movement currently found itself. A more accurate analysis of these texts clearly shows, that, even then, as an active member in the Zionist youth movement, Fromm supported the same principles of authentic life and social justice, he stood for in his later work. Fromm considered these principles primordial Jewish values. After he ceased living an orthodox Jewish life, he continued to apply the same principles to man in general and thus became one of the most influential humanistic thinkers of his day. Y1 - 2023 ER - TY - JOUR A1 - Alić, Sead T1 - Globalno ratište i glasovi iz pustinje [Global Battlefield and the Voices from the Desert] JF - Filozofska Istraživanja, Vol. 37, No. 1 (2017), pp. 71-8l. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/file/276968] N2 - Pojmom autoritarnosti u tekstu se nastoji osvijetliti autoritarna politička i vojna djelova nja država koje zanemaruju pravne i moralne dosege suvremene civilizacije te se na taj način želi >obuhvatiti vrijeme< pojmovima kao što su propaganda, rat i terorizam. U pro mišljanja o ratu uvode se teze Sigmunda Freuda, Ericha Fromma, Claudea Lévi-Straussa, Friedricha Nietzschea, Noama Chomskoga i drugih autora koji ratu >proširuju okvire<. Iz tako proširenoga konteksta promatraju se fenomeni >globalnoga rata>i< medijskoga rata« te posebno teroristički napad u Parizu 2015 godine. Želja je pokazati novu/staru ulogu masmedijske >proizvodnje pristanka< te pojasniti ulogu i snagu medija u aktualnom rastu terorizma u svijetu. N2 - The concept of authoritarianism is used in the text as a way to shed light on the authoritarian political and military activities of those countries that ignore the modern civilisation’s legal and moral achievements in an attempt to >envelop time< in concepts such as propaganda, war and terrorism. Reflections on war include theses by Sigmund Freud, Erich Fromm, Claude Lévi-Strauss, Friedrich Nietzsche, Noam Chomsky, and other authors who >expand the framework< of war. This broadened context is then used in order to observe the phenomena of >global war< and >media war<, and the terrorist attack in Paris. The goal is to highlight the new/old role of the mass media’s >manufacturing consent<, and to clarify the role and power of media in the current rise of terrorism in the world. Y1 - 2017 ER - TY - JOUR A1 - Andrilovic, V. A1 - Mandic, S. A1 - Cota, M. T1 - Metamemorija i individualne strategije u mehanickom ucenju (Metamemory and Individual Stragies in Rote Learning) JF - Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 57-66. Y1 - 1981 ER - TY - JOUR A1 - Anonymus-1966a, T1 - Review Fromm, E.: The Sane Society (1955a, Serbocroatic) JF - Oslobodenje, Vol. 20 (22. 11. 1963). Y1 - 1963 ER - TY - GEN A1 - Anonymus-1980l, T1 - Smrt Eriha Froma: Buntovnik s razlogom T2 - Nin, Vol. 30 (No. 1524, 23. 3. 1980), pp. 32f. Y1 - 1980 ER - TY - GEN A1 - Anonymus-1980o, T1 - Erich Fromm (1900-1980) T2 - Oko (I. B.), Vol. 7 (No. 210, 1980), pp. 10. Y1 - 1980 ER - TY - GEN A1 - Ančić, Branko T1 - Erich Fromm i kultura kapitalizma (Erich Fromm and the Culture of Capitalism). Graduate Thesis Faculty Hrvatski studiji University - Sveučilište u Zagrebu, 2006. N2 - U radu se nastoji prikazati kultura kapitalizma iz rakursa Frommove teorije. Kapitalizam sa svojom kulturom stvara čovjeka kakav mu treba, čovjeka koji je podložan utjecaju i voljan da se njime kontrolira i upravlja. Stvaranjem čovjeka koji postavlja kao svoju kulturnu vrijednost sve što je tehničko i automatizirano, i on sam postaje takav. Y1 - 2006 ER - TY - JOUR A1 - Aranitovic, D. T1 - Review Fromm, E.: Sigmund Freud's Mission. An Analysis of His Personality and Influence (1959a, Serbocroatic) JF - Mostovi (Pljevlja), Vol. 9 (No. 46, 1978), pp. 79-83 Y1 - 1978 ER - TY - JOUR A1 - Aranitovic, D. T1 - Bibliografija prevoda dela i clanaka Ericha Fromma i radova jugoslovenskih autora o Frommovom delu JF - Psihologija, Beograd 14 (No. 3, 1981), pp. 174-180. Y1 - 1981 ER - TY - JOUR A1 - Arsenovic Pavlovic, M. A1 - Tripkovic Vujanovic, S. T1 - Neki problemi ocenjivanja znanja ucenika specijalnih skola za lakse mentalno zaostalu decu (Some Problems in Grading the Knowledge of Pupils from Special Schools for Lightly Retarded Children) JF - Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 134-144. Y1 - 1981 ER - TY - JOUR A1 - Babic, D. T1 - Mjesto Tome Zivanovica U Razvoju Gradanske Filozofije Prava U Srba (The Role of Toma Zivanocic in the Development of the Civil Philosophy of Law in Serbia) JF - Gledista, Beograd, Vol. XXI (No. 7-8, 1981), pp. 101-112. Y1 - 1981 ER - TY - JOUR A1 - Bakic-Damjanovic, S. T1 - Koreni Fromovog metoda [Roots of Fromm's Method, JF - Socioloski Pregled, Vol. 17 (No. 3-4, 1983), pp. 81-87. N2 - Erich FROMMs Schrift >Psychoanalyse und Zen-Buddhismus< von 1971 wird in ihren wesentlichen Argumentationssträngen referiert und aus daseinsanalytischer Perspektive kommentiert. Beide Ansätze werden insofern als übereinstimmend betrachtet, als sie für die angestrebte volle Harmonie und das unmittelbare Erfassen der Realität das begriffliche Denken allein als unzureichend betrachten; es muss durch nicht-intellektuelle Einsicht ergänzt werden. Die bewusste Erfahrung des Nichts wird für notwendig gehalten, um ein Verständnis vom eigenen Sein zu entwickeln. Y1 - 1983 ER - TY - JOUR A1 - Balajić, Siniša T1 - Dinamizmi dijaloga u dinamici razvoja osobnosti Siniša Balajić [Dynamism of Dialogue in the Dynamic Development of Personality] JF - Služba Božja, Vol. 57, No. 2 (2017), pp. 135-162. [Online ISSN 1849-1057] [hrcak.srce.hr/en/file/272258] N2 - Kao ni mnogi drugi životni vidovi, tako ni dijalog nije jednodimenzionalan. Naime, on je sastavljen od više dimenzija i dinamizama. Između mnoštva dinamizama ističe se nekoliko njih koji stvaraju temelj za dobru dijalošku dinamiku: odnos, slušanje sa svojim elementima i govor. Govoreći o odnosu, promišljamo o povezanosti dviju ili više različitih stvarnosti, kao što su odnosi među ljudima, afektivni odnosi itd. U tim se odnosima razvijaju i rastu dinamizmi i njihovi elementi kao što su slušanje, sluh, govor, pogled itd. Polazeći od dinamike sluha i slušanja, otkrivamo da oni nisu na svom početku usmjereni na zvuk. Na početku života ne rađa se svjesna percepcija zvuka. Na početku slušanja pojavljuje se čuvstvo koje je temeljni element slušanja. Stoga slušanje usmjerava najprije izvan horizonta zvuka i poziva da se oćuti, percipira stvarnost preko lica koje je oglednik stavova, osjećaja, iskustava. Ta se iskustva mogu izreći u dinamici govora koji je dinamizam što oblikuje svijet emocija, iskustava, misli, ideja. Govor kroz riječi prenosi ono što nije samo slovo ili zvuk. Naime, riječ predstavlja, ne samu sebe, nego svijet duha, emocija itd., usmjerena je na izricanje i oblikovanje tog svijeta. Polazeći od pretpostavke da su ovih nekoliko dinamizama i njihovi elementi doista temelj dobre dijaloške dinamike, ovaj kratki članak ima u vidu skicirati ih nastojeći izvući na površinu elemente njihova utjecaja na razvoj osobnosti. Vjerujemo da upravo ovi dinamizmi mogu izričito ukazati na važnost dobre dijaloške dinamike i na njezin odnos s činom razvoja osobnosti koja, otvorena dinamici dijaloga, biva otvorenija za novost i rast. N2 - Dialogue, like many aspects of life, is not presented as unilateral. In fact, it is composed of different dimensions and dynamisms. Among the multitude of dynamisms, it is noted that there are some that are considered constitutive of a good dynamic dialogue: relationships, listening with full attention and discourse. Talking about relationships, we consider the relationship between two or more different realities, such as relationships among people, affective relationships, etc. Starting from the dynamics of listening and listening, we discover that they are not initially focused on sound. At the beginning of life, no conscious perception of sound is born. At the beginning of the listening session, there is an awareness. Listening is the fundamental element of listening. Hence, listening first directs out of the horizons of sound and calls to look, perceives reality through a face that is an exponent of attitudes, feelings, experiences. These experiences can be pronounced in the dynamics of speech. Speech is a dynamism that shapes the world of emotions, experiences, thoughts, ideas. Talking through words transports what is not just a letter or a sound. Namely, the word represents not the self but the world of the spirit, the emotion, etc. It is directed at the expression and formulation of that world. Assuming that these dynamisms truly become the basis of a good dynamic dialogue, this short article proposes to delineate them by trying to bring out the elements of their impact on personality development. We believe that these dynamisms can explicitly indicate the importance of a good dynamic dialogue and its relationship with the development of the person, who, if open to dynamic dialogue, becomes even more open to innovation and growth. Y1 - 2017 ER - TY - JOUR A1 - Begovic, Sead T1 - Covjek kao mjera scih stvari JF - Vjesnik, Zagreb (4. May 2000) Y1 - 2000 ER - TY - JOUR A1 - Besarovic, V. T1 - Intelektualno Stvaralastvo I Pravna Regulativa (Intellectual Creativity and Legal Regulative) JF - Gledista, Beograd, Vol. XXII (No. 9-10, 1981), pp. 59-73. Y1 - 1981 ER - TY - JOUR A1 - Bijeljac-Babic, R. T1 - >Teorije jezika. Teorije ucenja< JF - Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 166-167. Y1 - 1981 ER - TY - JOUR A1 - Bjelajac, Petra T1 - Prodor kapitalizma u romanima hrvatskog realizma JF - Jat: časopis studenata kroatistike, Vol. 1, No. 2 (2015), pp. 135-153. [Print ISSN 1848-8110] [hrcak.srce.hr/en/file/204295] N2 - Prodor je kapitalizma jedna od tema koju uz ostale, kao što su propadanje plemstva, školovanje seoskog djeteta u gradu i opisivanje građanskog, seljačkog i radničkog sloja, pronalazimo u romanima hrvatskog realizma, pri čemu pratimo različito manifestiranje kapitalističke doktrine u gradovima i na selu, što je još jedan polarizacijski odnos koji se nameće u većini djela. Autori su realističkih romana prodor kapitalizma ocijenili izrazito negativnim, bez obzira na mjesto njegova nastajanja. Iz tog su razloga njegovu pojavu vezali uz negativne likove, pojedince koji se razlikuju od svoje okoline razmišljajući više robno-novčano. Promatrajući oblikovanje i promjene karaktera tih likova, ustanovljeno je da ono uvelike ovisi o povijesno-ekonomskoj situaciji u kojoj se karakter nalazi, odnosno ovisi o promjenama koje su zahvatile društvo, pri čemu je jedna od glavnih prodor kapitalizma. N2 - Penetration of capitalism is one of the themes which we find in Croatian realist novels, among others such as the decline of the nobility, education of a rural child in the city and the description of the middle, peasant and working class, following at the same time different manifestations of the capitalist doctrine in cities and at the countryside, which is yet another polarizing relationship imposed in the majority of works. The authors of realist novels regarded the penetration of capitalism as highly negative, regardless of the place of its origin. That is the reason why they associated its occurrence with negative characters, individuals who differ from their surroundings thinking in a more commodity-monetary way. Through observations of the formation and the changes of personalities of those characters, it has been determined that it depends greatly on the historical-economic situation of the character, i.e. it depends on the changes that have affected the society, one of the major ones being the penetration of capitalism. Y1 - 2015 ER - TY - JOUR A1 - Bogdanovic, M. T1 - Review Fromm, E.: The Crisis of Psychoanalysis. Essays on Freud, Marx and Social Psychology (1970a, Serbocroatic) JF - Filosofija, Vol. 17 (No. 1/2, 1973), pp. 219-223 Y1 - 1973 ER - TY - JOUR A1 - Bojanovic, R. T1 - Licni I Drustveni Izvori Idolatrije (Personal and Sjocial Sources of Idolatry) JF - Gledista, Beograd, Vol. XXII (No. 9-10, 1981), pp. 74-84. Y1 - 1981 ER - TY - GEN A1 - Bojčić, Karlo T1 - Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju fizički agresivnog ponašanja djece predškolske i mlađe školske dobi [Risk and protective factors in the development of physically aggressive behavior in preschool and younger school-age children], Doctoral dissertation, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2023, 314 + 18 pp., Croatian. N2 - Cilj ovog rada bio je identificirati rizične i zaštitne čimbenike povezane s razvojem fizički agresivnog ponašanja u populaciji djece predškolske i mlađe školske dobi. U teorijskom dijelu rada prikazane su promjene u perspektivi djetinjstva i odnosu društva prema djeci kroz povijest te razvojna obilježja djece predškolske i mlađe školski dobi. U radu je agresivno ponašanje definirano kao namjerno nanošenje ili pokušaj nanošenja štete samome sebi, drugim osobama ili objektima. Prikazan je odnos između nasilja i agresije, pri čemu agresija ne isključuje fizičke oblike nasilja, ali se uglavnom odnosi na manje ekstremna namjerna ponašanja koja mogu uzrokovati negativne psihološke i/ili fizičke posljedice po druge, ali i po osobu koja se agresivno ponaša. Prikazane su glavne teorije agresivnosti, kojima se razvoj agresivnog ponašanja uglavnom objašnjavao kroz djelovanje bioloških ili socijalnih čimbenika. U radu je prikazan i korišten Bronfenbrennerov bioekološki model ljudskog razvoja, koji fizički agresivno ponašanje objašnjava kao rezultat interakcije između urođenih, individualnih karakteristika osobe i obilježja njene socijalne okoline. Ove značajke prema svojem djelovanju dijele se u rizične i zaštitne čimbenike te je njihov učinak na dijete opisan u posljednjem poglavlju teorijskog dijela rada. U empirijskom dijelu rada analizirani su podaci prikupljeni na uzorku od 393 roditelja koji su sudjelovali u anketnom istraživanju te 378 djece koja su sudjelovala u intervjuima sa stručnim suradnicima. U istraživanju su sudjelovala tri dječja vrtića te tri osnovne škole na području Slavonije. Rezultatima istraživanja utvrđene su značajne razlike u učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s obzirom na njihov spol i dob, broj braće ili sestara, broj članova kućanstva i radni status majke. Utvrđena je i značajna povezanost učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s odgojnim stilom roditelja, sociometrijskim statusom u odgojnoj skupini ili razredu, sklonosti nasilnim medijskim sadržajima te zadovoljstvom radnom sredinom roditelja. Kao značajni prediktori fizički agresivnog ponašanja pokazali su se dob, privrženost roditeljima, prihvaćenost među vršnjacima te zadovoljstvo roditelja radnom sredinom. Rezultati rada doprinose razumijevanju čimbenika povezanih s fizički agresivnim ponašanjem djece te upućuju na važnost preventivnog djelovanja, koje osima djeteta treba obuhvatiti i druge socijalno-interakcijske sredine poput obitelji, vršnjaka, odgojno-obrazovne ustanove i medija. N2 - The aim of this paper was to identify risk and protective factors associated with the development of physically aggressive behavior in the population of preschool and younger elementary school children. The theoretical part of the paper gives an overview of the various changes in the perspective of childhood and society's attitude towards children throughout history, and overview of the developmental characteristics of preschool and elementary school children. The paper used the definition of aggressive behaviour as the behaviour with intention of causing or attempting to cause harm to oneself, other persons or objects. The relationship between violence and aggression is shown, whereby aggression does not exclude physical forms of violence, but mostly refers to less extreme intentional behaviours that can cause negative psychological and/or physical consequences for victim and the perpetrator. The main theories of aggressiveness are presented, which mainly explain the development of aggressive behavior by the action of biological or social factors. The paper presents and uses Bronfenbrenner's bioecological model of human development, which explains physically aggressive behavior as a result of the interaction between a person's innate, individual characteristics and the characteristics of his social environment. According to their effect, these characteristics are divided into risk and protective factors, and their effect on the child is described in the last chapter of the theoretical part of the paper. The empirical part of the work analysed data collected from a sample of 393 parents who participated in the survey and 378 children who participated in interviews with educational specialists. Three kindergartens and three elementary schools from the area of Slavonia participated in the research. The results revealed significant differences in the frequency of physically aggressive behavior of children with regard to their sex and age, the number of brothers or sisters, the number of household members and the working status of the mother. A significant correlation between the frequency of physically aggressive behavior of children with parenting style, sociometric status in the educational group or class, propensity for violent media content and satisfaction with the parents' work environment was established. The significant predictors of physically aggressive behavior were age, attachment to parents, acceptance among peers and parents' satisfaction with the work environment. The paper contributes to the understanding of the factors related to the physically aggressive behavior of children and indicates the importance of measures to prevent this behavior, which, in addition to the child, must also include other environments with which the child communicates, such as family, peers, educational institutions and the media. Y1 - 2023 ER - TY - JOUR A1 - Bonss, Wolfgang T1 - Analiticka socijalna psihologija – nova dimenzija materijalistickog obrazovanja teorije JF - Kulturni radnik, Zagreb Vol. XXXV (No. 2, 1982), pp. 91-122. Y1 - 1982 ER - TY - JOUR A1 - Bosanac, M. T1 - Review Fromm, E.: Escape from Freedom (1941a, Serbocroatic) JF - Zbornik Pravnog Fakulteta y Zagrebu, Zagreb, Vol. 16 (No. 2, 1966), pp. 210-213 Y1 - 1966 ER - TY - JOUR A1 - Bozavic, R. T1 - Jedna znacajna teorija licnosti JF - Stvaranje, Vol. 19 (No. 12, 1964), pp. 1315-1328. Y1 - 1964 ER - TY - GEN A1 - Božić, Ena T1 - Društvo narcizma [Social narcissism], Master's thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2023, 51 + 7 pp., Croatian. N2 - Društvo je prirodna pojava, od prvog sposobnog čovjeka do današnjeg čovjeka, svaki društveni oblik ima svoje sastavnice, funkcije i karakteristike, što su glavne teme socioloških istraživanja. Svaki sa sobom nosi posebne oblike društvenosti razvijene kroz ljudsku inteligenciju i životne uvjete (prirodne uvjete poput klime, vegetacije, flore i faune, do kulture i ekonomskih i političkih uvjeta) određenog razdoblja. Zanimljivo je proučavati društvene odnose među društvenim pojedincima i kako jedan pojedinac ili grupa utječe na drugoga. Kako društva rastu i razvijaju se tijekom vremena, s njima se razvijaju i određene >bolesti< ili mutacije. Jedna od takvih >bolesti< je narcizam. Kako Lasch tvrdi u svojoj knjizi The Culture of Narcissism, narcisoidnost predstavlja neku vrstu mutirane norme, u ovom slučaju društva formiranog kroz klinički dijagnosticirane poremećaje osobnosti. . Ovaj rad će ispitati pojavu narcizma u današnjem društvu i razumjeti narcizam kroz sljedeće karakteristike koje definiraju Mustač i Marčinko 2020. godine: nedostatak empatije, arogancija, potreba za divljenjem, želja za pažnjom i samo napuhani osjećaj vlastite vrijednosti. Kada te osobine postanu trajne i potpuno krute, to se naziva narcistički poremećaj osobnosti. Kada naše društvo ima velik broj pojedinaca čije se osobnosti temelje na tim osobinama, takvo društvo možemo nazvati narcisoidnim društvom. Važno je društvo proučavati kroz okvire narcisoidnosti kako bismo razumjeli određene pojave i ispravili komponente koje dovode do društveno nepoželjnih proizvoda u vidu nepoželjnih međusobnih odnosa, nepovoljnih životnih vrijednosti i uvjeta života, rada i negativnih aspekata života. Iako je teško ili nemoguće definirati što čini normalan, zdrav i uspješan život, također je lako uočiti abnormalne značajke narcisoidnog društva u kojem se opće blagostanje i zajednički napredak ne uzimaju u obzir, već samo veći pojedinačni napredak. Natprosječan i sebičan sa samoljubljem i vlastitim interesom, to je Narcis. Ljudska bića su društvena bića oblikovana socijalizacijom, tako da je narcisoidnost suprotan srži ljudskih bića, budući da se narcistička društva kreću prema asocijalnim, pa čak i antisocijalnim oblicima ponašanja kroz samopromociju i samodostatnost. Jedno treba drugo, jer prijateljstva, obitelji, zajednice, pa čak i društva stvaramo poznavajući jedni druge i napredujući zajedno, a sama ljudska povijest nam je pokazala da samo zajedno možemo ići naprijed. Jedan od paradoksa narcisoidnog društva je upravo taj da narcis treba odskočnu dasku da bi uspio u svom projektu samoljublja, samodostatnosti i transcendiranja svih ostalih. Što znači kada se narcis nema s kim usporediti, nema komu pokazati dominaciju, najljepšeg, najboljeg itd.? Upravo je zato narcisoidno društvo bila tema ovog rada jer se radi o pokušaju razumijevanja kako društvo oblikuje narcise, a kako narcisi oblikuju društvo. Većina radova o narcizmu proučava ga u obliku individualnih poremećaja ličnosti, a cilj ovog rada bio je razumijevanje društvenih aspekata narcizma. Za lakše razumijevanje narcizma rad je prikazao odnos dviju suprotnosti u društvu - odnosno odnosa između muškaraca i žena, društvene aspekte fenomena kao i osobne aspekte te kako glasnici javnosti tj. mediji gledaju na narcizam. Ovdje dolazimo do praktičnog dijela rada, gdje se proučilo i analiziralo slučaj hrvatske influencerice Ivane Knoll i narcisoidne elemente u njezinim objavama i objavama njezinih pratitelja na Instagram profilu. Ivana Knoll pružila nam je prikaze pojedinaca poput nje, koji su nam pružili dokaze o današnjem narcisoidnom društvu koje obitava i pronalazi >utočište i hranu< na društvenim mrežama. N2 - Society is a natural phenomenon, from the first able-bodied man to today's man, every social form has its components, functions and characteristics, which are the main topics of sociological research. Each carries with it special forms of sociality developed through human intelligence and living conditions (natural conditions such as climate, vegetation, flora and fauna, up to culture and economic and political conditions) of a certain period. It is interesting to study social relations between social individuals and how one individual or group affects another. As societies grow and develop over time, certain >diseases< or mutations develop with them. One such >disease< is narcissism. As Lasch argues in his book The Culture of Narcissism, narcissism represents a kind of mutated norm, in this case a society formed through clinically diagnosed personality disorders. This paper will examine the occurrence of narcissism in today's society and understand narcissism through the following characteristics defined by Mustač and Marčinko in 2020: lack of empathy, arrogance, need for admiration, desire for attention and just an inflated sense of self-worth. When these traits become permanent and completely rigid, it is called narcissistic personality disorder. When our society has a large number of individuals whose personalities are based on these traits, we can call such a society a narcissistic society. It is important to study society through the framework of narcissism in order to understand certain phenomena and correct the components that lead to socially undesirable products in the form of undesirable mutual relationships, unfavorable life values and conditions of life, work and negative aspects of life. Although it is difficult or impossible to define what constitutes a normal, healthy and successful life, it is also easy to see the abnormal features of a narcissistic society where the general well-being and collective progress are not taken into account, but only greater individual progress. Above average and selfish with self-love and self-interest, that is Narcissus. Human beings are social beings shaped by socialization, so narcissism is antithetical to the core of human beings, as narcissistic societies move toward antisocial and even antisocial forms of behavior through self-promotion and self-sufficiency. One needs the other, because we create friendships, families, communities, and even societies by knowing each other and progressing together, and human history itself has shown us that we can only move forward together. One of the paradoxes of narcissistic society is precisely that the narcissist needs a springboard to succeed in his project of self-love, self- sufficiency and transcending all others. What does it mean when a narcissist has no one to compare himself to, no one to show dominance, the most beautiful, the best, etc.? This is exactly why the narcissistic society was the topic of this work, because it is an attempt to understand how society shapes narcissists, and how narcissists shape society. Most papers on narcissism study it in the form of individual personality disorders, and the goal of this paper was to understand the social aspects of narcissism. For an easier understanding of narcissism, the paper presented the relationship between two opposites in society – that is, the relationship between men and women, the social aspects of the phenomenon as well as the personal aspects, and how the public's messengers, i.e. the media, view narcissism. Here we come to the practical part of the work, where the case of the Croatian influencer Ivana Knoll and the narcissistic elements in her posts and those of her followers on the Instagram profile were studied and analyzed. Ivana Knoll provided us with accounts of individuals like her, who provided us with evidence of today's narcissistic society that inhabits and finds >shelter and sustenance< on social media. Y1 - 2023 ER - TY - JOUR A1 - Brocic, I. T1 - Mladi Radnici U Sistemu Informisanja (Young Workers in the System of Information) JF - Gledista, Beograd, Vol. XXI (No. 7-8, 1981), pp. 88-100. Y1 - 1981 ER - TY - JOUR A1 - Burza, B. T1 - Review Fromm, E.: Sigmund Freud's Mission. An Analysis of His Personality and Influence (1959a, Serbocroatic) JF - Nase teme, Vol. 22 (No. 3, 1978), pp. 738-742 Y1 - 1978 ER - TY - JOUR A1 - Buzadzic, L. T1 - Fromov doprinos analizi nesvesnog (Fromm's Contribution to the Analysis of the Unconscious) JF - Kultura. Casopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku, Beograd No. 68-69 (1985), pp. 68-77. Y1 - 1985 ER - TY - JOUR A1 - Buzancic, M. T1 - Review Fromm, E.: The Sane Society (1955a, Serbocroatic) JF - Nasa stvarnost, Vol. 17 (No. 11/12, 1963), pp. 545-549 Y1 - 1963 ER - TY - JOUR A1 - Cacinocic Puhovski, N. T1 - Umjetnost, rad, proizvodnja, JF - Kulturni radnik, Zagreb Vol. XXXV (No. 2, 1982), pp. 1-5. Y1 - 1982 ER - TY - JOUR A1 - Cvjeticanin, V. . T1 - Review Fromm, E.: The Sane Society (1955a, Serbocroatic) JF - Razlog, Vol. 4 (No. 1, 1964), pp. 61-72. Y1 - 1964 ER - TY - GEN A1 - Delić, Andrea T1 - >Pustolov pred vratima< Milana Begovića. Psihoanalitička karakterologija [>Adventurer at the Door< Milan Begovic. Psychoanalytic character], Master's thesis, Faculty of Humanities and Social Sciences, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2015, 42 + 4 pp., Croatian N2 - Rad će se baviti psihoanalitičkim pristupom karakterizaciji ženskoga lika u drami Pustolov pred vratima Milana Begovića. Taj će pristup biti iznesen i analiziran kroz svoje središnje odrednice odnosno karakteristike koje odgovaraju njegovoj definiciji te kroz paradigmu psihoanalize, disocijativnog poremećaja identiteta i višestruke ličnosti s obzirom na to da je ženski lik, ujedno protagonist drame čija je karakterizacija prikazana, prikazan kroz stanja koja dominiraju upravo u navedenim granama psihologije podsvjesnoga. Sve će kategorije biti potkrijepljene izdvajanjem reprezentativnih dijelova teksta iz samoga predloška koji će se zatim detaljnije analizirati u kontekstu područja unutar kojega su smješteni. U posljednjem će se poglavlju rada načiniti komparacija književnog predloška i adaptacije drame, s ciljem uočavanja mjere podudaranja odnosno razlikovanja ostvarenosti dvostrukog identiteta u tim dvjema različitim formama Na koncu će se iznijeti zaključak o zastupljenosti psihoanalitičkog pristupa karakterizacije ženskoga lika u pojedinim kategorijama te će se iskazati značaj toga pristupa za dramu u cjelini. Y1 - 2015 ER - TY - JOUR A1 - Dimkovic, B. I. T1 - Review Fromm, E.: Man for Himself. An Inquiry into the Psychology of Ethics (1947a, Serbocroatic) JF - Sociologija Vol. 9 (No. 4, 1966), pp. 127-129. Y1 - 1966 ER - TY - JOUR A1 - Dodic, M. T1 - Review Fromm, E.: Man for Himself. An Inquiry into the Psychology of Ethics (1947a, Serbocroatic) JF - Telegram, No. 7 (2. 9. 1966). Y1 - 1966 ER - TY - JOUR A1 - Domjanovic, Luka T1 - Fromm’s Notion of Spontaneity as a Solution to Foucault’s Problem of Freedom [Frommov pojam spontanosti kao rješenje problema slobode kod Foucaulta] [Fromms Begriff der Spontaneität als Lösung für Foucaults Problem der Freiheit] [La Notion de spontanéité de Fromm comme solution au problème de liberté de Foucault] JF - Synthesis Philosophica, Vol. 67, No. 1 (2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [doi.org/10.21464/sp34109] N2 - In this paper, I attempt to apply Fromm’s notion of spontaneity to Foucault’s system of repression. It tends to shed new light on Foucault’s problem of freedom, using the notion which Foucault largely underestimates. Difficulties of such an application arise because of differences in Fromm’s and Foucault’s starting points in analysing the causes of human submission throughout history. Nonetheless, there is a point of convergence: Foucault and Fromm both describe a type of individual’s escape towards the institutions of power. Whether these institutions are highly formalised or not, highly complex or rather simple, dispersed or centralised, they designate repression on account of their lack of spontaneity. N2 - U radu pokušavam primijeniti Frommov pojam spontanosti na Foucaultovu teoriju sustava represije. Ovom analogijom pokušava se iznova sagledati Foucaultov problem slobode, pomoću pojma koji Foucault uglavnom zanemaruje. Osnovna je teškoća takvog pristupa u različitim polazištima dvojice autora pri analizi uzroka ljudske podčinjenosti kroz povijest. Unatoč tome, članak će pokazati da je moguće pronaći točku konvergencije između Fromma i Foucaulta: oba autora opisuju svojevrsni bijeg pojedinca prema institucijama moći. Bilo da su te institucije formaliziranije ili rudimentarnije, raspršene ili centralizirane, zajednička im je osnova represija utemeljena na izbjegavanju bilo kakve spontanosti. N2 - In diesem Artikel versuche ich, Fromms Begriff der Spontaneität auf Foucaults Unterdrückungssystem anzuwenden. Er neigt, ein neues Licht auf das Problem der Freiheit bei Foucault zu werfen, indem er den Begriff verwendet, den Foucault weitgehend vernachlässigt. Schwierigkeiten bei einer solchen Anwendung ergeben sich aus dem Unterschied zwischen Fromms und Foucaults Ausgangspunkten bei der Analyse der Ursachen für menschliche Unterwerfung im Laufe der Geschichte. Nichtsdestotrotz haben die Autoren einen Punkt der Konvergenz: Sowohl Foucault als auch Fromm beschreiben eine Art der Flucht des Individuums zu den Institutionen der Macht. Unabhängig davon, ob diese Institutionen hoch formalisiert oder nicht, hochkomplex oder eher einfach, verstreut oder zentralisiert sind, stehen sie für Unterdrückung infolge mangelnder Spontaneität. N2 - Dans cet article, je tente d’appliquer la notion de spontanéité de Fromm au système répressif de Foucault. Par cette analogie, nous cherchons à éclairer de nouveau le problème de la liberté chez Foucault, en utilisant la notion que Foucault sous-estime largement. Les difficultés d’une telle application sont dues à la différence des points de départ de Fromm et de Foucault dans l’analyse des causes de la soumission humaine à travers l’histoire. Néanmoins, les deux auteurs ont un point de convergence : Foucault et Fromm décrivent tous deux un type de fuite de l’individu vers les institutions du pouvoir. Que ces institutions soient hautement formalisées ou non, très complexes ou plutôt simples, dispersées ou centralisées, elles désignent la répression en raison de leur manque de spontanéité. Y1 - 2019 ER - TY - JOUR A1 - Domjanović, Luka T1 - Frommov pojam spontanosti kao rješenje problema slobode kod Foucaulta [Fromms Begriff der Spontaneität als Lösung für Foucaults Problem der Freiheit] [La Notion de spontanéité de Fromm comme solution au problème de liberté de Foucault] [Fromm’s Notion of Spontaneity as a Solution to Foucault’s Problem of Freedom] JF - Synthesis philosophica, Vol 67 (No. 1, 2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [hrcak.srce.hr/en/file/326761] [doi.org/10.21464/sp34109] N2 - U radu pokušavam primijeniti Frommov pojam spontanosti na Foucaultovu teoriju sustava represije. Ovom analogijom pokušava se iznova sagledati Foucaultov problem slobode, pomoću pojma koji Foucault uglavnom zanemaruje. Osnovna je teškoća takvog pristupa u različitim polazištima dvojice autora pri analizi uzroka ljudske podčinjenosti kroz povijest. Unatoč tome, članak će pokazati da je moguće pronaći točku konvergencije između Fromma i Foucaulta: oba autora opisuju svojevrsni bijeg pojedinca prema institucijama moći. Bilo da su te institucije formaliziranije ili rudimentarnije, raspršene ili centralizirane, zajednička im je osnova represija utemeljena na izbjegavanju bilo kakve spontanosti. N2 - In diesem Artikel versuche ich, Fromms Begriff der Spontaneität auf Foucaults Unterdrückungssystem anzuwenden. Er neigt, ein neues Licht auf das Problem der Freiheit bei Foucault zu werfen, indem+J161 er den Begriff verwendet, den Foucault weitgehend vernachlässigt. Schwierigkeiten bei einer solchen Anwendung ergeben sich aus dem Unterschied zwischen Fromms und Foucaults Ausgangspunkten bei der Analyse der Ursachen für menschliche Unterwerfung im Laufe der Geschichte. Nichtsdestotrotz haben die Autoren einen Punkt der Konvergenz: Sowohl Foucault als auch Fromm beschreiben eine Art der Flucht des Individuums zu den Institutionen der Macht. Unabhängig davon, ob diese Institutionen hoch formalisiert oder nicht, hochkomplex oder eher einfach, verstreut oder zentralisiert sind, stehen sie für Unterdrückung infolge mangelnder Spontaneität. N2 - Dans cet article, je tente d’appliquer la notion de spontanéité de Fromm au système répressif de Foucault. Par cette analogie, nous cherchons à éclairer de nouveau le problème de la liberté chez Foucault, en utilisant la notion que Foucault sous-estime largement. Les difficultés d’une telle application sont dues à la différence des points de départ de Fromm et de Foucault dans l’analyse des causes de la soumission humaine à travers l’histoire. Néanmoins, les deux auteurs ont un point de convergence: Foucault et Fromm décrivent tous deux un type de fuite de l’individu vers les institutions du pouvoir. Que ces institutions soient hautement formalisées ou non, très complexes ou plutôt simples, dispersées ou centralisées, elles désignent la répression en raison de leur manque de spontanéité. N2 - In this paper, I attempt to apply Fromm’s notion of spontaneity to Foucault’s system of repression. It tends to shed new light on Foucault’s problem of freedom, using the notion which Foucault largely underestimates. Difficulties of such an application arise because of differences in Fromm’s and Foucault’s starting points in analysing the causes of human submission throughout history. Nonetheless, there is a point of convergence: Foucault and Fromm both describe a type of individual’s escape towards the institutions of power. Whether these institutions are highly formalised or not, highly complex or rather simple, dispersed or centralised, they designate repression on account of their lack of spontaneity. Y1 - 2019 ER - TY - JOUR A1 - Dragic, V. T1 - Review Fromm, E.: Man for Himself. An Inquiry into the Psychology of Ethics (1947a, Serbocroatic) JF - Ideje, Vol. 8 (No. 6, 1977), pp. 159f. Y1 - 1977 ER - TY - JOUR A1 - Dragic, V. T1 - Review Fromm, E.: Sigmund Freud's Mission. An Analysis of His Personality and Influence (1959a, Serbocroatic) JF - Knjizevna rec, Vol. 7 (25. 9. 1978). Y1 - 1978 ER - TY - JOUR A1 - Dragosavljevic Alic, T. T1 - Resocijalizacija osoba koje mucaju (Resocialization of Individuals who Stammer) JF - Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 121-125. Y1 - 1981 ER - TY - JOUR A1 - Dugandzija, N. T1 - Tjeskoba i religija [Anxiety and Religion], JF - Sociologija, Zagreb Vol. 30 (No. 2-3, June-Oct 1988), pp. 267-284. N2 - A discussion of the potentially curative influence of religion on mental health. The contributions relating to religion of Emile Durkheim, Elias Canetti, and Carl Gustav Jung are analyzed, focusing on their arguments about the curative effects of religion and of religious ceremonies on people's psychological crises. Also analyzed are the theories of Sigmund Freud and Erich FROMM as to how religion can create optimistic feelings in individuals with respect to their socially constructed needs of redemption, release from guilt, and unconscious negation of injustice. Y1 - 1988 ER - TY - JOUR A1 - Dukic, Z. T1 - Shvacanje slobode (The Concept of Freedom) JF - Kultura. Casopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku, Beograd No. 68-69 (1985), pp. 31-36. Y1 - 1985 ER - TY - JOUR A1 - Duric Makarov, D. T1 - Review Fromm, E. (Ed.): Socialist Humanism (1965a, English) JF - Filosofija, Vol. 12 (No. 3/4, 1968), pp. 268-271. Y1 - 1968 ER - TY - JOUR A1 - Duric, R. T1 - Review Fromm, E.: The Revolution of Hope. Toward a Humanized Technology (1968a, Serbocroatic) JF - Marksisticka misao, No. 3 (1978), pp. 309-312. Y1 - 1978 ER - TY - JOUR A1 - Duric, R. T1 - Review Fromm, E.: The Revolution of Hope. Toward a Humanized Technology (1968a, Serbocroatic) JF - Politika (12. 1. 1978), pp. 12. Y1 - 1978 ER - TY - GEN A1 - Duric, R. T1 - Covek pod maskom zadovljstva T2 - Politika (23. 8. 1980), pp. 11. Y1 - 1980 ER - TY - JOUR A1 - Durovic, V. T1 - Review Fromm, E.: The Sane Society (1955a, Serbocroatic) JF - >4. Juli<, Vol. 2 (25. 6. 1963). Y1 - 1963 ER - TY - JOUR A1 - Dési, A. T1 - Review Fromm, E.: Man for Himself. An Inquiry into the Psychology of Ethics (1947a, Serbocroatic) JF - >7 nap<, Vol. 21 (27. 5. 1966). Y1 - 1966 ER - TY - JOUR A1 - Filipovic, V. T1 - Radikalna Kritika Psihologije (The Radical Critique of Psychology) JF - Gledista, Beograd, Vol. XXI (No. 7-8, 1981), pp. 123-126. Y1 - 1981 ER - TY - JOUR A1 - Filipovic, V. T1 - Novi prilazi organskim osnovama psihickog zivota (V. Puskin) JF - Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 155-158. Y1 - 1981 ER -