TY - GEN A1 - Vuletić, Mirna T1 - Potrošnja kao determinanta uspostave interakcijskih ritualnih lanaca kod studenata Sveučilišta u Zagrebu [Consumption as a determinant of the establishment of interactional ritual chains among students of the University of Zagreb], Master's thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2024, 54 + 7 pp., Croatian. N2 - Rad istražuje povezanost potrošačkih navika, socioekonomskih odrednica i društvenog života studenata Sveučilišta u Zagrebu. U teorijskom dijelu su analizirani koncepti potrošačkog društva i ponašanja potrošača, uz naglasak na teoriju R. Collinsa o interakcijskim ritualnim lancima. Potrošnja, kao svakodnevna aktivnost, postaje društveni proces, oblikujući interakcije i emocionalne energije među studentima. Društveno okruženje potiče potrošačko ponašanje u smjeru veće potrošnje, ali i podrazumijeva interakciju s drugima. Nadalje, u empirijskom dijelu istraživanja, uzorak predstavljaju studenti različitih studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu. Mjerni instrument korišten u istraživanju je anketni upitnik sastavljen od pitanja o socioekonomskom statusu, potrošačkim navikama i društvenim aktivnostima studenata Sveučilišta u Zagrebu. Podaci su prikupljeni online, postavljanjem upitnika na društvene mreže poput Facebooka i Instagrama. Sudjelovanje je bilo anonimno i dobrovoljno, a prikupljeni podaci su analizirani kvantitativnim metodama. Istraživanje je provedeno tijekom ožujka i travnja 2024. godine, a rezultati su pokazali statistički značajnu povezanost socioekonomskih odrednica, potrošačkih navika i društvenog života studenata Sveučilišta u Zagrebu. Prema rezultatima, studenti Sveučilišta u Zagrebu prilagođavaju svoje potrošačke navike financijskim aktivnostima, često koristeći studentske popuste te postavljajući prioritete u potrošnji. Isto tako, društvene aktivnosti su povezane s potrošačkim navikama studenata Sveučilišta u Zagrebu, a jedna od popularnijih je odlazak u kafiće. Shodno istraživanju, potrošnja igra ključnu ulogu u stvaranju i održavanju interakcijskih ritualnih lanaca, doprinoseći društvenoj solidarnosti i koheziji. N2 - The master's thesis deals with connection between consumer habits, socioeconomic determinants and the social life of students at the University of Zagreb. In the theoretical part, the concepts of consumer society and consumer behavior are analyzed with an emphasis on R. Collins' theory of interactional ritual chains. Consumption, as a daily activity, becomes a social process, shaping interactions and emotional energies among students. The social environment encourages consumer behavior in the direction of higher consumption, but also implies interaction with others. Furthermore, in the empirical part of the research, the sample is represented by students of various study programs at the University of Zagreb. The measuring instrument used in the research is a questionnaire consisting of questions about the socioeconomic status, consumption habits and social activities of the students of the University of Zagreb. The data was collected online, by posting questionnaires on social networks such as Facebook and Instagram. Participation was anonymous and voluntary, and the collected data were analyzed using quantitative methods. The research was conducted during March and April 2024, and the results showed a statistically significant connection between socioeconomic determinants, consumer habits and the social life of students at the University of Zagreb. According to the results, students adapt their spending habits to financial activities, often using student discounts and setting spending priorities. Likewise, social activities are related to the spending habits of students, and one of the more popular ones is going to cafes. According to research, consumption plays a key role in creating and maintaining interactive ritual chains, contributing to social solidarity and cohesion. Y1 - 2024 ER - TY - JOUR A1 - Šunjić, V. T1 - Doktorat znanosti, njegovo znanstveno I društveno značenje nekad i danas [Doctoral Degree (Ph.D.): Its Scientific and Social Significance Then and Now] JF - Kemija u Industriji [Chemistry in Industry], Vol. 74 (No. 3-4, 2025), pp. 151-160. [Online ISSN 1334-9090] [hrcak.srce.hr/file/473837] [doi.org/10.15255/KUI.2024.053] N2 - U ovom ogledu razmatra se kako su promjene statusa visokoškolske edukacije, određene doktoratom znanosti kao postignu- ćem i kvalifikacijom za obavljanje intelektualno i stvaralački najzahtjevnijih zadataka u društvu, povijesno pratile promjene statusa bitka ili bivanja, kako pojedinca tako i društvene zajednice te kako su moral i kultura bitka sve više ustupali mjesto društvenom moralu i kulturi imanja ili posjedovanja. Sociološke, ekonomske i političke posljedice promjena statusa doktorata znanosti pokazane su na nizu primjera iz različitih sfera društvenog djelovanja. Na te promjene već nekoliko stoljeća utječu industrijski i ekonomski razvoj, posebno danas kad dolazi do smanjenja brojnih ljudskih aktivnosti. Postaje nepredvidivo kamo će čovječanstvo dovesti sve veće posjedovanje. Budući da je okosnica izloženih razmatranja pojava društvene dihotomije, jasno razlučene u filozofskim pojmovima bitak ili bivanje prema imanju ili posjedovanju, u tekstu je upotrijebljen kurziv za te osnovne pojmove i neke iz njih izvedene ključne fraze. N2 - This overview examines how changes in the status of higher education, defined by the Ph.D. degree (doctorate of science) as both an achievement and a qualification for performing the most intellectually and creatively demanding tasks in society, have historically paralleled shifts in the concept of being – both for individuals and for society as a whole. The moral and cultural emphasis on being has given way to a societal focus on the moral and culture of having or possessing. The social, economic, and political consequences of changes in the status of the Ph.D. degree are illustrated through various examples from different spheres of social activity. These changes have been influenced for centuries by industrial and economic development, particularly in recent times, as many traditional human activities are in decline. The path of humanity, driven by an ever-growing culture of possession has become increasingly unpredictable. Given that the central theme of the presented considerations is the emergence of a societal dichotomy, clearly delineated by the concepts of being and possession, these and other related terms are highlighted in italics throughout the text. Y1 - 2025 ER - TY - JOUR A1 - Sujéska, Alen T1 - Osjećaj političke suvišnosti i evolucija zla [The Feeling of Political Redundancy and the Evolution of Evil] JF - Diskrepancija: Studentski časopis za drustveno-humanističke teme [Discrepancy: Students' journal for social sciences and humanities], Vol. 10 (No. 14/15, 2010), pp. 49-59. [Online ISSN 1333-9079] [hrcak.srce.hr/file/96680] N2 - Ima li u modernom društvu politička suvišnost (apatija) veze s fenomenom zla koji se manifestira u fizičkom nasilju – ovaj rad pokušava ustanoviti kroz analize Hanne Arendt, Franza Neumanna i Ericha Fromma vezane uz tu problematiku. Polazi se od fenomena >radikalnog zla< i >banalnog zla< koji svoj vrhunac postižu za vrijeme totalitarnih režima 20. stoljeća, da bi se preko osjećaja političke suvišnosti (kao jednog elementa >radikalnog zla<) i ambivalentnosti modernog identiteta svojstvenim modernim društvima, došlo do reakcija koje se pojavljuju kao posljedica toga – pri čemu se ukazuje na novi fenomen >latentnog zla<. Postavlja se pitanje: koja je uloga političkih sistema i/ili društva u svemu tome? Odgovor je nedvosmisleno jasan: danas se pojedinci latentno čine suvišnima, pa je tako i zlo (nasilje) koje iz te suvišnosti proizlazi također latentno. N2 - This article attempts at determining whether the feeling of political redundancy (apathy) in modern society is related to the phenomenon of evil which manifests itself in physical violence. The answer is sought through analysing Hanna Arendt, Franz Neumann and Erich Fromm’s works relevant for the subject. The phenomena of >radical evil< and >banality of evil<, which reached their peak during the totalitarian regimes of the 20th Century, are taken as the starting point. The feeling of political redundancy (as an element of >radical evil<) and the ambivalence of modern identity, both characteristic of modern societies, are later incorporated into the analysis in order to reach consequent reactions which indicate the new phenomenon of >latent evil<. What are the roles and responsibilities of political systems and/or societies in this process? The answer is unambiguously clear: today, individuals are latently being made redundant; therefore, the evil and violence which emanate from that redundancy must also be latent. Y1 - 2010 ER - TY - JOUR A1 - Sokolović, Džemal T1 - Balkanski ratovi, evropske vrijednosti i teorijske kontroverze [Balkan Wars, European values and theoretical controversies] JF - Godišnjak – BZK Preporod (Sarajevo), Vol. 14 (2014), pp. 25-48. [Print ISSN 1512-8180] [bzk.ba/wp-content/uploads/godisnjak-2014.pdf#page=14] N2 - Cilj ovog rada je približiti problem Balkanskih ratova (1912-1913) u svoj njegovoj složenosti i slojevitosti. Kao takvo, ovo pitanje zahtijeva multidisciplinarne analize. Korijeni i posljedice Balkanskih ratova nisu samo političke i vojne, nego i kulturne, socijalno psihološke, vjerske i prvenstveno nacionalističke. Neuspjeh u pružanju sintetički relevantnih tumačenja se podrazumijeva kako u ideološkim tvrdnjama, tako i u teorijskim kontroverzama. S ciljem da tome doprinese, autor namjerava otvoriti sljedeće teme: 1. “Istočno pitanje” kao korijen Balkanskih ratova; 2. Gdje su Balkanski ratovi zapravo počeli: u Bosni ili Berlinu?; 3. Da li je Bosna preobrazila “Istočno pitanje” u “Zapadno pitanje”?; 4. Balkanski ratovi / Svjetski rat: Kraj multietničke države i tijumf nacionalne države? 5. Balkanski ratovi: Sukob civilizacija ili sukob nacionalizma? 6. Teorijska dilema: oslobođenje nasuprot okupaciji ili obrnuto? Odgovori koje ovaj rad može pružiti rasvjetljavaju modernu historiju Evrope. Također, rad nastoji da ukaže na trenutne zabune Evrope o njenim vlastitim vrijednostima na temelju pouke iz Balkanskih ratova. N2 - The paper aims to approach the issue of the Balkan Wars (1912-1913) in its complexity and stratification. As such, the issue demands a multi-disciplinary analysis. The roots and consequences of the Balkan Wars are not only political and military, but also cultural, socio psychological, religious and primarily nationalistic. The failure in providing a synthetically relevant explication entailed in both ideological contentions and theoretical controversies. In order to contribute, the author intends to open following topics: 1. ‘Eastern Question’ as the root of the Balkan Wars; 2. Where have the Balkan Wars actually started: in Bosnia or Berlin?; 3. Did Bosnia transformed the ‘Eastern Question’ into a “Western Question”?; 4. The Balkan Wars/the Great War: the End of Multi-ethnic state and the Triumph of Nation State? 5. The Balkan Wars: Clash of Civilizations or Clash of Nationalisms? 6. Quite a Theoretical Dilemma: Liberation vs. Occupation, or vice versa? The answers provided by the paper might shed light on modern history of Europe. It also pretends to point out the Europe’s current embarrassments with its own values on the basis of lessons from the Balkan Wars. Y1 - 2014 ER - TY - GEN A1 - Slugan, Nikolina T1 - Reprezentacija patrijarhata kroz lik očinske figure u romanima Vjenceslava Novaka [Representation of patriarchy through the image of a father figure in the novels of Vjenceslav Novak], Undergraduate thesis, University of Zadar, Zadar, Croatia 2024, 44 + 7 pp., Croatian. N2 - U središtu je ovog istraživanja reprezentacija patrijarhata kroz lik očinske figure u romanima Vjenceslava Novaka. U hrvatskoj se književnosti 19. stoljeća Novak ističe svojim realističnim prikazom svih društvenih slojeva, pa tako i prikazom patrijarhalnog društvenog poretka. Na samome su početku ovog istraživanja definirani pojmovi >patrijarhata< i >očinske figure< koje je nužno shvatiti za daljnje čitanje i razumijevanje rada. Središnji se dio rada bavi reprezentacijom patrijarhata kao realističkog temata u konstruktu očinske figure u Novakovu romanu Posljednji Stipančići (1899) tako da su se, uz pomoć stručne literature, detaljno analizirala obilježja patrijarhata u odnosu oca i sina te u odnosu oca i kćeri. Tijekom analize navedenih odnosa ponajviše će se isticati kći Lucija Stipančić, budući da njezin lik predstavlja nosioca društvenih promjena. Nadalje se rad bavi i reprezentacijom depatrijarhalizacije kroz izostanak očinske figure u Novakovu romanu Pavao Šegota (1888) koja se odvija na razini karakterizacije subjekta, glavnoga lika, na čiju karakterizaciju taj izostanak utječe. U navedenom će poglavlju zbog izostanka očinske figure naglasak biti na odnosu glavnog lika Pavla Šegote prema njegovim dvjema sestrama. Naposljetku će biti zaključeno kako su u dvama Novakovim romanima obilježja patrijarhata vrlo zastupljena, ali da u drugom spomenutom romanu dolazi do odstupanja od zadanosti patrijarhalnih normi u konstruktu protagonista. N2 - At the center of this research is the representation of patriarchy through the image of a father figure in the novels of Vjenceslav Novak. In the Croatian literature of the 19th century, Novak stands out for his objective portrayal of all social strata, including his portrayal of the patriarchal social order. At the very beginning of this research, the terms >patriarchy< and >father figure< were defined, which must be understood for further reading and understanding of the work. The central part of the paper deals with the representation of patriarchy as a realistic theme in the construction of the father figure in Novak's novel Posljednji Stipančići (1899), so that, with the help of professional literature, the features of patriarchy in the relationship between father and son and in the relationship between father and daughter were analyzed in detail. During theanalysis of the aforementioned relationships, the daughter Lucija Stipančić will stand out the most, since her character represents the bearer of social changes. Furthermore, the paper deals with the representation of depatriarchalization due to absence of father figure in Novak's novel Pavao Šegota (1888), which takes place at the level of the characterization of the subject, the main character, whose characterization is affected by this absence. In the aforementioned chapter, due to the absence of a father figure, the emphasis will be on the relationship between the main character Pavao Šegota and his two sisters. At the very end, it will be concluded that in two of Novak's novels the features of patriarchy are very present, but that in the second mentioned novel there is a deviation from the default of patriarchal norms in the construction of the protagonist. Y1 - 2024 ER - TY - GEN A1 - Škoda, Ema T1 - Psihoanalitički pristup Sofoklovu Kralju Edipu I Shakespeareovu Hamletu [Psychoanalytic Approach to Sophocles' Oedipus Rex and Shakespeare's Hamlet], Undergraduate thesis, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka, Rijeka, Croatia, 25 + 6 pp., Croatian [application of Fromm's theories to art]. N2 - Književnost i psihologija su, na neki način, međusobno povezane. Interpretirajući bilo koji književni tekst, uvijek se fokusiramo na likove koji se pojavljuju u tom književnom tekstu/djelu. Lako se može primijetiti uloga koje psihologija, ali i psihoanaliza imaju u interpretaciji književnih djela i likova. Tako likove u književnim djelima pokušavamo okarakterizirati, shvatiti njihovo određeno ponašanje, uvidjeti uzroke i posljedice za njihova djela i djelovanje. Nekada se pokušavamo poistovjetiti s likovima, s njihovim manama i vrlinama te kroz događaje kroz koje prolaze. Također, kroz primjere fikcijskih likova možemo učiti i to naučeno primijeniti na realan svijet. Jedan od najznačajnijih psihoanalitičara, tvorac psihoanalitičke teorije, Sigmund Freud, dokaz svoje teorije pronalazio je upravo u književnim djelima, prvenstveno u Sofoklovu Kralju Edipu i Shakepseareovu Hamletu. Freudov psihoanalitički pristup spomenutim tragedijama bit će razmatran dalje u radu. Osim Freuda, u radu će biti spomenuti i drugi psihoanalitičari kao što su Fromm, Lacan, Nussbaum, Jonesa i Rand sa svojim psihoanalitičkim pristupima spomenutim tragedijama. Oni su, uz Freuda, jedni od vodećih teoretičara psihoanalize koji su ili podržavali Freudove teze ili ih opovrgavali. U prvom dijelu rada bit će riječi o pojmu tragedije budući da su Kralj Edip i Hamlet tragedije, zatim će biti riječi o psihoanalizi i ključnim pojmovima vezanim uz psihoanalizu kao što su: djetinjstvo, seksualnost, nesvjesno, Edipov kompleks. Najveći dio rada zauzimaju već spomenuti psihoanalitički pristupi Sofoklovu Kralju Edipu i Shakepseareovu Hamletu. Na samom kraju rada prikazani je psihoanalitički pristup Ofelijinom ludilu u tragediji Hamlet. Iako je lik Ofelije zanimljiv tijekom cijele tragedije, rijetko tko se bavio razmatranjem njezina lika, stoga ću se osvrnuti i na sam lik Ofelije – prikaz njezina ludila. [Introduction] Y1 - 2021 ER - TY - GEN A1 - Sekirica, Vjekoslav T1 - Paradigma medijske persuazivnosti u društvu današnjice [The paradigm of media persuasion in today's society], Master's thesis, Zagreb School of Business, Zagreb, Croatia 2020, 50 + 8 pp., Croatian. N2 - Temeljna namjena ovog rada jest opisati informaciju kao najvrjedniju valutu vremena od postmoderne do danas. Polazeći od temelja, sustavno su opisani mediji masovne isporuke informacija te primjerima potkrijepljeni problemi s kojima se susreću pošiljatelji i primatelji medijskih poruka. Rad pomno definira informacijske alate današnjice, njihov doseg prema unutarnjim i vanjskim javnostima, medijsku pragmatičnost kao motiv korištenja tih alata, ali i opće karakteristike razvoja globalne komunikacije. Kroz raspravu temeljenu na sekundarnim podacima, rad opisuje principe medijske komunikacije današnjice te, kao intrigirajuću osnovu postavlja problem informacijske disonance u masovnim medijima. Opisuje se i globalni socioekonomski te politički okoliš u kojemu se odvija medijski komunikacijski proces. Osobiti naglasak stavlja se na brzi razvoj tehnologije. Svojim promjenama napredak informacijske tehnologije stvara fantastičan okoliš za veliki iskorak medijske evolucije, ubrzano korištenje svake dostupne opcije za razvoj medijskih alata i tehnika te strategija medijskog komuniciranja. Nadalje, u radu se dokazuje stratifikcija kategorija primatelja medijskih informacija s obzirom na stupanj privilegije glede vladajuće političke opcije, geolokacije, struke, položaja u društvu, a poglavito naspram osobnog i lokalnog standarda. S aspekta motiva kreiranja ljestvice privilegija, promatrani su ciljevi vlasnika masovnih medija, političara i općenito pozicije moći koja pomoću opinion makera i tehnika plasiranja vijesti postiže vlastite ciljeve. Nova javnost jest promijenjena publika - korisnici medija - koja je uznapredovala u zahtjevima i stavovima. Rad strukturira primatelje informacija naspram tehnoloških promjena koje su se dogodile u medijskom komunikacijskom procesu u odnosu na brzu, specijaliziranu i dvosmjernu komunikaciju nove javnosti, a poseban je naglasak stavljen na konstantnu i ažurnu promjenu isporučitelja medijskog sadržaja i strategije komuniciranja prema novoj javnosti. U konačnici, rad rezultira sažetkom sadašnjeg stanja te razvoja komunikacije u budućnosti koja podupire staru alegoriju da je pero jače od mača. N2 - he basic purpose of this paper is to describe information as the most valuable currency of postmodern times onwards. Starting from the ground up, the media of mass delivery of information are systematically described and the problems encountered by senders and recipients of media messages are based on examples. The paper carefully defines today's information tools, their reach to internal and external publics, media pragmatism as a motive for using these tools, but also the general characteristics of the development of global communication. Through a discussion based on secondary data, the paper describes the principles of media communication today and, as an intriguing basis, sets the problem of information dissonance in the mass media. The global socio-economic and political environment in which the media communication process takes place is also described. Particular emphasis is placed on the rapid development of technology. With its changes, the advancement of information technology creates a fantastic environment for a great step forward in media evolution, the accelerated use of every available option for the development of media tools and techniques, and media communication strategies. Furthermore, the paper proves the stratification of the categories of recipients of media information with regard to the degree of privilege regarding the ruling political option, geolocation, profession, position in society, and especially according to personal and local standards. From the aspect of the motive for creating a scale of privileges, the goals of mass media owners, politicians and the position of power in general, which achieves its own goals with the help of opinion makers and news placement techniques, are observed. The new public is a changed audience – media users – that has advanced in demands and attitudes. The paper structures the recipients of information in relation to technological changes that have occurred in the media communication process in relation to fast, specialized and two-way communication of the new public, with special emphasis on constant and up-to-date change of media content providers and communication strategy towards the new public. Ultimately, the work results in a summary of the current state and the development of communication in the future that supports the old allegory that the pen is stronger than the sword. Y1 - 2020 ER - TY - JOUR A1 - Šadić, Sanela A1 - et al., T1 - Jesmo li zaboravili biti plemeniti ljudi jedni prema drugima? [Did we forget to be generous people among each other?] JF - Godišnjak – BZK Preporod (Sarajevo), Vol. 14 (2014), pp. 13-24. [Print ISSN 1512-8180] [bzk.ba/wp-content/uploads/godisnjak-2014.pdf#page=14] N2 - Susret s postojećim stanjem društva u vrijeme globalne krize primorava nas da pre poznamo koliko kompleksna mreža međuzavisnih, najprije političkih i ekonomskih prilika, stvara višestruke pritiske na pojedinačne ljudske egzistencije. Društvena solidarnost s prisutnim najizraženijim procesima našeg doba pretrpjela je evidentne promjene, što je u velikoj mjeri jasna refleksija socijalnih zbivanja. Svakako da su pitanje solidarnosti i povjerenja bitni elementi koji doprinose stvaranju socijalne sigurnosti, no danas globalna kriza društva samu socijalnu sigurnost u velikoj mjeri čini sve upitnijom. Civilno društvo ovisi upravo o duhu generali-ziranog pouzdanja i povjerenja u druge (A. Seligman), a samo povjerenje i sigurnost su bitno potrebni u svijetu kvalitete svakog čovjeka, naročito bazično povjerenje o kojem govori Giddens, kao središnjem elementu u složenoj općoj mreži odnosa u društvu. U radu će se prezentirati istraživanje društvene solidarnosti i povjerenja koje je provedeno u periodu juni-juli 2013. godine i u kojem su anketirani studenti nekoliko studijskih grupa Univerziteta u Sarajevu. N2 - Meeting with existing society condition during global crisis, compels us to recognize how complex network of interdependent, primarily political and economic circumstances, creates multiple pressures on individual human existence. Having existing prominent processes of our time, social solidarity has born obvious changes, which is largely a clear reflection of social events. Surely, the question of solidarity and trust are essential elements that contribute to the creation of social security, but today’s global crisis of society make the social security more questionable. Civil society depends on the spirit of generalized trust and confidence in others (A. Seligman), and trust itself and security are important needs in the world the quality of each man, especially basic trust that Giddens talked about, as the central element in a complex network of relationships in general society. This paper will present research of social solidarity and trust that is realized during June and July 2013 through the questionnaire for students of several study groups at the University of Sarajevo. Y1 - 2014 ER - TY - GEN A1 - Rajković, Silvia T1 - Kultura narcizma i (samo)predstavljanje u virtualnom prostoru [Culture of narcissism and (self)representation in virtual space], Undergraduate thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2023, 17 + 4 pp. Croatian. N2 - Rad se bavi teorijskom analizom društva narcizma i kako ono utječe na (samo)predstavljanje u virtualnom prostoru. Internet, točnije društvene mreže služe kao medij između narcizma i željene pažnje, a mnogi ih koriste u svrhu (samo)promocije. Potaknuti kulturom koja promovira individualizam, autentičnost, a samim time i narcizam u društvu, pojedinci se mogu poigrati i konstruirati više identiteta koji se većinom oblikuju kako bi ih predstavili u najboljem mogućem svjetlu. Nedostatak pažnje supstituira se objavama čiji lajkovi i komentari podižu raspoloženje i samopouzdanje osobe koja ih objavljuje. Y1 - 2023 ER - TY - JOUR A1 - Pavelić, Antonela T1 - Egzistencija autentičnog pojedinca u svijetu tehnologije i medija, Undergraduate thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2020, 16 + 4 pp., Croatian. N2 - U radu će se sintetizirati problem kulturnog i medijskog utjecaja suvremenog svijeta na ljudsku zbilju te problemi pojedinačne egzistencije onako kako je shvaćena u egzistencijalističkoj filozofiji. Analiziranjem ishodišta tih problema, npr. u radovima E. Fromma, H. Marcusea, M. McLuhana i J.P. Sartrea pokušat će se pokazati postojanje veze između tumačenja pojedinačne čovjekove egzistencije i općih karakteristika društva kao rezultata tehnološkog, medijskog i kulturnog razvoja. Cilj je ovoga rada prikazati pozitivne i negativne strane oslanjanja na tehnologiju, a ne na vlastito tijelo, te pozitivne i negativne utjecaje medija koji su postali graditelji čovjekovog identiteta, a ne vlastiti razum i htijenje. Cilj rada nije tehnologiju i medije označiti kao nešto nužno loše za čovječanstvo, niti je ovo poziv na ukidanje tih faktora u čovjekovom životu, već je poziv na promišljanje o autentičnom, istinskom Ja u vidu filozofije egzistencije te podsjetnik na to da smo svi graditelji svojega postojanja, da čovjekov život nije tuđi nego samo njegov i da je on graditelj samoga sebe. U prvom dijelu rada prikazat će se pravac u filozofiji nazvan egzistencijalizam, nastao krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Navest će se njezine teme i ideje i glavni predstavnici, potom će se objasniti pojam autentičnosti o kojemu su ti egzistencijalisti promišljali te koji je danas postao vrlo popularan u svakodnevnom govoru. U drugome dijelu naglasak će biti na tehnologiji, njezinu usponu i utjecaju u suvremenom svijetu na čovjeka i njegovu širu zbilju. Prikazat će se njezini pozitivni učinci koji su poboljšali i olakšali čovjekovo postojanje, ali ga i znatno promijenili. Treći dio nastavit će prikazivati utjecaje medija na ljudsku zbilju. Koliko su oni danas prisutni, koliko su relevantni i pozitivni za čovjekovu izgradnju onoga istinskoga Ja. Pri izradi ovog rada korištena je metoda analize podataka te metoda deskripcije. Navedeni podatci prikupljali su se pomoću stručne literature, odnosno knjiga pogodnih za rad te internetskih izvora kao što su enciklopedije i akademski članci. [Introduction] Y1 - 2020 ER - TY - JOUR A1 - Mušić, Lejla T1 - Odnos prema socijalnoj ekologiji u djelima predstavnika frankfurtske i čikaške sociološke škole mišljenja [Relation to Social ecology in the works of the Frankfurt and Chicago representative sociological schools of thought] JF - Godišnjak Fakulteta političkih nauka, No. 5/6 (2010), pp. 179-192. [Print ISSN 1840-1708] N2 - Socijalna ekologija kao podoblast sociologije razmatra vezu između društvenih i prirodnih nauka, interpolirajući istovremeno odnos čovjeka i prirode kao kauzalno deterministički uvjetovan. Historijat nastanka socijalne ekologije vezuje se za niz značajnih imena u području filozofije i sociologije, poput začetnika Murraya Boockina, rodne dimenzije problema koja je zastupljena u djelima autorica Karen Waren, Ivanke Buzov, Marije Geiger i mnogih drugih autora/autorica. Osobito značajan doprinos nastanku i razvoju socijalnoekološke misli dali su predstavnici frankfurtske filozofske i sociološke škole mišljenja i čikaške sociološke škole mišljenja. Frankfurtski krug mislilaca sa eminentnim istraživačima poput Theodora Adorna, Horkheimera, Herberta Marcusea, Maxa Schelera, Ericha Fromma usmjerio se na kritiku antropocentrizma u kulturi, osobito segmenta potrošačke kulture kao one koja utječe na kreiranje principa suprotnih idejama sadržanim u začetku i nastanku prosvjetiteljstva. Prosvjetiteljstvo kao pokret nastaje sa vjerom u snažnu moć umstvene kategorije humaniteta, a završava masovnim egzekucijama u logorima smrti. Antropološka dimenzija problema na izuzetan način je opisana u Schelerovom djelu Položaj čovjeka u kozmosu, u kojem se opisuju efekti tehničko-tehnoloških promjena na svijest čovjeka i odnos prema oikosu i ethosu kao fundamentalnim kategorijama koje određuju njegovo bivstvovanje. Čikaška škola je reprezentant socijalno-ekološkog zadiranja u prostor urbanih struktura gradova, a najpoznatiji predstavnici te škole su Robert Park, Louis Wirth, Jane Addams i Ernest Burgess. Ta škola je pomogla prelazak sa humane ekologije na socijalnu ekologiju i ujedno pomogla obogaćivanje i utemeljivanje socijalne ekologije kao discipline. Objedinjene u svojim nastojanjima da potpomognu razumijevanju neprekidne i konzistentne veze u odnosu između čovjeka i prirode, naglašavajući pritom negativne posljedice nekontroliranog napretka civilizacije, te škole su potpomogle razvijanje socijalno-ekološkog diskursa u humanističkim naukama, uz težnju za razvojem ekološke kulture kao jedine moguće paradigme za opstanak u budućnosti. Y1 - 2010 ER - TY - JOUR A1 - Maskalan, Ana T1 - U ime oca: rasprava o (novom) očinstvu, njegovim pretpostavkama i preprekama [In the Name of the Father: A Discussion on (New) Fatherhood, Its Assumptions and Obstacles] JF - Revija za socijalnu politiku [Croatian journal of social policy], Vol. 23 (No. 3, 2016), pp. 383-398. [Online ISSN 1845-6014] [hrcak.srce.hr/en/file/251323] N2 - Razmatranje o pojmovima otac i očinstvo i njihovim doslovnim i simboličnim značenjima ishodište je ovoga rada. Nadalje, kratki povijesni pregled kombiniran je s odabranim teorijama očinstva koje služe kao okvir za smještanje pitanja povezanih s modernim očinstvom u prikladni kontekst. Zaključuje se da taj kontekst počiva na povijesnoj povezanosti između očinstva, muškog identiteta i političke moći gdje tradicionalne odrednice muškosti, kao što su agresivnost i emocionalna otuđenost predstavljaju glavne prepreke ispunjavajućem i pozitvnom odnosu otac-dijete. O tom se odnosu djelomično raspravlja u odnosu na koncept jednako roditeljsko partnerstvo, što ne ukazuje samo na nove oblike očinstva, nego isto tako i na nove oblike muškog identiteta. Nažalost, još uvijek postoje brojne prepreke modernom očinstvu, najvažnija od kojih je rodna nejednakost koja se manifestira putem modela tradicionalnog muškarca hranitelja obitelji i žene odgojiteljice djece. U nastavku se prikazuju podatci o vrijednostima i praksama hrvatskih muškaraca i žena u pogledu skrbi za djecu koji su prikupljeni i analizirani 2013. godine kao dio međunarodnog programa socijalnog istraživanja (International Social Survey Programme – ISSP) i istraživanja u sklopu istog o obitelji i rodnim ulogama koje se mijenjaju. Zaključak koji se nameće je da, usprkos tome što je došlo do brojnih promjena, pred hrvatskim društvom je još dugačak put do ravnopravnog roditeljstva i rodne jednakosti. Isto tako, važno je uočiti da se očinstvo, kao predmet političke i pravne kontroverzije, ne može i ne smije razmatrati neovisno od širih rodnih pitanja povezanih s majčinstvom, socijalnim položajem muškaraca i žena, kao i socio-ekonomskim pretpostavkama očinstva i majčinstva. N2 - Deliberation on the concepts of father and fatherhood and their literal and symbolic meanings makes the starting point of this paper. Furthermore, a short historical overview is combined with selected theories of fatherhood, which serve as a framework for placing the issues regarding modern fatherhood in the appropriate context. That context, it is concluded, rests on the historical interdependence of fatherhood, masculine identity and political power where traditional determinants of masculinity, such as aggressiveness and emotional detachment, represent a major obstacle to the fulfilling and positive father-child relationship. That relationship is partially discussed in relation to the concept of equal parental partnership, implying not only the new forms of fatherhood but the new forms of masculine identity as well. Unfortunately, there are still many obstacles to modern fatherhood, the most important one being gender inequality manifested through traditional male bread-winner and female child-rearer models. Subsequently data is provided on values and practices of Croatian men and women regarding childcare, that were collected and analysed in 2013 as part of the International Social Survey Program (ISSP) and its survey on family and changing gender roles. The arising conclusion is that although many positive changes have been made the Croatian society has got a long way to go to both equal parenting and gender equality. Also, it is important to note that as a subject of political and legal controversy fatherhood cannot and must not be considered independently of the wider gender issues regarding motherhood, social status of men and women, as well as socio-economic assumptions of both fatherhood and motherhood. Y1 - 2016 ER - TY - GEN A1 - Marmilić, Veronika T1 - Utjecaj autoriteta razrednika na stvaranje pozitivne atmosfere i poticanje motivacije učenika [Impact of the Head Teacher's Authority on Creating a Positive Atmosphere and Encouraging Student Motivation], Master's thesis, University of Zadar, Zadar, Croatia 2024, 44 + 6 pp., Croatian. N2 - Autoritet i razredna atmosfera neizostavni su elementi odgojno-obrazovnog rada svakog nastavnika. On mora uspostaviti autoritet kako bi osigurao optimalno okruženje u kojem se učenici osjećaju sigurno i imaju priliku u potpunosti iskoristiti svoje potencijale. Najveću ulogu i odgovornost u održavanju pozitivne atmosfere unutar razreda ima razrednik. Posao razrednika uključuje administrativne poslove (opravdavanje izostanaka, organiziranje roditeljskih sastanaka, sazivanje sjednica), informiranje učenika, praćenje njihovog razvoja i napretka, i rješavanje problema koji na njih negativno utječu. U ovom radu istražuje se važnost rada razrednika i njegovu ulogu u oblikovanju razredne atmosfere i motiviranju učenika. U teorijskom dijelu rada istraživala se odgojna uloga škole, aspekti autoriteta, motivacije, razredne atmosfere, i njihova povezanost s radom razrednika. Istraživački dio rada usmjeren je ispitivanju mišljenja učenika vezanih uz rad njihovih razrednika. Podaci su prikupljeni metodom intervjua, a uzorak se sastojao od 20 učenika osnovnih i srednjih škola. U posljednjem dijelu rada analizirani su rezultati ispitivanja, posebno u vezi s utjecajem razrednika na atmosferu u razredu, motivaciju i odnose unutar razreda. Na temelju prikupljenih podataka zaključuje se da učenici smatraju da razrednik ima značajnu ulogu u oblikovanju razredne atmosfere i motiviranju učenika. Dobiveni rezultati pokazali su kako se među najpoželjnijim karakteristikama razrednika ističu empatija, pravednost i briga za dobrobit učenika. S obzirom na dobivene rezultate, može se zaključiti kako je uloga razrednika neophodna za nastavni proces i blagostanje učenika zbog čega su istraživanja na ovu temu od značajne važnosti. Uzimajući u obzir nedostatak literature i istraživanja vezana s ovom tematikom, preporučuje se daljnje istraživanje s fokusom na mišljenje učenika kako bi se dublje razumjela uloga razrednika u školskom okruženju. N2 - Authority and the classroom atmosphere are essential elements of every teacher's educational work. Every teacher must establish authority to create an optimal environment in which students feel safe and have the opportunity to fully realize their potential. The head teacher plays the most significant role and responsibility in maintaining a positive atmosphere within the classroom. The head teacher's duties include administrative tasks (justifying absences, organizing parent-teacher meetings, convening meetings), informing students, monitoring their growth and development, and addressing issues that negatively affect his students. This paper explores the importance of the head teacher's work and his role in shaping the classroom atmosphere and motivating students. In the theoretical section of the paper a thorough examination was conducted to assess the educational function of schools. This involved examining key elements such as authority, motivation, classroom ambiance, and their interconnectedness with the responsibilities of the head teacher. The research part of the paper focuses on examining students' opinions related to the work of their head teachers. Data were collected through interviews, with a sample of 20 students from primary and secondary schools. In the final part of the paper, the research results were analyzed, particularly regarding the class teacher's influence on the classroom atmosphere, motivation, and relationships within the class. Based on the collected data, it can be concluded that students believe the class teacher has a significant role in shaping the classroom atmosphere and motivating students. The results indicate that empathy, fairness, and concern for students' well-being are among the most desirable characteristics of head teachers. Given the obtained results, it can be argued that the role of the head teacher is essential for the educational process and students' well-being, making research on this topic of significant importance. Considering the lack of literature and research on this subject, further research focusing on students' perspectives is recommended to gain a deeper understanding of the class teacher's role in the school environment. Y1 - 2024 ER - TY - GEN A1 - Kulušić, Lea T1 - Pitanje postojanja slobode unutar društvenoga konteksta [The question of the existence of freedom within a social context], Master's thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2022, 1-47 + 8 pp., Croatian. N2 - U ovom će se radu obraditi, analizirati te kritički propitati postojanje slobode unutar društvenog konteksta. Cilj rada je prikazati odabrane segmente u društvu u kojima se kritički moţe propitati postoji li sloboda za pojedinca te kako ona utječe na društvo i pojedinca. Najprije će se izloţiti filozofsko objašnjenje pojma slobode volje te objasniti pojmove poput determinizma i libertarijanizma iz knjige Borana Berčića, a uz to će se istaknuti i ključne elemente postojanja slobode u društvenom kontekstu. Naglasak će se, potom, staviti na odnos moći, socijalne kontrole i drugih socijalnih odrednica koje utječu na pojedinca te objasniti prilagoĎavanje pojedinca društvenim vrijednostima i normama. Zatim će se kritički analizirati sustav i društveni procesi povezani s autonomije pojedinca, s naglaskom na potrošačku i masovnu kulturu te tehnološki napredak, koristeći se relevantnim autorima iz sociološke literature te kritikom tehnologije Theodora Kaczynskog. Konačno, objasniti ću kako se nositi s navedenom potrošačkom i tehnološkom kulturom, prikazati Frommovu ―revoluciju nade‖ u vidu humaniziranja tehnologije te objasniti pojmove strategija i taktika Michela de Certeaua i povezati ih sa društvenom slobodom. Na kraju ću objasniti koncept socijalne odgovornosti i povezati ga sa slobodnim djelovanjem koristeći se autorom Renatom Matićem. N2 - In this paper, I will consider, analyze and critically examine the existence of freedom within the social context. The aim of this paper is to present selected segments in society where one can critically question whether there is freedom for the individual in these segments and how it affects society and the individual in general. I will first present a philosophical explanation of the concept of freedom of free will and concepts such as determinism and libertarianism from the book by Boran Berčić, and also highlight the key elements of the existence of freedom in the social context. Then I will emphasize the relationship of power, social control and other social determinants of the individual and explain the adjustment of the individual to social values and norms. I will further critically analyze the system and social processes in the form of individual autonomy, with emphasis on consumer, mass culture and technological progress, using relevant authors from the sociological literature and criticism of Theodor Kaczynski's technology. Finally, I will explain how to deal with this consumer and technological culture, using Fromm's >revolution of hope< in the form of humanization of technology, and explain the concepts of strategies and tactics of Michel de Certeau and connect them with social freedom. Finally, I will explain the concept of social responsibility and connect it with free action using the author Renato Matić. Y1 - 2022 ER - TY - JOUR A1 - Krpina, Zdravka T1 - Nastava hrvatskoga jezika u Italiji [Teaching Croatian in Italy] JF - Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol. 63 No. 4-5 (2016), pp. 151-166. [Online ISSN 1849-174X] [hrcak.srce.hr/file/258842] N2 - This paper deals with various issues concerning the establishment and inauguration of the first Croatian supplementary school in Italy, the shaping of the curriculum and the forming of heterogeneous learning groups. The paper also deals with the political aspect of the new institution. This school, located in Rome, has remained active to this day, with a curriculum that differs from the one in use in the Molise region, the home of the officially recognized Croatian national minority. The methodology is based on the analysis of the statistical data issued by the Italian Ministry of Education, of the legal regulations in effect at the time when the school was established, as well as today, and on the analysis of the pedagogical and linguistic theories by Bruner, Such, Widdicombe, Ivir-Ashsworth, Jelaska and Cvikić. The paper aims to show the modern and, indeed, progressive qualities of educational and cultural procedures in Croatian supplementary school in Rome, based on the principles set by the above mentioned authors. The task accomplished by the school is set in the context of creating/enforcing the national identity based on the cultural, historical, psychological and sociological principles, expounded by the monk Martinac, and by Fromm, Smith, Supek and Anholt. The establishing, organizing and functioning of the school is also analysed in consi- deration of the legal framework in the period from 1998 to 2015, as well as regarding the aspect of cultural diversity and cultural integration. Y1 - 2016 ER - TY - GEN A1 - Krmpotić, Tijana T1 - Usporedba hrvatskoga i američkog Psiha: postmoderni shizofrenici u društvu spektakla [A comparison of Croatian and American Psycho: postmodern schizophrenics in a society of spectacle], Master's thesis, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka, Rijeka, Croatia 2014, 51 + 7 pp., Croatian N2 - Rad analizira i uspoređuje određene segmente Hrvatskoga i Američkog psiha. Postavlja romane u kontekst društvenoga spektakla koji se razvija paralelno sa konzumerizmom i postmodernizmom te pokušava pronaći sponu između teksta postmodernizma i zadovoljstva u tekstu. Razmatra ličnosti glavnih junaka dovodeći ih u kontekst postmoderne shizofrenije i narcizma kao glavnih metafora suvremenoga stanja društva i protagonista koji jesu dijelom takvoga sustava. Tematiziraju se i pornografski aspekti romana, seksualne nastranosti i mizoginija te sam odnos likova prema ženama i ženskome tijelu. U uskoj poveznici sa pornografskom tematikom progovara se o nasilju kao provodnome motivu i postojanju serijskih ubojica kao konstruktu postmoderne. Y1 - 2014 ER - TY - JOUR A1 - Kovačić, Darko T1 - Refrakcija religije u mediju psihoanalize (crtice uz credo Ericha Fromma)) [Refraction of Religion in the Medium of Psychoanalysis (Hyphens with the >Credo< of Erich Fromm)] JF - In Medias Res: Journal of the Philosophy of Media, Vol. 13 (No.25, 2024, pp. 4177-4191 [Online ISSN: 1848-6304] [hrcak.srce.hr/en/file/464316 ] [doi.org/10.46640/IMR.13.25.3] N2 - Kad se u filozofiji, psihoanalitičkoj teoriji ili istočnjačkoj mudrosnoj tradiciji govori o ‘sebe-realizaciji’ (ili ‘samoaktualizaciji’; Maslow 1982) entitet ‘ego’ (odakle i dolazi riječ ‘egoizam’ sa svim svojim negativnim konotacijama) smatra se nečim što je, ako želimo napredovati u dijalektici „sloboda od-sloboda za“ (Fromm 1941) potrebno ili - filozofijskom terminologijom - ‘prevladati’ ili posredstvom dostupnih nam ‘duhovnih praksi’ poništiti (u smislu budističke ‘nirvane’, sanskr. ‘ugasnuća’). Na ovaj način, a zbog ambigviteta izraza ‘ego’ i siromaštvom jezika uzrokovane sinonimizacije sa ‘sebstvom’, neizbježno završavamo u proturiječju i posljedično njemu odustajemo od praxisa. U ovom se radu (koji je dio šireg istraživanja na temu Frommove filozofske antropologije) samo skiciraju neki od mogućih pravaca egzodusa iz još jedne ‘aporije psihe’. N2 - When in philosophy, psychoanalytic theory or the Eastern wisdom tradition, one speaks of >self-realization< (or >self-actualization<, Maslow 1982), the entity >ego< (from where we usually derive >egoism< and all its negative connotations) is considered as something that, if we want to progress in the >freedom from-freedom to< dialectics (Fromm 1941), it is necessary to either, philosophically speaking, >overcome< or, through the means of available >spiritual practices<, annihilate (in the sense of >nirvana<; sanskr.: >extinction<). In this way, due to the ambiguity of the term >ego< and linguistic poverty caused synonymization with >self<, we inevitably end up in a mental contradiction and, as a result, we give up on praxis. In this paper (which is part of a wider research on philosophical anthropology of Erich Fromm), some of the possible exit directions from one of the >aporias of the psyche<, are sketched only. Y1 - 2024 ER - TY - GEN A1 - Juratović, Lea T1 - Upravljanje impresijama u suvremenim ljubavnim vezama [Impression Management in Contemporary Love Relationships], Undergraduate thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2021, 19 + 6 pp., Croatian. N2 - Cilj ovoga rada je teorijski analizirati ljubavne veze kao formu društvenih odnosa kroz teoriju dramaturgije Ervinga Goffmana i kritičku teoriju Ericha Fromma. Suvremene ljubavne veze temelje se na unaprijed društveno postavljenim pravilima i normama koje utječu na shvaćanje pojedinca o tome što je ljubav te kako do nje doći. U radu se osvrćem na povijesno istraživanje pojma ljubavi. Ukazuje se na utjecaj društva na pojedinca, posebice u kontekstu shvaćanja seksualnosti i određivanja poželjnih osobina kod partnera. Nadalje, uzimajući teorijske okvire Ervinga Goffmana i Ericha Fromma, dobiva se detaljniji uvid u suvremene ljubavne veze, a sintezom njihovih teorija postavljanja se daljni okvir za proučavanje upravljanje impresijama u ljubavnim odnosima. N2 - The aim of this paper is to theoretically analyze love relationships as a form of social relations through Erving Goffman’s theory of dramaturgy and Erich Fromm’s critical theory. Modern love relationships are based on pre-socially set rules and norms that affect an individual's understanding of what love is and how to achieve it. The paper looks at the historical research of the concept of love, points out the influence of society on the individual, especially in the context of understanding sexuality and in determining the desirable characteristics of a partner. Furthermore, taking the theoretical frameworks of Erving Goffman and Erich Fromm provides a more detailed insight into contemporary love relationships, and the synthesis of their setting theories provides a further framework for studying impression management in love relationships. Y1 - 2021 ER - TY - GEN A1 - Jug, Barbara T1 - Biofilija-urođena upućenost djece na ostale žive vrste u njihovu mikrokozmosu [Biofilia – innate inclination of children towards other living species in their microcosm], Master's thesis, Department of Teacher Education, University of Zadar, Zadar, Croatia 2023, 44 + 7 pp., Croatian. N2 - Biofilija se definira kao ljubav prema prirodi i svemu što je živo, a upravo djeca imaju urođenu sklonost istraživanja i otkrivanja prirode. Međutim, zbog suvremenog načina života, djeca provode sve manje vremena u prirodi. U radu je prikazana usporedba urbanih i ruralnih područja na temelju povezanosti djece s prirodom. Odnos prema prirodi i životinjama (koje su dio prirode) mijenja se s obzirom na dob djeteta jer prilikom sazrijevanja i odrastanja djeca postaju svjesnija važnosti očuvanja prirode i brige za životinje. Boravak u prirodi poboljšava dječji razvoj te utječe na razvoj prirodne inteligencije. Nadalje, u radu je istraženo koliko su djeca povezana s prirodom te se ta povezanost uspoređivala u ruralnom (OŠ Ivana Perkovca u Šenkovcu) i urbanom području (OŠ Pavleka Miškine). Istraživanje je provedeno na uzorku od 65 učenika trećih i četvrtih razreda obiju škola. Prema rezultatima se može zaključiti kako učenici iz ruralnog područja pokazuju veću povezanost s prirodom od učenika iz urbanog područja. Budući da se ova tema u Republici Hrvatskoj nije pretjerano istraživala, ovi rezultati mogu poslužiti kao temelj za daljnja istraživanja na značajno većem broju ispitanika. N2 - Biophilia is defined as the love for nature and all living things. Although children in particular have an innate inclination for exploring and discovering nature, they are limited by various influences. That’s why children in the modern era are spending less and less time in nature. The paper presents a comparison of urban and rural areas regarding the connection of children with nature. The attitude towards nature and animals as part of nature changes according to a child's age; as children mature and grow, they become more aware of the importance of nature and care for animals. Spending time in nature enhances child's development and influences the development of natural intelligence. Furthermore, the paper explores the extent to which children are connected with nature and compares this connection with respect to rural (Ivan Perkovec Elementary School in Šenkovec) and urban areas (Pavleka Miškina Elementary School). The research was conducted on a sample of 65 students from the third and fourth grades of both schools. According to the results, students from the rural area show a stronger connection with nature compared to students from the urban area. These results can serve as an example for further studies with a significantly larger number of participants, considering that this topic has not been extensively researched in the Republic of Croatia. Y1 - 2023 ER - TY - GEN A1 - Ivković, Petra T1 - Religija i društvo: Kršćanstvo u suvremenoj kulturi [Religion and Society: Christianity in Contemporary Culture], Master's thesis, Academy of Arts and Culture in Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2023, 55 + 7 pp., Croatian. N2 - Koncept religije stoljećima je predmet proučavanja u prirodnim i društvenim znanostima. Religija se može tumačiti kao fenomen koji djeluje u svim sferama ljudskog života te kao društvena pojava koja ostavlja dubok trag na razvoj kulture. Ona oblikuje moralna uvjerenja i određuje načine ponašanja, zbog čega se promatra kao vrlo složen pojam koji se može definirati na bezbroj načina, ovisno o funkciji i ulozi. U ovom diplomskom radu na jednostavan se i sažet način nastoje prikazati pojmovi bitni za sam koncept religije. Prikazane su različite definicije pojma koje ovise o pristupu istraživanja, a posebno su istaknuta područja sociologije i psihologije religija. Rad ukratko obrađuje teorije nastanka i razvoja religije te temeljne elemente usko vezane za nju. Kraj rada donosi zaključna promišljanjima o kršćanstvu koje se našlo u vrtlogu suvremenog svijeta i doba sekularizacije. N2 - The concept of religion has been a subject of study in the natural sciences and social sciences for centuries. Religion is considered a phenomenon that influences all spheres of human life. As a social phenomenon that strongly affects the development of culture, thinking, and behavior, it is considered a necessary element of human existence. Religion is quite a complex term that can be defined in numerous ways, depending on the function and observed role. This final paper aims to present plainly and concisely all that is essentially related to the very concept of religion. Different definitions of the mentioned term are shown, depending on the research approach, with special remarks on the areas of sociology and psychology of religions. The paper summarizes theories of the conception and development of religion along with fundamental terms closely related to it. In conclusion, the thesis reflects on Christianity, which has found itself in the whirlpool of the modern world and the age of secularization. Y1 - 2023 ER - TY - GEN A1 - Gudelj, Marina T1 - Grupna analiza i psihoanaliza u radu s djecom i adolescentima [Group analysis and psychoanalysis in work with children and adolescents], Undergraduate thesis, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences, Split, Croatia 2020, 34 + 6 pp., Croatian. N2 - Djetinjstvo i adolescencija krucijalna su razdoblja za razvoj zdrave i integrirane ličnosti pojedinca. Neriješene krize iz djetinjstva u kombinaciji s neodgovarajućom roditeljskom praksom dovode do razvoja psihičkih poremećaja u djeteta/adolescenta. Pedagogija, kao odgojno-obrazovna znanost u prvom planu, ima zadatak osigurati svakom djetetu pravo na obrazovanje. Da bi što kvalitetnije riješila taj zadatak, potrebna su joj dodatna znanja. Svrha ovoga rada je istaknuti mogućnost podizanja kvalitete pedagoškog rada primjenom znanja iz psihoterapije, točnije, psihoanalize i grupne analize. Psihoterapijska edukacija edukatora, u ove dvije psihoterapijske grane, može pružiti znanja, vještine i sredstva boljem razumijevanju prvenstveno samih sebe, zatim učenika, pa razreda kao grupe, roditelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika. Drugim riječima, cilj ovog rada je naglasiti važnost psihičkog zdravlja djeteta, roditelja i učitelja te njegovog utjecaja na odgojno-obrazovne procese. N2 - Childhood and adolescence are crucial periods for the development of a healthy and integrated individual personality. Unresolved childhood crises combined with inappropriate parenting practices lead to the development of mental disorders in the child / adolescent. Pedagogy, as an educational science in the first place, has the task of ensuring that every child has the right to education. In order to solve this task as well as possible, it needs additional knowledge. The purpose of this paper is to highlight the possibility of raising the quality of pedagogical work by applying knowledge from psychotherapy, more precisely, psychoanalysis and group analysis. Psychotherapeutic education of educators, in these two branches of psychotherapy, can provide knowledge, skills and resources for a better understanding primarily of themselves, then of students, then of the class as a group, parents and other educational staff. In other words, the aim of this paper is to emphasize the importance of the mental health of the child, parents and teachers and its impact on educational processes. Y1 - 2020 ER - TY - JOUR A1 - Domjanović, Luka T1 - Frommov pojam spontanosti kao rješenje problema slobode kod Foucaulta [Fromms Begriff der Spontaneität als Lösung für Foucaults Problem der Freiheit] [La Notion de spontanéité de Fromm comme solution au problème de liberté de Foucault] [Fromm’s Notion of Spontaneity as a Solution to Foucault’s Problem of Freedom] JF - Synthesis philosophica, Vol 67 (No. 1, 2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [hrcak.srce.hr/en/file/326761] [doi.org/10.21464/sp34109] N2 - U radu pokušavam primijeniti Frommov pojam spontanosti na Foucaultovu teoriju sustava represije. Ovom analogijom pokušava se iznova sagledati Foucaultov problem slobode, pomoću pojma koji Foucault uglavnom zanemaruje. Osnovna je teškoća takvog pristupa u različitim polazištima dvojice autora pri analizi uzroka ljudske podčinjenosti kroz povijest. Unatoč tome, članak će pokazati da je moguće pronaći točku konvergencije između Fromma i Foucaulta: oba autora opisuju svojevrsni bijeg pojedinca prema institucijama moći. Bilo da su te institucije formaliziranije ili rudimentarnije, raspršene ili centralizirane, zajednička im je osnova represija utemeljena na izbjegavanju bilo kakve spontanosti. N2 - In diesem Artikel versuche ich, Fromms Begriff der Spontaneität auf Foucaults Unterdrückungssystem anzuwenden. Er neigt, ein neues Licht auf das Problem der Freiheit bei Foucault zu werfen, indem+J161 er den Begriff verwendet, den Foucault weitgehend vernachlässigt. Schwierigkeiten bei einer solchen Anwendung ergeben sich aus dem Unterschied zwischen Fromms und Foucaults Ausgangspunkten bei der Analyse der Ursachen für menschliche Unterwerfung im Laufe der Geschichte. Nichtsdestotrotz haben die Autoren einen Punkt der Konvergenz: Sowohl Foucault als auch Fromm beschreiben eine Art der Flucht des Individuums zu den Institutionen der Macht. Unabhängig davon, ob diese Institutionen hoch formalisiert oder nicht, hochkomplex oder eher einfach, verstreut oder zentralisiert sind, stehen sie für Unterdrückung infolge mangelnder Spontaneität. N2 - Dans cet article, je tente d’appliquer la notion de spontanéité de Fromm au système répressif de Foucault. Par cette analogie, nous cherchons à éclairer de nouveau le problème de la liberté chez Foucault, en utilisant la notion que Foucault sous-estime largement. Les difficultés d’une telle application sont dues à la différence des points de départ de Fromm et de Foucault dans l’analyse des causes de la soumission humaine à travers l’histoire. Néanmoins, les deux auteurs ont un point de convergence: Foucault et Fromm décrivent tous deux un type de fuite de l’individu vers les institutions du pouvoir. Que ces institutions soient hautement formalisées ou non, très complexes ou plutôt simples, dispersées ou centralisées, elles désignent la répression en raison de leur manque de spontanéité. N2 - In this paper, I attempt to apply Fromm’s notion of spontaneity to Foucault’s system of repression. It tends to shed new light on Foucault’s problem of freedom, using the notion which Foucault largely underestimates. Difficulties of such an application arise because of differences in Fromm’s and Foucault’s starting points in analysing the causes of human submission throughout history. Nonetheless, there is a point of convergence: Foucault and Fromm both describe a type of individual’s escape towards the institutions of power. Whether these institutions are highly formalised or not, highly complex or rather simple, dispersed or centralised, they designate repression on account of their lack of spontaneity. Y1 - 2019 ER - TY - GEN A1 - Delić, Andrea T1 - >Pustolov pred vratima< Milana Begovića. Psihoanalitička karakterologija [>Adventurer at the Door< Milan Begovic. Psychoanalytic character], Master's thesis, Faculty of Humanities and Social Sciences, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2015, 42 + 4 pp., Croatian N2 - Rad će se baviti psihoanalitičkim pristupom karakterizaciji ženskoga lika u drami Pustolov pred vratima Milana Begovića. Taj će pristup biti iznesen i analiziran kroz svoje središnje odrednice odnosno karakteristike koje odgovaraju njegovoj definiciji te kroz paradigmu psihoanalize, disocijativnog poremećaja identiteta i višestruke ličnosti s obzirom na to da je ženski lik, ujedno protagonist drame čija je karakterizacija prikazana, prikazan kroz stanja koja dominiraju upravo u navedenim granama psihologije podsvjesnoga. Sve će kategorije biti potkrijepljene izdvajanjem reprezentativnih dijelova teksta iz samoga predloška koji će se zatim detaljnije analizirati u kontekstu područja unutar kojega su smješteni. U posljednjem će se poglavlju rada načiniti komparacija književnog predloška i adaptacije drame, s ciljem uočavanja mjere podudaranja odnosno razlikovanja ostvarenosti dvostrukog identiteta u tim dvjema različitim formama Na koncu će se iznijeti zaključak o zastupljenosti psihoanalitičkog pristupa karakterizacije ženskoga lika u pojedinim kategorijama te će se iskazati značaj toga pristupa za dramu u cjelini. Y1 - 2015 ER - TY - GEN A1 - Božić, Ena T1 - Društvo narcizma [Social narcissism], Master's thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2023, 51 + 7 pp., Croatian. N2 - Društvo je prirodna pojava, od prvog sposobnog čovjeka do današnjeg čovjeka, svaki društveni oblik ima svoje sastavnice, funkcije i karakteristike, što su glavne teme socioloških istraživanja. Svaki sa sobom nosi posebne oblike društvenosti razvijene kroz ljudsku inteligenciju i životne uvjete (prirodne uvjete poput klime, vegetacije, flore i faune, do kulture i ekonomskih i političkih uvjeta) određenog razdoblja. Zanimljivo je proučavati društvene odnose među društvenim pojedincima i kako jedan pojedinac ili grupa utječe na drugoga. Kako društva rastu i razvijaju se tijekom vremena, s njima se razvijaju i određene >bolesti< ili mutacije. Jedna od takvih >bolesti< je narcizam. Kako Lasch tvrdi u svojoj knjizi The Culture of Narcissism, narcisoidnost predstavlja neku vrstu mutirane norme, u ovom slučaju društva formiranog kroz klinički dijagnosticirane poremećaje osobnosti. . Ovaj rad će ispitati pojavu narcizma u današnjem društvu i razumjeti narcizam kroz sljedeće karakteristike koje definiraju Mustač i Marčinko 2020. godine: nedostatak empatije, arogancija, potreba za divljenjem, želja za pažnjom i samo napuhani osjećaj vlastite vrijednosti. Kada te osobine postanu trajne i potpuno krute, to se naziva narcistički poremećaj osobnosti. Kada naše društvo ima velik broj pojedinaca čije se osobnosti temelje na tim osobinama, takvo društvo možemo nazvati narcisoidnim društvom. Važno je društvo proučavati kroz okvire narcisoidnosti kako bismo razumjeli određene pojave i ispravili komponente koje dovode do društveno nepoželjnih proizvoda u vidu nepoželjnih međusobnih odnosa, nepovoljnih životnih vrijednosti i uvjeta života, rada i negativnih aspekata života. Iako je teško ili nemoguće definirati što čini normalan, zdrav i uspješan život, također je lako uočiti abnormalne značajke narcisoidnog društva u kojem se opće blagostanje i zajednički napredak ne uzimaju u obzir, već samo veći pojedinačni napredak. Natprosječan i sebičan sa samoljubljem i vlastitim interesom, to je Narcis. Ljudska bića su društvena bića oblikovana socijalizacijom, tako da je narcisoidnost suprotan srži ljudskih bića, budući da se narcistička društva kreću prema asocijalnim, pa čak i antisocijalnim oblicima ponašanja kroz samopromociju i samodostatnost. Jedno treba drugo, jer prijateljstva, obitelji, zajednice, pa čak i društva stvaramo poznavajući jedni druge i napredujući zajedno, a sama ljudska povijest nam je pokazala da samo zajedno možemo ići naprijed. Jedan od paradoksa narcisoidnog društva je upravo taj da narcis treba odskočnu dasku da bi uspio u svom projektu samoljublja, samodostatnosti i transcendiranja svih ostalih. Što znači kada se narcis nema s kim usporediti, nema komu pokazati dominaciju, najljepšeg, najboljeg itd.? Upravo je zato narcisoidno društvo bila tema ovog rada jer se radi o pokušaju razumijevanja kako društvo oblikuje narcise, a kako narcisi oblikuju društvo. Većina radova o narcizmu proučava ga u obliku individualnih poremećaja ličnosti, a cilj ovog rada bio je razumijevanje društvenih aspekata narcizma. Za lakše razumijevanje narcizma rad je prikazao odnos dviju suprotnosti u društvu - odnosno odnosa između muškaraca i žena, društvene aspekte fenomena kao i osobne aspekte te kako glasnici javnosti tj. mediji gledaju na narcizam. Ovdje dolazimo do praktičnog dijela rada, gdje se proučilo i analiziralo slučaj hrvatske influencerice Ivane Knoll i narcisoidne elemente u njezinim objavama i objavama njezinih pratitelja na Instagram profilu. Ivana Knoll pružila nam je prikaze pojedinaca poput nje, koji su nam pružili dokaze o današnjem narcisoidnom društvu koje obitava i pronalazi >utočište i hranu< na društvenim mrežama. N2 - Society is a natural phenomenon, from the first able-bodied man to today's man, every social form has its components, functions and characteristics, which are the main topics of sociological research. Each carries with it special forms of sociality developed through human intelligence and living conditions (natural conditions such as climate, vegetation, flora and fauna, up to culture and economic and political conditions) of a certain period. It is interesting to study social relations between social individuals and how one individual or group affects another. As societies grow and develop over time, certain >diseases< or mutations develop with them. One such >disease< is narcissism. As Lasch argues in his book The Culture of Narcissism, narcissism represents a kind of mutated norm, in this case a society formed through clinically diagnosed personality disorders. This paper will examine the occurrence of narcissism in today's society and understand narcissism through the following characteristics defined by Mustač and Marčinko in 2020: lack of empathy, arrogance, need for admiration, desire for attention and just an inflated sense of self-worth. When these traits become permanent and completely rigid, it is called narcissistic personality disorder. When our society has a large number of individuals whose personalities are based on these traits, we can call such a society a narcissistic society. It is important to study society through the framework of narcissism in order to understand certain phenomena and correct the components that lead to socially undesirable products in the form of undesirable mutual relationships, unfavorable life values and conditions of life, work and negative aspects of life. Although it is difficult or impossible to define what constitutes a normal, healthy and successful life, it is also easy to see the abnormal features of a narcissistic society where the general well-being and collective progress are not taken into account, but only greater individual progress. Above average and selfish with self-love and self-interest, that is Narcissus. Human beings are social beings shaped by socialization, so narcissism is antithetical to the core of human beings, as narcissistic societies move toward antisocial and even antisocial forms of behavior through self-promotion and self-sufficiency. One needs the other, because we create friendships, families, communities, and even societies by knowing each other and progressing together, and human history itself has shown us that we can only move forward together. One of the paradoxes of narcissistic society is precisely that the narcissist needs a springboard to succeed in his project of self-love, self- sufficiency and transcending all others. What does it mean when a narcissist has no one to compare himself to, no one to show dominance, the most beautiful, the best, etc.? This is exactly why the narcissistic society was the topic of this work, because it is an attempt to understand how society shapes narcissists, and how narcissists shape society. Most papers on narcissism study it in the form of individual personality disorders, and the goal of this paper was to understand the social aspects of narcissism. For an easier understanding of narcissism, the paper presented the relationship between two opposites in society – that is, the relationship between men and women, the social aspects of the phenomenon as well as the personal aspects, and how the public's messengers, i.e. the media, view narcissism. Here we come to the practical part of the work, where the case of the Croatian influencer Ivana Knoll and the narcissistic elements in her posts and those of her followers on the Instagram profile were studied and analyzed. Ivana Knoll provided us with accounts of individuals like her, who provided us with evidence of today's narcissistic society that inhabits and finds >shelter and sustenance< on social media. Y1 - 2023 ER - TY - GEN A1 - Bojčić, Karlo T1 - Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju fizički agresivnog ponašanja djece predškolske i mlađe školske dobi [Risk and protective factors in the development of physically aggressive behavior in preschool and younger school-age children], Doctoral dissertation, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2023, 314 + 18 pp., Croatian. N2 - Cilj ovog rada bio je identificirati rizične i zaštitne čimbenike povezane s razvojem fizički agresivnog ponašanja u populaciji djece predškolske i mlađe školske dobi. U teorijskom dijelu rada prikazane su promjene u perspektivi djetinjstva i odnosu društva prema djeci kroz povijest te razvojna obilježja djece predškolske i mlađe školski dobi. U radu je agresivno ponašanje definirano kao namjerno nanošenje ili pokušaj nanošenja štete samome sebi, drugim osobama ili objektima. Prikazan je odnos između nasilja i agresije, pri čemu agresija ne isključuje fizičke oblike nasilja, ali se uglavnom odnosi na manje ekstremna namjerna ponašanja koja mogu uzrokovati negativne psihološke i/ili fizičke posljedice po druge, ali i po osobu koja se agresivno ponaša. Prikazane su glavne teorije agresivnosti, kojima se razvoj agresivnog ponašanja uglavnom objašnjavao kroz djelovanje bioloških ili socijalnih čimbenika. U radu je prikazan i korišten Bronfenbrennerov bioekološki model ljudskog razvoja, koji fizički agresivno ponašanje objašnjava kao rezultat interakcije između urođenih, individualnih karakteristika osobe i obilježja njene socijalne okoline. Ove značajke prema svojem djelovanju dijele se u rizične i zaštitne čimbenike te je njihov učinak na dijete opisan u posljednjem poglavlju teorijskog dijela rada. U empirijskom dijelu rada analizirani su podaci prikupljeni na uzorku od 393 roditelja koji su sudjelovali u anketnom istraživanju te 378 djece koja su sudjelovala u intervjuima sa stručnim suradnicima. U istraživanju su sudjelovala tri dječja vrtića te tri osnovne škole na području Slavonije. Rezultatima istraživanja utvrđene su značajne razlike u učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s obzirom na njihov spol i dob, broj braće ili sestara, broj članova kućanstva i radni status majke. Utvrđena je i značajna povezanost učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s odgojnim stilom roditelja, sociometrijskim statusom u odgojnoj skupini ili razredu, sklonosti nasilnim medijskim sadržajima te zadovoljstvom radnom sredinom roditelja. Kao značajni prediktori fizički agresivnog ponašanja pokazali su se dob, privrženost roditeljima, prihvaćenost među vršnjacima te zadovoljstvo roditelja radnom sredinom. Rezultati rada doprinose razumijevanju čimbenika povezanih s fizički agresivnim ponašanjem djece te upućuju na važnost preventivnog djelovanja, koje osima djeteta treba obuhvatiti i druge socijalno-interakcijske sredine poput obitelji, vršnjaka, odgojno-obrazovne ustanove i medija. N2 - The aim of this paper was to identify risk and protective factors associated with the development of physically aggressive behavior in the population of preschool and younger elementary school children. The theoretical part of the paper gives an overview of the various changes in the perspective of childhood and society's attitude towards children throughout history, and overview of the developmental characteristics of preschool and elementary school children. The paper used the definition of aggressive behaviour as the behaviour with intention of causing or attempting to cause harm to oneself, other persons or objects. The relationship between violence and aggression is shown, whereby aggression does not exclude physical forms of violence, but mostly refers to less extreme intentional behaviours that can cause negative psychological and/or physical consequences for victim and the perpetrator. The main theories of aggressiveness are presented, which mainly explain the development of aggressive behavior by the action of biological or social factors. The paper presents and uses Bronfenbrenner's bioecological model of human development, which explains physically aggressive behavior as a result of the interaction between a person's innate, individual characteristics and the characteristics of his social environment. According to their effect, these characteristics are divided into risk and protective factors, and their effect on the child is described in the last chapter of the theoretical part of the paper. The empirical part of the work analysed data collected from a sample of 393 parents who participated in the survey and 378 children who participated in interviews with educational specialists. Three kindergartens and three elementary schools from the area of Slavonia participated in the research. The results revealed significant differences in the frequency of physically aggressive behavior of children with regard to their sex and age, the number of brothers or sisters, the number of household members and the working status of the mother. A significant correlation between the frequency of physically aggressive behavior of children with parenting style, sociometric status in the educational group or class, propensity for violent media content and satisfaction with the parents' work environment was established. The significant predictors of physically aggressive behavior were age, attachment to parents, acceptance among peers and parents' satisfaction with the work environment. The paper contributes to the understanding of the factors related to the physically aggressive behavior of children and indicates the importance of measures to prevent this behavior, which, in addition to the child, must also include other environments with which the child communicates, such as family, peers, educational institutions and the media. Y1 - 2023 ER - TY - JOUR A1 - Akrap, Domagoj T1 - Cionističko djelovanje mladoga Ericha Fromma [Zionist Activities of the Young Erich Fromm] JF - Radovi – Zavod za hrvatsku povijest (Zagreb), Vol. 55 (No. 2, 2023), pp. 397-411. [Online ISSN 1849-0344] [hrcak.srce.hr/file/457097] [doi.org/10.17234/RadoviZHP.55.31] N2 - U članku se analizira sve rane radove Ericha Fromma koje je pisao kao gimnazijalac i student. Svi tekstovi objavljeni su u njemačkim studentskim cionističkim časopisima. Točnija analiza tekstova jasno pokazuje da je Fromm već tada u cionističkom omladinskom pokretu zastupao načela autentičnog života i socijalne pravde – za njega iskonski židovske vrednote. Kasnije će se u svojim poznatim djelima zalagati za ista ta načela i primijeniti ih na čovjeka općenito. N2 - Erich Fromm was a popular social theorist and psychoanalyst, well known for books like Art of Lovin or To Have or to Be, written in the USA after World War II. Less known are his post-World War I texts which were written in German during his high school and student years. Brought up in an orthodox GermanJewish family, Fromm joined the Zionist movement early in his life whereupon he began to publish shorter texts in German Zionist student magazines. Among the texts were reports from Zionist meetings, programatic texts and criticisms of the state in which the youth movement currently found itself. A more accurate analysis of these texts clearly shows, that, even then, as an active member in the Zionist youth movement, Fromm supported the same principles of authentic life and social justice, he stood for in his later work. Fromm considered these principles primordial Jewish values. After he ceased living an orthodox Jewish life, he continued to apply the same principles to man in general and thus became one of the most influential humanistic thinkers of his day. Y1 - 2023 ER - TY - GEN A1 - Ada, Hrelja T1 - Integritet mladih u virtualnom svijetu [Youth integrity in the virtual world], Master's thesis, Department of Journalism and Communication, University of Sarajevo, Sarajevo, Croatia 2024, 93 + 3 pp. N2 - Bez najvećeg svjetskog medija World Wide Weba odnosno interneta danas je život gotovo nezamisliv. Ovakav izum je utjecao i utječe na mnogobrojna područja naših života, te na taj način zauvijek mijenja društvene navike. Teško je čak i zamisliti danas obavljati posao bez interneta, stvarati konekcije, održavati komunikaciju… Internet je jednostavno postao stil života 21. stoljeća. Najveća inovacija (ovog stoljeća) ima za cilj olakšati ljudske živote što zaista i čini međutim opšte poznato je da sadrži kako pozitivne, tako i negativne strane svog djelovanja. S obzirom da živimo u vrijeme koje je doba interneta, pametnih uređaja, društvenih mreža, masovnih komunikacija i doba virtualnosti, postajemo svjesni da su to najupotrebljiviji načini za ljudsku interakciju danas. Uz to bijeg od realnosti postaje dio ljudske svakodnevnice pa samim tim odrastanje mladih temeljeno je na tehnologiji koja je danas neizostavan faktor funkcije života. Čovjek po prirodi teži ka osjećaju uklapanja ili pripadanju određenoj sredini stoga nastanak i razvoj interneta omogućava savršenu platformu za razvijanje pripadnosti i komunikacijskih veza. Internet kao najviše korišten medij stvara plodno tlo uklapanja za kojim čovjek kao socijalno biće po prirodi teži. Ovo se naročito tiče adolescenata i mladih kojima su mreže postale važan faktor u socijalizaciji, komunikaciji. Uspon društvenih mreža omogućava neviđeno dobre prilike za izražavanje i interakciju, međutim kao loša strana u ovom radu bit će izdvojeno kakve izazove donose virtualni fenomeni za stvaranje integriteta. U ovom sve digitalnijem dobu virtualni svijet igra odlučujuću ulogu u životima mladih gdje zapravo oni gube dodir sa realnošću, kreirajući i oblikujući njihove stavove i uvjerenja. Uranjajući u tu online digitalnu zajednicu postavlja se pitanje kako virtualni svijet utječe na kreaciju integriteta? Da bi ovaj zamršeni fenomen što bolje bio razjašnjen dobro bi bilo sagledati ga kroz prizmu poznate teorije Marshalla McLuhana >zatvor bez zidova<. Tu kreacija intergiteta mladih poprima iznijansiranu perspektivu jer moderni svijet funkcioniše kao zatvor bez zidova oblikujući percepcije i ponašanja bez fizičkog ograničenja, mladi ljudi se kreću virtualnom složenom mrežom koja isto tako oblikuje i njihov osjećaj vrijednosti unutar društva. Kako bi što bolje razjasnili integritet mladih u virtualnom doživljaju, okruženju i postojanju važno je ući u složenost problema, rasčlaniti ga i obratiti pažnju sa kojim sve dilemama se mladi susreću i bore, te koja su to pitanja usko vezana za ovaj fenomen (digitalni identitet, cyber nasilje, zaštita privatnosti…) Mlađa generacija najviše je podložna digitalnim platformama i u vezi s tim integritet individue postaje nametnut, zapovijeđen. Masmediji nam danas nude gotove riječi i slike, obrasce, stereotipe, načine ponašanja, medijski bonton. Strojevi su nam nametnuli masovno reproduciranu sliku/tekst kao poziv na prilagodbu svijetu strojeva, svijetu u kojemu ćemo mi sami prije svega ostaloga sebe doživjeti poput stroja. (Fejzić Čengić & Sofradžija, 2022) Da bi ovakav način kreiranja integriteta bio što manje zastupljen važno je poduzeti korake koji uključuju digitalno i medijsko opismenjavanje, kako mladih tako i roditelja. Ovaj rad donijet će neka istraživanja na bosanskohercegovačkom tlu na temu Integritet mladih u virtualnom svijetu čiji je cilj da proširi ne samo vidike mladih nego uopšteno ljudske vidike kada je riječ o upotrebi društvenih mreža i virtualnog svijeta. Virtualni doživljaj koji je svakodnevan, opšteprisutan baš kao takav je neophodan za funkciju modernog društva i zbog tog je baš to interesna sfera ovog istraživačkog rada. [Introductory consideration] Y1 - 2024 ER - TY - GEN A1 - Zoričić, Franko T1 - Ljudska agresivnost kao posljedica evolucije ili socijalizacije, Master's thesis, Faculty of Humanities and Social Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2019, 32+11 pp., Croatian. [repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg%3A803] N2 - Ovaj rad bavi se pitanjem ljudske agresivnosti kao posljedice evolucije i socijalizacije. Dvije teorije Jonathana Haidta - kako socijalizacija i kultura utječu na agresivnost i kako političko opredjeljenje utječe na agresivnost - će biti okosnica rada. U početnom dijelu rada iznose se definicije agresije prema nekoliko poznatih psihoanalitičara, filozofa i etologa. Te definicije nam daju uvid u to što je agresija zapravo, zašto se javlja i u kojim se točno situacijama javlja. Razumijevanje agresije i njeno definiranje iz različitih aspekata nam je važno iz razloga što se ljudsko ponašanje odnosno agresija može ispoljiti na više različitih načina. S time na umu, možemo shvatiti koji su to okidači naveli Mađarsku da u vrijeme migrantske krize zatvori granice i ispolji ponašanja o kojima smo slušali svakodnevno u domaćim i svjetskim medijima. Nadalje razdvajamo evolucijske i sociološke aspekte agresivnih ponašanja. Kako je čovjek prije svega biološko pa sociološko biće, moramo shvatiti koji su to okidači za agresivna ponašanja, zašto postoje i kako se mogu ispoljiti. Što je to u našim genima i kakve veze imaju naši preci s današnjim oblikom ljudske vrste? S druge strane predstavljamo sociološki aspekt agresije kojim pokušavamo objasniti zašto su neka agresivna ponašanja kulturološki i sociološki određena. Također, kako život u modernim zajednicama i shvaćanje nacionalnog identiteta može utjecati na masovno ponašanje jednog naroda. Na kraju dajemo opširan uvid u Europsku migrantsku krizu s fokusom na Mađarsku. Objašnjavamo politiku premijera Viktora Orbana i njegove vlade i kako je ona utjecala na mađarski narod. Postoji niz posljedica u obliku agresivnog ponašanja radi manipulacije informacijama i sustavnim demoraliziranjem imigranata. Dati ćemo nekoliko konkretnih primjera agresije za vrijeme migrantske krize u Mađarskoj. U raspravi dajemo osvrt na migrantsku krizu i kako je svaki oblik agresivnog ponašanja povezan s prethodno navedenim definicijama agresije i Haidtovim teorijama. N2 - This paper deals with the question of human aggression as a result of evolution and socialization. Two theories by Jonthan Haidt – how socialization and culture affects aggression and how political commitment affects aggression – will be the cornerstone of this work. In the initial part of the paper we have presented definitions of aggression by several well-known psychoanalysts, philosophers and ethologists. Their definitions gave us an insight into what aggression really is, why it comes up and in what situations it appears. Understanding the aggression and defining it from different aspects is important because human behaviour or aggression can be delivered in many different ways. It will give us more comprehension on why did Hungary close its borders and showed aggressive behaviors to immigrants that we have listened about in media. Furthermore we have defined evolutionary and sociological aspects of aggressive behaviors. Having in mind that human is a biological prior to social being, we need to understand what triggers it for aggressive behavior and how it manifests. What is there in our genes and how our ancestors affected today's version of human kind? On the other hand, the sociological aspect of aggression is presented and we are explaining why are some behaviors culturally and sociologically determined. Also, how can living in modern communities and national identity affect the mass behavior of a nation. Finally, we are giving a comprehensive insight into the European migration crisis with a focus on Hungary. We are explaining he policy of Viktor Orban and his government and how it has influenced the Hungarian nation. There are numerous consequences in the form of aggressive behaviors due to manipulation of information and systematic demoralization of immigrants. We are also giving some concrete examples of aggression during the crisis. In the debate part we are reviewing the migration crisis and how every form of aggressive behavior is associated with the above mentioned definitions of aggression and Haidt's theories. Y1 - 2019 ER - TY - JOUR A1 - Smolčić, Ivona T1 - Autoritet, obitelj i narcističko, sebstvo u pripovijetki Emilijan Lazarević [Authority, Familiy and Grandiose Self in the Short Story Emilijan Lazarević] [application of Fromm's theories to art] JF - Kanavelić, Vol. 4 (2018), pp. 39-54. [Online ISSN 2787-6047] [hrcak.srce.hr/file/376159] N2 - Rad, na temelju pripovijetke Emilijan Lazarević, autora Josipa Kozarca, propitkuje međusoban odnos između autoriteta u kontekstu patrijarhalne obiteljske zajednice i procesa formiranja sebstva. Obitelj u patrijarhatu imat će osobitu strukturu i regule, koje pojedinci trebaju usvojiti kako bi se formirali poželjni oblici ponašanja, s ciljem očuvanja zatvorenoga poretka. U pogledu toga relevantna je degradirana uloga ženskosti, pa se analiza referira i na rodnu problematiku unutar devetnaestostoljetnih društvenih normi. Princip odgoja ovdje postaje okosnicom rada jer je ovisan o položaju obitelji Lazarević u odnosu na ostale i težeće društvene skupine. Također, propitkuje se i problematika narcizma i to u kontekstu velebnoga sebstva i idealizirane roditeljske slike, što potječe od objekata sebstva odnosno roditelja i to u prededipskoj i edipskoj fazi razvoja ličnosti. N2 - This article uses the short story Emilijan Lazarević by Josip Kozarac to question the relationship among various authorities in the context of the patriarchal family and the process of self-formation. A patriarchal family has a special structure and rules that individuals need to adopt in order to form desirable forms of behaviour aiming to preserve the closed order of the community. In that regard, the degraded role of femininity is relevant, and therefore, this analysis also discusses gender issues within the 19th century social norms. The principle of upbringing is the cornerstone of this article because it is dependent on the position of the Lazarević family in relation to other social groups. This article also addresses the issues of narcissism in the context of a grandiose self and an idealized parental image, which originates from the objects of selfhood, that is parents, in the pre-oedipal and oedipal phases of personality development. Y1 - 2018 ER - TY - JOUR A1 - Smolčić, Ivona T1 - Prilog interpretaciji romana Đuka Begović sobzirom na teoriju odgoja Johna Lockea [A contribution to the interpretation of Đuka Begović’s novel with regard to John Locke’s theory of education] [application of Fromm's theories to art] JF - Kroatologija, Vol. 11, No. 1 (2020), pp. 29-41. [Online ISSN 1848-9117] [hrcak.srce.hr/file/360514] N2 - Hrvatski pisac modernizma Ivan Kozarac (1885. – 1910.) svoje je kratkotrajno djelovanje unutar književne produkcije obilježio romanom Đuka Begović (1910). Riječ je o jednome od kolosalnih djela svojega vremena, koje u fokus postavlja izdvojenoga pojedinca čija je autodestrukcija poimana simbolom slavonskoga mentaliteta s prijelaza stoljeća. Budući da subjektovo funkcioniranje započinje u njegovoj nominalnoj zajednici (obitelji), ona generira važan utjecaj na njegovo daljnje formiranje. Slavonska obitelj o kojoj Kozarac progovara je patrijarhalna, stoga je i odgoj u takvoj sredini specifičan. Engleski filozof i autor političke literature John Locke (1632. – 1704.), svoju je teoriju odgoja iznio u djelo pod naslovom Some thoughts concerning education (1693.). Ondje se dotiče nekih relevantnih stavki vezanih za sadržaj i provedbu odgoja koji za cilj ima stvoriti društvu korisne pojedince. S obzirom na Lockeovu osnovnu tezu kako je moralni razvitak djeteta isključiva odgovornost njegovih roditelja, djelo je moguće primijeniti na primjeru Kozarčeva romaneskog teksta. Ustaljena misao književne kritike bazirana na biološkim temeljima Đukine ličnosti tako se može sagledavati u relaciji s odgojnim modelom koji mu je za djetinjstva pružen. S obzirom na primjere određenih ponašanja koje zatiče u svojoj prvotnoj zajednici, kao i na cjelokupan utjecaj koji otac polučuje na njega, moguća je interpretacija romana u odgojnome ključu. N2 - Ivan Kozarac (1885 – 1910), is Croatian writer of modernism, and his most popular novel is Đuka Begović (1910). This is the one of colossally novels of its time. It provides a picture of an isolated individ- ual, which autodestruction symbols a picture of Slavonia’s mentality from the turn of the century. A functioning of a subject begins in his nominal community (family). It generates a important influence on his future forming. Kozarac’s novel is represents an patriarchal family. The upbringing in community as this one is specific. John Locke (1632 – 1704), English philosopher and writer of political literature, his philosophy of unbringing, represents in his work Some thoughts concerning education (1693). In this book, he speaks about some important thing about content and implementation of unbringing, which meaning is forming a socially useful members. Locke consides that parents are responsible for child’s delivery into adulthood. Literature considers that a charachter of Đuka Beogvić is based on biologism. But, it’s possible to watch him in relation to model of education, that his father gived to him in his childhood. Y1 - 2020 ER - TY - JOUR A1 - Sabljo, Marin T1 - Nacistički trijumvirat – Joseph Goebbels, Hermann Göring, Heinrich Himmler JF - Essehist, Vol. 7, No. 7 (2015), pp. 92-97. [Print ISSN 1847-6236] [hrcak.srce.hr/en/file/233086] N2 - Ovaj članak kronološki prikazuje djelovanje trojice najmoćnijih ljudi Trećeg Reicha. Taj veliki trijumvirat tvorili su: Heinrich Himmler, Hermann Göring i Joseph Goebbels. Dotični trojac je uspješno, uz Adolfa Hitlera, držao gotovo svu vojnu i civilnu vlast u tadašnjoj Njemačkoj. Svaki od njih posjedovao je jedan stup moći velikoga Trećeg Reicha. Y1 - 2015 ER - TY - JOUR A1 - Rađenović, Milica T1 - Manipulacija odgojem i obrazovanjem u autoriarnom drustvu prema romanu >Dijete u Vremenu< Iana McEwana JF - Anafora: Časopis za znanost o književnosti, Vol. 3, No. 2 (2016), pp. 169-184. [Online ISSN 2459-5160] [hrcak.srce.hr/en/file/257057] N2 - Ovaj rad bavi se ulogom odgoja i obrazovanja u autoritarnom društvu u McEwanovu romanu Dijete u vremenu. Manipulacijom odgoja i obrazovanja omogućuje se prikriveno zadiranje u intimu obitelji i slobode pojedinaca, prekrajanje društva i njegovih vrijednosti po željama i volji male skupine ljudi koja drži moć u svojim rukama. McEwan se koristi sveobuhvatnosti odgoja kao društvene pojave da bi nam dao savršen uvid u jedno društvo i njegove ideale. Odgoj ima ključnu ulogu u indoktrinaciji i u formiranju odnosa pojedinca prema autoritetu. Opisujući navodno sastavljanje priručnika za odgoj djece, koji je naručila Vlada, McEwan se bavi odnosima između sustava i pojedinca, između javnog i privatnog, individualne slobode i javnog interesa. Y1 - 2016 ER - TY - GEN A1 - Mrnarević, Ana T1 - Etički pristup problematici ljudske seksualnosti [Ethical Approach to the Problem of Human Sexuality], Diploma thesis, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2017, 38 pp., Croatian. [darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9492/1/amrnarevic2017.pdf] N2 - Tema je ovoga rada ljudskaslobodau odabiru seksualne orijentacije i odgovarajućem ponašanju, odnosno seksualna sloboda pojedinca i utjecaj društvenih odrednica na nju. Cilj je rada prikazati i analizirati različite stavove o tim pitanjima, a pritom posebno istaknuti problematiku pedofilije, što je primjer na kojemu se može propitati postavljanje granica ljudskoj seksualnosti. Pitanje seksualnosti, općenito i u pojedinim slučajevima, promatrat će se pluriperspektivno, s naglaskom na filozofsko-etičkojtedonekle političkoji pravnojdimenziji. Je li seksualnost prirodni fenomenili društveni konstrukt? Ako i postoje granice ljudske seksualnosti, tko ih smije i može odrediti? Možemo li govoriti o prirodnom i neprirodnom, u smisludevijantnoga,ili postoji više seksualnosti? Na koji se način ljudska seksualnost može pravno regulirati? Kakva je povezanost između etičke i pravne regulacije? Ima li seksualnost uopće moralnu komponentu ili se uvijek radi o nekom postupku čija nemoralnost proizlazi iz nečeg što nije nužno vezano uz seksualnost? Konceptkoji je bitan u pitanjima seksualnosti jest pristanak. Pitanje koje se postavlja jest kada, odnosnood koje dobi nečiji pristanak prihvaćamo kao takav? Nije li dopuštenadobna granica za stupanje u spolne odnose proizvoljna? Možemo li doista zabranitiodnos samo zato što netko ima određeni broj godina? N2 - The topic of this paper is the question of human freedom in choosing sexual orientation and corresponding behaviour, respectively, the sexual freedom of the individual and the influence of social determinations on it. The aim of the paper is to present and analyse different views on these issues and thereby accentuate the issue of pedophilia which is an example in which the imposition of limits on human sexuality can be examine. The question of sexuality, in general and in individual cases, will be observed pluriperspectively, with stress on the philosophical-ethical and to some extent political and legal dimension. Is sexuality a natural phenomenon or a social construct? If there are limits to human sexuality, who is allowed to determine them and who can do that? Can we talk about natural or unnatural, in a sense of deviant, or there are many sexualities? In what way can a human sexuality be legally regulated? What is the link between ethical and legal regulation? Does sexuality have a moral component at all or is it always a process whose immorality derives from something that is not necessarily from this sexual part? The concept that matters within the question of sexuality is consent. The question that arises is when or, actually, from what age do we accept someone’s consent as such? Is it not the case that the age limit for entering in sexual relations is a bit arbitrary? Can we indeed forbid the relation just because someone have a certain number of years. Y1 - 2017 ER - TY - GEN A1 - Glavočić, Tia T1 - Etika i ljudska priroda: Od nepromjenjive ljudske prirode do biomedicinskog poboljšanja čovjeka [Ethics and Human Nature: From Immutable Human Nature to Biomedical Improvement of Man], Diploma thesis, Philosophy, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2016., 124 pp., Croatian. [darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/11234/1/Tia%20Glavocic_Etika%20i%20ljudska%20priroda.pdf] N2 - [From introduction] Pitanje postojanja i naravi ljudske prirode zaokupljalo je filozofe od samog rođenja filozofskog mišljenja. Ljudska se priroda u povijesnom razvoju pojma često sagledavala pod vidom dualizma, primjerice, u orfičkom učenju, kod Platona, u skolastici i kod Descartesa. Pred-darvinovski koncepti vidjeli su ljudsku prirodu kao konstantnu: ljude od drugih bića razlikuje posjedovanje duše, kojoj se daje moralna vrijednost. Darwin iznosi evolucijsko viđenje koje naglasak stavlja na biologiju, za razliku od biheviorističkog viđenja, koje primat daje okolišu i kulturi. Marx pak odbacuje ideju zadane ljudske prirode, te iznosi tezu o socijalnom samoproizvođenju čovjeka. Kritiku ideje ljudske prirode iznose poststrukturalisti i postmodernisti (Foucault, Derrida, Lyotard), te teoretičari poput Hughesa i Buchanana. Obrana ideje ljudske prirode u modernom tehnoznanstvenom vremenu posebno je važna biokonzervativcima poput Fukuyame i Habermasa, koji će je istaknuti kao ključnu za očuvanje demokracije i čovjeka kao moralnog bića. (Selak, 2013) Y1 - 2016 ER - TY - JOUR A1 - Foretić, Višeslav T1 - Ljubav – stav i umijeće [Love – attitude and skill] JF - Spectrum: ogledi i prinosi studenata teologije, Vol. 47, No. 3-4 1-2 (2014), pp. 74-97. [Online ISSN 1849-1065] [hrcak.srce.hr/en/file/192058] N2 - [Introduction] Riječ ljubav (engl. love) na Durex kutiji prezervativa i glava vraga s rogovima u obliku srca ispod te riječi ne mogu ni jednoga čovjeka – koji se barem jednom u životu pitao o smislu ljubavi – a osobito ne jednoga filozofa i teologa ostaviti ravnodušnim. Takav dizajn vidljiva je misao ili ideja nama nepoznate osobe koja je drugima indirektno ili direktno htjela nešto poručiti. Taj netko je ili ljubavlju nazvao kutiju prezervativa ili je htio poručiti kako su te >gumice< – koje služe kao sredstvo kontracepcije – ustvari sredstvo do ljubavi. Međutim, možda taj dizajn ne bi bio tako zanimljiv i smiješno kontradiktoran kada ispod te riječi ne bismo ugledali lik vraga ili za dizajnera vjerojatno bajkovito malo crveno biće s rogovima koje se igra vatricom. Većina ljudi zna da se vrag u kršćanstvu naziva Sotonom, Đavlom ili palim anđelom. On za kršćane nije izmišljeno biće i nema nikakve veze s ljubavlju. Za njega kršćani često koriste kao sinonim pojam zlo. Zlo pak nema nikakve veze s dobrotom, a ljubav je intuitivno, barem kod većine ljudi, nešto dobro. Kako povezati lik vraga, Sotone ili lik zla u obliku crvena srca – koje često predstavlja ljubav ili najpoznatiji izraz ljubavi >volim te< – i riječ ljubav koja u nama budi prekrasne osjećaje i koja predstavlja nešto dobro, istinito i lijepo? >Dizajner< ih je pokušao povezati jednim pogledom! Zanimljivo je da su oči spomenutoga lika usmjerene prema toj riječi. Iz toga ćemo pokušati izvesti smisleni zaključak. Pretpostavimo da je poruka toga dizajna – riječ >love< u središtu! Y1 - 2014 ER - TY - JOUR A1 - Bjelajac, Petra T1 - Prodor kapitalizma u romanima hrvatskog realizma JF - Jat: časopis studenata kroatistike, Vol. 1, No. 2 (2015), pp. 135-153. [Print ISSN 1848-8110] [hrcak.srce.hr/en/file/204295] N2 - Prodor je kapitalizma jedna od tema koju uz ostale, kao što su propadanje plemstva, školovanje seoskog djeteta u gradu i opisivanje građanskog, seljačkog i radničkog sloja, pronalazimo u romanima hrvatskog realizma, pri čemu pratimo različito manifestiranje kapitalističke doktrine u gradovima i na selu, što je još jedan polarizacijski odnos koji se nameće u većini djela. Autori su realističkih romana prodor kapitalizma ocijenili izrazito negativnim, bez obzira na mjesto njegova nastajanja. Iz tog su razloga njegovu pojavu vezali uz negativne likove, pojedince koji se razlikuju od svoje okoline razmišljajući više robno-novčano. Promatrajući oblikovanje i promjene karaktera tih likova, ustanovljeno je da ono uvelike ovisi o povijesno-ekonomskoj situaciji u kojoj se karakter nalazi, odnosno ovisi o promjenama koje su zahvatile društvo, pri čemu je jedna od glavnih prodor kapitalizma. N2 - Penetration of capitalism is one of the themes which we find in Croatian realist novels, among others such as the decline of the nobility, education of a rural child in the city and the description of the middle, peasant and working class, following at the same time different manifestations of the capitalist doctrine in cities and at the countryside, which is yet another polarizing relationship imposed in the majority of works. The authors of realist novels regarded the penetration of capitalism as highly negative, regardless of the place of its origin. That is the reason why they associated its occurrence with negative characters, individuals who differ from their surroundings thinking in a more commodity-monetary way. Through observations of the formation and the changes of personalities of those characters, it has been determined that it depends greatly on the historical-economic situation of the character, i.e. it depends on the changes that have affected the society, one of the major ones being the penetration of capitalism. Y1 - 2015 ER - TY - JOUR A1 - Balajić, Siniša T1 - Dinamizmi dijaloga u dinamici razvoja osobnosti Siniša Balajić [Dynamism of Dialogue in the Dynamic Development of Personality] JF - Služba Božja, Vol. 57, No. 2 (2017), pp. 135-162. [Online ISSN 1849-1057] [hrcak.srce.hr/en/file/272258] N2 - Kao ni mnogi drugi životni vidovi, tako ni dijalog nije jednodimenzionalan. Naime, on je sastavljen od više dimenzija i dinamizama. Između mnoštva dinamizama ističe se nekoliko njih koji stvaraju temelj za dobru dijalošku dinamiku: odnos, slušanje sa svojim elementima i govor. Govoreći o odnosu, promišljamo o povezanosti dviju ili više različitih stvarnosti, kao što su odnosi među ljudima, afektivni odnosi itd. U tim se odnosima razvijaju i rastu dinamizmi i njihovi elementi kao što su slušanje, sluh, govor, pogled itd. Polazeći od dinamike sluha i slušanja, otkrivamo da oni nisu na svom početku usmjereni na zvuk. Na početku života ne rađa se svjesna percepcija zvuka. Na početku slušanja pojavljuje se čuvstvo koje je temeljni element slušanja. Stoga slušanje usmjerava najprije izvan horizonta zvuka i poziva da se oćuti, percipira stvarnost preko lica koje je oglednik stavova, osjećaja, iskustava. Ta se iskustva mogu izreći u dinamici govora koji je dinamizam što oblikuje svijet emocija, iskustava, misli, ideja. Govor kroz riječi prenosi ono što nije samo slovo ili zvuk. Naime, riječ predstavlja, ne samu sebe, nego svijet duha, emocija itd., usmjerena je na izricanje i oblikovanje tog svijeta. Polazeći od pretpostavke da su ovih nekoliko dinamizama i njihovi elementi doista temelj dobre dijaloške dinamike, ovaj kratki članak ima u vidu skicirati ih nastojeći izvući na površinu elemente njihova utjecaja na razvoj osobnosti. Vjerujemo da upravo ovi dinamizmi mogu izričito ukazati na važnost dobre dijaloške dinamike i na njezin odnos s činom razvoja osobnosti koja, otvorena dinamici dijaloga, biva otvorenija za novost i rast. N2 - Dialogue, like many aspects of life, is not presented as unilateral. In fact, it is composed of different dimensions and dynamisms. Among the multitude of dynamisms, it is noted that there are some that are considered constitutive of a good dynamic dialogue: relationships, listening with full attention and discourse. Talking about relationships, we consider the relationship between two or more different realities, such as relationships among people, affective relationships, etc. Starting from the dynamics of listening and listening, we discover that they are not initially focused on sound. At the beginning of life, no conscious perception of sound is born. At the beginning of the listening session, there is an awareness. Listening is the fundamental element of listening. Hence, listening first directs out of the horizons of sound and calls to look, perceives reality through a face that is an exponent of attitudes, feelings, experiences. These experiences can be pronounced in the dynamics of speech. Speech is a dynamism that shapes the world of emotions, experiences, thoughts, ideas. Talking through words transports what is not just a letter or a sound. Namely, the word represents not the self but the world of the spirit, the emotion, etc. It is directed at the expression and formulation of that world. Assuming that these dynamisms truly become the basis of a good dynamic dialogue, this short article proposes to delineate them by trying to bring out the elements of their impact on personality development. We believe that these dynamisms can explicitly indicate the importance of a good dynamic dialogue and its relationship with the development of the person, who, if open to dynamic dialogue, becomes even more open to innovation and growth. Y1 - 2017 ER - TY - JOUR A1 - Akrap, Domagoj T1 - Proroci židovske >protukulture< – Martin Buber, Erich Fromm i Abraham Joshua Heschel JF - Filozofska Istraživanja, Vol. 42, No. 4 (2022), pp. 761-773. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/en/file/437764] N2 - Rad prikazuje nastanak posebne židovske protukulture na prijelazu iz 1960-ih u 1970-e godine prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama kao posljedice antiratnog pokreta i pokreta za građanska prava. Dijaloška filozofija Martina Bubera, humanizam Ericha Fromma i religiozni egzistencijalizam Abrahama Joshue Heschela bitno su oblikovali ideje mlade generacije Židova i utjecali na njihovu želju za obnovom židovskog života. Iako su se koncepcijski i stilski razlikovali, ovoj trojici mislioca zajednička je bila neumorna kritika nesnošljivosti sadašnjice i borba za pravednije društvene odnose. Bez obzira radi li se o Buberovu društvu izgrađenom na slobodnom udruživanju, Frommovu humanističkom socijalizmu ili Heschelovu slobodnom društvu prožetom religijom – frustriranoj i izgubljenoj mladoj generaciji ponudili su odgovore i pokazali im put k izrazito željenoj >duhovnoj revoluciji<, zadobivajući na taj način uloge proroka. Y1 - 2022 ER - TY - JOUR A1 - Alić, Sead T1 - Globalno ratište i glasovi iz pustinje [Global Battlefield and the Voices from the Desert] JF - Filozofska Istraživanja, Vol. 37, No. 1 (2017), pp. 71-8l. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/file/276968] N2 - Pojmom autoritarnosti u tekstu se nastoji osvijetliti autoritarna politička i vojna djelova nja država koje zanemaruju pravne i moralne dosege suvremene civilizacije te se na taj način želi >obuhvatiti vrijeme< pojmovima kao što su propaganda, rat i terorizam. U pro mišljanja o ratu uvode se teze Sigmunda Freuda, Ericha Fromma, Claudea Lévi-Straussa, Friedricha Nietzschea, Noama Chomskoga i drugih autora koji ratu >proširuju okvire<. Iz tako proširenoga konteksta promatraju se fenomeni >globalnoga rata>i< medijskoga rata« te posebno teroristički napad u Parizu 2015 godine. Želja je pokazati novu/staru ulogu masmedijske >proizvodnje pristanka< te pojasniti ulogu i snagu medija u aktualnom rastu terorizma u svijetu. N2 - The concept of authoritarianism is used in the text as a way to shed light on the authoritarian political and military activities of those countries that ignore the modern civilisation’s legal and moral achievements in an attempt to >envelop time< in concepts such as propaganda, war and terrorism. Reflections on war include theses by Sigmund Freud, Erich Fromm, Claude Lévi-Strauss, Friedrich Nietzsche, Noam Chomsky, and other authors who >expand the framework< of war. This broadened context is then used in order to observe the phenomena of >global war< and >media war<, and the terrorist attack in Paris. The goal is to highlight the new/old role of the mass media’s >manufacturing consent<, and to clarify the role and power of media in the current rise of terrorism in the world. Y1 - 2017 ER - TY - JOUR A1 - Vertovšek, Nenad T1 - Frommov čovjek za sebe kao slobodno stvaralačko biće prakse [Erich Fromm's >Man for Himself< as a Free Creative Being of Praxis] JF - Metodički Ogledi, Vol. 20, No. 2, pp. 79-96. [Online ISSN 1848-2325] [hrcak.srce.hr/file/175622] N2 - Razumijevanje otuđenog čovjeka koji u povijesnom razvoju stječe sve više slobode, ali se u suvremenom društvu sve više osjeća izolirano od prirode i drugih ljudi, povezuje se u djelima Gaje Petrovića, istaknutog praksisovca, s univerzalnim humanističkim opredjeljenjima i dinamičkom psihologijom. Kada svoju pozornost usmjerava na Ericha Fromma i njegovog čovjeka za sebe, traži odgovore na pitanja što je u Frommovu shvaćanju posebno zanimljivo za tadašnju i buduću filozofiju. Zanima ga Frommovo istraživanje korijena bijega od slobode u čovjekovoj prirodi i suvremenom društvu, ali i mogućnosti oslobađanja čovjeka od tereta kojeg je postavio sam sebi. Pojmovi ljudska priroda i alijenacija Gaji Petroviću služe za produbljenje i proširenje filozofskih promišljanja o čovjeku, kako bi ponudio rješenje osnovnih problema egzistencije i društvenih odnosa. Jedna od zajedničkih točki susreta Gaje Petrovića i Ericha Fromma jest i raskorak između čovjekove biti i stvarne, praktične egzistencije. U središtu njihove filozofije je čovjek, njegova priroda i proturječnosti s kojima se suočava kao stvaralačko biće prakse. Zajedničko im je i pitanje treba li i kako ponovno koristiti dosege praktičnog uma i/ili nastaviti tamo gdje se je stalo u filozofskom konceptu otuđenog čovjeka? Hoće li razmatranje alijenacije i dezalijenacije konačno obnoviti misao o Čovjeku koji, nažalost, nije to što jest, a treba biti ono što bi mogao biti? N2 - The understanding of alienated man who, during the course of historical development, gains increasingly more freedom but also feels more isolated from the nature and other people, in works of prominent praxis-thinker Gajo Petrović is connected to humanistic values and dynamic psychology. When he directs his attention to Erich Fromm and his concept of man for himself, Petrović seeks answers to questions on what aspects of Fromm’s work were interesting for philosophy of his days as well as for philosophy in future. Petrović is interested in Fromm’s research on roots of escape from freedom in human nature and contemporary society, as well as in the possibility of freeing the man from the burden put by himself. Gajo Petrović uses the concepts of human nature and alienation in widening and deepening philosophical research on human, with the goal of offering the solution to core problems of existence and human relations. One of the meeting points of Gajo Petrović and Erich Fromm is found in the gap between human essence and real, practical existence. The central place of philosophy of both Petrović and Fromm belongs to man, his nature, and contradictions he faces as the creative being of praxis. Another common point between two authors is the search for the answer to the question: Should practical reason be used again and how, i.e. should practical reason simply continue where philosophical concept of alienated man has stopped? Will the research on alienation and de-alienation finally rehabilitate the thought on Man who, unfortunately, is not what he is, and should be what he has to be? Y1 - 2013 ER - TY - JOUR A1 - Tabak, Krešimir A1 - Musić, Ivica T1 - Plemstvo duha u filozofiji Ericha Fromma [The Nobility of Spirit in the Philosophy of Erich Fromm] JF - Hum: časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Vol. 14, No. 21 (2019), pp. 61-79. [Online ISSN 2303-7431] [hrcak.srce.hr/file/335518] N2 - U intelektualnome diskursu 20. stoljeća umnost kao univerzalnu kategoriju umnogome je zamijenila njezina instrumentalna inačica. U spomenutome stoljeću prevladava distopijska misao koja u život suvremenoga čovjeka unosi nihilizam i apsurd. Univerzalne životne vrijednosti kao vezivno tkivo civilizacije, ideal koji je bio trajno prisutan u povijesti ljudskoga roda, u suvremenome dobu više nisu na istaknutome mjestu. Unatoč tim nepovoljnim okolnostima svojim stvaralaštvom pojedini filozofi odgovorit će na moderne izazove i pokazati postojanje vrijednosti bez kojih civilizacija ne može opstati. Značajnik koji je afirmativno promišljao o životu i tragao za alternativom postojećemu stanju bio je i Erich Fromm. U radu se njegov esencijalizam povezuje s naširoko poznatim i primjenjivanim pojmom >plemstvo duha<. Također se opisuje Frommova kritika kapitalizma i socijalizma kao neodgovarajućih društvenih sustava. Modernoj stvarnosti koja se drži svijetom bez alternative u radu se suprotstavlja Frommova vizija ideala ljudske prirode, odnosno tip karaktera kojemu će biti cilj rast i razvoj svih čovjekovih mogućnosti. Među najvrjednije ljudske mogućnosti ubrajaju se produktivno mišljenje i produktivna ljubav. Najviši oblik produktivnosti pripisuje se revolucionarnomu karakteru, odnosno životnoj orijentaciji koja se identificira s čovječanstvom, rabi univerzalna mjerila te gaji sklonost i ljubav za život. Na kraju se zaključuje kako se bez duhovne plemenitosti ne može održati ni vizija zreloga života. Y1 - 2019 ER - TY - JOUR A1 - Szentmàrtoni, Mihalj T1 - Neki elementi popularnosti Ericha Fromma u svijetu i kod nas [Some elements of Erich Fromm's popularity in the world and in our country] JF - Obnovljeni Život: časopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol. 35, No. 1-2 (1980), pp. 19-37. [Online ISSN 1849-0182] [hrcak.srce.hr/en/file/83952] N2 - Erich Fromm is 80 this year. He is a much read author not only in western societies, but also in many socialist countries. In Yugoslavia all his major books have been translated. The present article is an attempt to find some of the elements of his popularity. The first part of the study deals with some basic characteristics of modern man. First of all, he is manipulated in different ways. In a world that is dominated by production and its laws, man has lost the sense of his own value. Also, modern man is anxious for values and fears relativism. Under the influence of experimental sciences he has come to mistrust the capacity of reason to make objectively valid moral judgments. Finally, modern man has lost or has been forced to give up his religion. With the disappearance of religion he has lost a frame of reference and with it answers to the, basic questions of existence. Fromm meets these existential needs of modern man. The second part of the study is an analysis of Fromm's remedies. For the loss of the sense of man's own value, he offers a new humanistic anthropology. According to the new image, man is inherently good and capable of self-realization. Fromm has thus corrected the rather pessimistic anthropology of S. Freud. To the anxiety for values Fromm offers a new humanistic ethics. This ethics is anthropocentric in the sense that man is the supreme value. At the same time Fromm claims that man has a capacity to form objectively valid norms and has no need for any external authority to do this for him. And finally, as a remedy for the loss of religious orientation Fromm offers a new humanistic religion which is widely defined so as to be acceptable to everybody, everywhere. The author concludes that, on the one hand, Fromm merely restates old truths in new ways but, on the other hand, his merit is to speak to contemporary man in a way understandable to him. Y1 - 1980 ER - TY - JOUR A1 - Matković, Sanja T1 - The construction of identity in a consumerist society: Delillo’s Jack Gladney [Konstrukcija identiteta u konzumerističkom društvu: DeLillov Jack Gladney] [application of Fromm's theories to art] JF - Anafora: Časopis za znanost o književnosti, Vol. 2, No. 2 (2015), pp. 163-179. [Online ISSN 2459-5160] [hrcak.srce.hr/file/226914] N2 - This paper deals with the construction of the postmodern identity of Jack Gladney, the main character in Don DeLillo’s >White Noise< (1985). Employing (post)modern, social psychology, and psychoanalytic theories of Zygmunt Bauman, Erich Fromm, Jean Baudrillard, and Gilles Lipovetsky, it analyzes the construction of Gladney’s character through his social roles as professor, husband, and consumer in the narrow sense of the word in order to deduce that his consumerist practices have spread to all aspects of his life. This reading reveals a new interpretation of Gladney’s fear of death; it shows that Gladney’s thanatophobia represents a consequence of his atheistic worldview. Namely, unable to find a haven in religion, he unsuccessfully seeks the meaning of life and death elsewhere, mainly in consumerism, which is identified as the source of his alienation from himself, people, and God. This paper suggests that numerous problems of postmodern life are caused by the lack of faith in God and proposes a conclusion that religion itself could be the answer to the difficulties faced by postmodern individuals with fragmented identities such as Jack Gladney. N2 - Ovaj rad bavi se pitanjem konstrukcije postmodernog identiteta Jacka Gladneya, glavnog lika u Don DeLillovom romanu Bijela buka (1985). Koristeći se (post)modernim, socijalno-psihološkim i psihoanalitičkim teorijama Zygmunta Baumana, Ericha Fromma, Jeana Baudrillarda i Gillesa Lipovetskog, rad analizira konstrukciju Gladneyeva lika kroz njegove društvene uloge profesora, supruga i potrošača u užem smislu riječi kako bi došao do zaključka da su se Gladneyevi konzumeristički postupci proširili na sve aspekte njegovog života. Ovo iščitavanje DeLillova djela otkriva novu interpretaciju Gladneyeva straha od smrti; ono pokazuje da Gladneyeva tanatofobija predstavlja posljedicu njegova ateističkog svjetonazora. Naime, s obzirom da ne može pronaći utočište u religiji, on bezuspješno traži značenje života i smrti drugdje, prvenstveno u konzumerizmu, koji je identificiran kao izvor Gladneyeva otuđenja od sebe, ljudi i Boga. Ovaj rad ukazuje na činjenicu da su brojni problemi postmodernog života uzrokovani nedostatkom vjere u Boga te donosi zaključak da bi vjera mogla biti rješenje za sve poteškoće s kojima se susreću postmoderni pojedinci s fragmentiranim identitetom, kao što je Jack Gladney Y1 - 2015 ER - TY - JOUR A1 - Kaličanin, Milena A1 - Gordić Petković, Vladislava T1 - Od utopije do aeenskog kontinenta: matrifokalne vrijednosti i vizije aenske slobode u suvremenom srpskom romanu [From Utopia to Herland: Matrifocal Values and Visions of Women’s Freedom in the Contemporary Serbian Writing] JF - Knjizevna smotra: Casopis za svjetsku knjizevnost (Zagreb), No. 1 (2021), pp. 71-78. [Online ISSN 2459-6329] [hrcak.srce.hr/file/379345] N2 - In >The Chalice and the Blade: Our History, Our Future< (1987), Riana Eisler asserts that the Neolithic societies used to follow a >partnership model< of civilization that rested on egalitarian and matrifocal values. However, over time, it gave way to the current >dominator model< that focuses on masculine ideals of superiority and dominance. It is her genuine belief that a historical transition from earlier idyllic to more aggressive cultures can be reversed in order for the matriarchal society to be constructed again in the future. This theoretical framework will be employed in the comparative analysis of two modern Serbian novels that seek a vision of feminist utopia at the end of the 20th century: Mirjana Novakovic's >The Danube’s Apocrypha< (1996) and Judita Salgo’s >A Voyage to Birobijan< (1997). Novakovic‘s short novel describes an uprising threatening to overturn the social order in the near future and has a female narrator who shares with the reader the testimony concerning a secret com-munity of women, which is >silently awaiting< its Goddess to appear. Salgo’s posthumous, unfinished novel partly reads as a proclamation of a new religious doctrine about the female Christ figure named Messiana and her ardent acolytes who spread the word about a hideaway which would serve to shelter the vulnerable and the endangered. Though the original intention of both Salgo and Novakovic was to sup-port the destitute and unprotected women of the Balkans by creating the characters and the plots reminiscent of their plight, their writing turned into an unparalleled quest for the continent of the female, a very particular Utopia. The following analysis is also based on the analytical approaches of Bloom, Eagleton, Fromm, Loentz and Pike. Y1 - 2021 ER - TY - JOUR A1 - Domjanovic, Luka T1 - Fromm’s Notion of Spontaneity as a Solution to Foucault’s Problem of Freedom [Frommov pojam spontanosti kao rješenje problema slobode kod Foucaulta] [Fromms Begriff der Spontaneität als Lösung für Foucaults Problem der Freiheit] [La Notion de spontanéité de Fromm comme solution au problème de liberté de Foucault] JF - Synthesis Philosophica, Vol. 67, No. 1 (2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [doi.org/10.21464/sp34109] N2 - In this paper, I attempt to apply Fromm’s notion of spontaneity to Foucault’s system of repression. It tends to shed new light on Foucault’s problem of freedom, using the notion which Foucault largely underestimates. Difficulties of such an application arise because of differences in Fromm’s and Foucault’s starting points in analysing the causes of human submission throughout history. Nonetheless, there is a point of convergence: Foucault and Fromm both describe a type of individual’s escape towards the institutions of power. Whether these institutions are highly formalised or not, highly complex or rather simple, dispersed or centralised, they designate repression on account of their lack of spontaneity. N2 - U radu pokušavam primijeniti Frommov pojam spontanosti na Foucaultovu teoriju sustava represije. Ovom analogijom pokušava se iznova sagledati Foucaultov problem slobode, pomoću pojma koji Foucault uglavnom zanemaruje. Osnovna je teškoća takvog pristupa u različitim polazištima dvojice autora pri analizi uzroka ljudske podčinjenosti kroz povijest. Unatoč tome, članak će pokazati da je moguće pronaći točku konvergencije između Fromma i Foucaulta: oba autora opisuju svojevrsni bijeg pojedinca prema institucijama moći. Bilo da su te institucije formaliziranije ili rudimentarnije, raspršene ili centralizirane, zajednička im je osnova represija utemeljena na izbjegavanju bilo kakve spontanosti. N2 - In diesem Artikel versuche ich, Fromms Begriff der Spontaneität auf Foucaults Unterdrückungssystem anzuwenden. Er neigt, ein neues Licht auf das Problem der Freiheit bei Foucault zu werfen, indem er den Begriff verwendet, den Foucault weitgehend vernachlässigt. Schwierigkeiten bei einer solchen Anwendung ergeben sich aus dem Unterschied zwischen Fromms und Foucaults Ausgangspunkten bei der Analyse der Ursachen für menschliche Unterwerfung im Laufe der Geschichte. Nichtsdestotrotz haben die Autoren einen Punkt der Konvergenz: Sowohl Foucault als auch Fromm beschreiben eine Art der Flucht des Individuums zu den Institutionen der Macht. Unabhängig davon, ob diese Institutionen hoch formalisiert oder nicht, hochkomplex oder eher einfach, verstreut oder zentralisiert sind, stehen sie für Unterdrückung infolge mangelnder Spontaneität. N2 - Dans cet article, je tente d’appliquer la notion de spontanéité de Fromm au système répressif de Foucault. Par cette analogie, nous cherchons à éclairer de nouveau le problème de la liberté chez Foucault, en utilisant la notion que Foucault sous-estime largement. Les difficultés d’une telle application sont dues à la différence des points de départ de Fromm et de Foucault dans l’analyse des causes de la soumission humaine à travers l’histoire. Néanmoins, les deux auteurs ont un point de convergence : Foucault et Fromm décrivent tous deux un type de fuite de l’individu vers les institutions du pouvoir. Que ces institutions soient hautement formalisées ou non, très complexes ou plutôt simples, dispersées ou centralisées, elles désignent la répression en raison de leur manque de spontanéité. Y1 - 2019 ER - TY - JOUR A1 - Stojic, Ljuba T1 - Review Fromm, E.: Sigmund Freud's Mission. An Analysis of His Personality and Influence (1959a, Serbocroatic). Fromov Frojd JF - E. Fromm, Misija Sigmunda Frojda (1959a-011), Beograd (Grafos) 1978, pp. 105-108. Y1 - 1978 ER - TY - JOUR A1 - Šrimf, Franc T1 - Erich Fromm, Kriza psihoanalize JF - Večer, Vol. 29 (No.103, 7.05.1973), p. 5. Y1 - 1973 ER - TY - JOUR A1 - Serdarevic, S. T1 - Zaboracljeni mislilac JF - Slobodna Dalmacija, Zagreb (4. May 2000). Y1 - 2000 ER - TY - JOUR A1 - Milan, Ivana T1 - Review Fromm, E.: Bit ćete kao Bog: radikalna interpretacija Starog zavjeta i njegove predaje (You Shall Be as Gods. A Radical Interpretation of the Old Testament and Its Tradition (1966a, Serbocroatic) JF - Politička misao, Vol. 46, (No. 1, 2009), pp. 226-229. Y1 - 2009 ER - TY - JOUR A1 - Savic, Obrad T1 - Review Fromm, E.: Psychoanalysis and Religion (1950a, Serbocroatic). From i revolucija nade JF - E. Fromm, Revolucija Nade (1968a-012), Beograd (Grafos) 1978, pp. 185-189. Y1 - 1978 ER -