@misc{Ančić, author = {Ančić, Branko}, title = {Erich Fromm i kultura kapitalizma (Erich Fromm and the Culture of Capitalism). Graduate Thesis Faculty Hrvatski studiji University - Sveučilište u Zagrebu, 2006.}, abstract = {U radu se nastoji prikazati kultura kapitalizma iz rakursa Frommove teorije. Kapitalizam sa svojom kulturom stvara čovjeka kakav mu treba, čovjeka koji je podložan utjecaju i voljan da se njime kontrolira i upravlja. Stvaranjem čovjeka koji postavlja kao svoju kulturnu vrijednost sve što je tehničko i automatizirano, i on sam postaje takav.}, language = {mul} } @misc{Trebjasanin, author = {Trebjasanin, Z.}, title = {Frommovo shvatanje o ulozi drustva u formiranju licnosti. Thesis Faculty of Philosophy at the University of Beograd 1982, 287 pp. (Typoscript).}, number = {unpublished version / unver{\"o}ffentlichte Fassung}, language = {mul} } @misc{Trebjasanin, author = {Trebjasanin, Z.}, title = {Frommove dihotomike. Ljudska priroda i drustveni karakter, Dissertation University of Beograd 1983, 220 pp. (Serbocroatic with an English summary) (Nolit).}, language = {mul} } @misc{Krmpotić, author = {Krmpotić, Tijana}, title = {Usporedba hrvatskoga i američkog Psiha: postmoderni shizofrenici u društvu spektakla [A comparison of Croatian and American Psycho: postmodern schizophrenics in a society of spectacle], Master's thesis, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka, Rijeka, Croatia 2014, 51 + 7 pp., Croatian}, abstract = {Rad analizira i uspoređuje određene segmente Hrvatskoga i Američkog psiha. Postavlja romane u kontekst društvenoga spektakla koji se razvija paralelno sa konzumerizmom i postmodernizmom te pokušava pronaći sponu između teksta postmodernizma i zadovoljstva u tekstu. Razmatra ličnosti glavnih junaka dovodeći ih u kontekst postmoderne shizofrenije i narcizma kao glavnih metafora suvremenoga stanja društva i protagonista koji jesu dijelom takvoga sustava. Tematiziraju se i pornografski aspekti romana, seksualne nastranosti i mizoginija te sam odnos likova prema ženama i ženskome tijelu. U uskoj poveznici sa pornografskom tematikom progovara se o nasilju kao provodnome motivu i postojanju serijskih ubojica kao konstruktu postmoderne.}, language = {mul} } @misc{Kulušić, author = {Kulušić, Lea}, title = {Pitanje postojanja slobode unutar društvenoga konteksta [The question of the existence of freedom within a social context], Master's thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2022, 1-47 + 8 pp., Croatian.}, abstract = {U ovom će se radu obraditi, analizirati te kritički propitati postojanje slobode unutar društvenog konteksta. Cilj rada je prikazati odabrane segmente u društvu u kojima se kritički moţe propitati postoji li sloboda za pojedinca te kako ona utječe na društvo i pojedinca. Najprije će se izloţiti filozofsko objašnjenje pojma slobode volje te objasniti pojmove poput determinizma i libertarijanizma iz knjige Borana Berčića, a uz to će se istaknuti i ključne elemente postojanja slobode u društvenom kontekstu. Naglasak će se, potom, staviti na odnos moći, socijalne kontrole i drugih socijalnih odrednica koje utječu na pojedinca te objasniti prilagoĎavanje pojedinca društvenim vrijednostima i normama. Zatim će se kritički analizirati sustav i društveni procesi povezani s autonomije pojedinca, s naglaskom na potrošačku i masovnu kulturu te tehnološki napredak, koristeći se relevantnim autorima iz sociološke literature te kritikom tehnologije Theodora Kaczynskog. Konačno, objasniti ću kako se nositi s navedenom potrošačkom i tehnološkom kulturom, prikazati Frommovu ―revoluciju nade‖ u vidu humaniziranja tehnologije te objasniti pojmove strategija i taktika Michela de Certeaua i povezati ih sa društvenom slobodom. Na kraju ću objasniti koncept socijalne odgovornosti i povezati ga sa slobodnim djelovanjem koristeći se autorom Renatom Matićem.}, language = {mul} } @misc{Marmilić, author = {Marmilić, Veronika}, title = {Utjecaj autoriteta razrednika na stvaranje pozitivne atmosfere i poticanje motivacije učenika [Impact of the Head Teacher's Authority on Creating a Positive Atmosphere and Encouraging Student Motivation], Master's thesis, University of Zadar, Zadar, Croatia 2024, 44 + 6 pp., Croatian.}, abstract = {Autoritet i razredna atmosfera neizostavni su elementi odgojno-obrazovnog rada svakog nastavnika. On mora uspostaviti autoritet kako bi osigurao optimalno okruženje u kojem se učenici osjećaju sigurno i imaju priliku u potpunosti iskoristiti svoje potencijale. Najveću ulogu i odgovornost u održavanju pozitivne atmosfere unutar razreda ima razrednik. Posao razrednika uključuje administrativne poslove (opravdavanje izostanaka, organiziranje roditeljskih sastanaka, sazivanje sjednica), informiranje učenika, praćenje njihovog razvoja i napretka, i rješavanje problema koji na njih negativno utječu. U ovom radu istražuje se važnost rada razrednika i njegovu ulogu u oblikovanju razredne atmosfere i motiviranju učenika. U teorijskom dijelu rada istraživala se odgojna uloga škole, aspekti autoriteta, motivacije, razredne atmosfere, i njihova povezanost s radom razrednika. Istraživački dio rada usmjeren je ispitivanju mišljenja učenika vezanih uz rad njihovih razrednika. Podaci su prikupljeni metodom intervjua, a uzorak se sastojao od 20 učenika osnovnih i srednjih škola. U posljednjem dijelu rada analizirani su rezultati ispitivanja, posebno u vezi s utjecajem razrednika na atmosferu u razredu, motivaciju i odnose unutar razreda. Na temelju prikupljenih podataka zaključuje se da učenici smatraju da razrednik ima značajnu ulogu u oblikovanju razredne atmosfere i motiviranju učenika. Dobiveni rezultati pokazali su kako se među najpoželjnijim karakteristikama razrednika ističu empatija, pravednost i briga za dobrobit učenika. S obzirom na dobivene rezultate, može se zaključiti kako je uloga razrednika neophodna za nastavni proces i blagostanje učenika zbog čega su istraživanja na ovu temu od značajne važnosti. Uzimajući u obzir nedostatak literature i istraživanja vezana s ovom tematikom, preporučuje se daljnje istraživanje s fokusom na mišljenje učenika kako bi se dublje razumjela uloga razrednika u školskom okruženju.}, language = {mul} } @article{Pavelić, author = {Pavelić, Antonela}, title = {Egzistencija autentičnog pojedinca u svijetu tehnologije i medija, Undergraduate thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2020, 16 + 4 pp., Croatian.}, abstract = {U radu će se sintetizirati problem kulturnog i medijskog utjecaja suvremenog svijeta na ljudsku zbilju te problemi pojedinačne egzistencije onako kako je shvaćena u egzistencijalističkoj filozofiji. Analiziranjem ishodišta tih problema, npr. u radovima E. Fromma, H. Marcusea, M. McLuhana i J.P. Sartrea pokušat će se pokazati postojanje veze između tumačenja pojedinačne čovjekove egzistencije i općih karakteristika društva kao rezultata tehnološkog, medijskog i kulturnog razvoja. Cilj je ovoga rada prikazati pozitivne i negativne strane oslanjanja na tehnologiju, a ne na vlastito tijelo, te pozitivne i negativne utjecaje medija koji su postali graditelji čovjekovog identiteta, a ne vlastiti razum i htijenje. Cilj rada nije tehnologiju i medije označiti kao nešto nužno loše za čovječanstvo, niti je ovo poziv na ukidanje tih faktora u čovjekovom životu, već je poziv na promišljanje o autentičnom, istinskom Ja u vidu filozofije egzistencije te podsjetnik na to da smo svi graditelji svojega postojanja, da čovjekov život nije tuđi nego samo njegov i da je on graditelj samoga sebe. U prvom dijelu rada prikazat će se pravac u filozofiji nazvan egzistencijalizam, nastao krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Navest će se njezine teme i ideje i glavni predstavnici, potom će se objasniti pojam autentičnosti o kojemu su ti egzistencijalisti promišljali te koji je danas postao vrlo popularan u svakodnevnom govoru. U drugome dijelu naglasak će biti na tehnologiji, njezinu usponu i utjecaju u suvremenom svijetu na čovjeka i njegovu širu zbilju. Prikazat će se njezini pozitivni učinci koji su poboljšali i olakšali čovjekovo postojanje, ali ga i znatno promijenili. Treći dio nastavit će prikazivati utjecaje medija na ljudsku zbilju. Koliko su oni danas prisutni, koliko su relevantni i pozitivni za čovjekovu izgradnju onoga istinskoga Ja. Pri izradi ovog rada korištena je metoda analize podataka te metoda deskripcije. Navedeni podatci prikupljali su se pomoću stručne literature, odnosno knjiga pogodnih za rad te internetskih izvora kao što su enciklopedije i akademski članci. [Introduction]}, language = {mul} } @misc{Mrnarević, author = {Mrnarević, Ana}, title = {Etički pristup problematici ljudske seksualnosti [Ethical Approach to the Problem of Human Sexuality], Diploma thesis, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2017, 38 pp., Croatian. [darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9492/1/amrnarevic2017.pdf]}, abstract = {Tema je ovoga rada ljudskaslobodau odabiru seksualne orijentacije i odgovarajućem ponašanju, odnosno seksualna sloboda pojedinca i utjecaj društvenih odrednica na nju. Cilj je rada prikazati i analizirati različite stavove o tim pitanjima, a pritom posebno istaknuti problematiku pedofilije, što je primjer na kojemu se može propitati postavljanje granica ljudskoj seksualnosti. Pitanje seksualnosti, općenito i u pojedinim slučajevima, promatrat će se pluriperspektivno, s naglaskom na filozofsko-etičkojtedonekle političkoji pravnojdimenziji. Je li seksualnost prirodni fenomenili društveni konstrukt? Ako i postoje granice ljudske seksualnosti, tko ih smije i može odrediti? Možemo li govoriti o prirodnom i neprirodnom, u smisludevijantnoga,ili postoji više seksualnosti? Na koji se način ljudska seksualnost može pravno regulirati? Kakva je povezanost između etičke i pravne regulacije? Ima li seksualnost uopće moralnu komponentu ili se uvijek radi o nekom postupku čija nemoralnost proizlazi iz nečeg što nije nužno vezano uz seksualnost? Konceptkoji je bitan u pitanjima seksualnosti jest pristanak. Pitanje koje se postavlja jest kada, odnosnood koje dobi nečiji pristanak prihvaćamo kao takav? Nije li dopuštenadobna granica za stupanje u spolne odnose proizvoljna? Možemo li doista zabranitiodnos samo zato što netko ima određeni broj godina?}, language = {mul} } @misc{Zoričić, author = {Zoričić, Franko}, title = {Ljudska agresivnost kao posljedica evolucije ili socijalizacije, Master's thesis, Faculty of Humanities and Social Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2019, 32+11 pp., Croatian. [repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg\%3A803]}, abstract = {Ovaj rad bavi se pitanjem ljudske agresivnosti kao posljedice evolucije i socijalizacije. Dvije teorije Jonathana Haidta - kako socijalizacija i kultura utječu na agresivnost i kako političko opredjeljenje utječe na agresivnost - će biti okosnica rada. U početnom dijelu rada iznose se definicije agresije prema nekoliko poznatih psihoanalitičara, filozofa i etologa. Te definicije nam daju uvid u to što je agresija zapravo, zašto se javlja i u kojim se točno situacijama javlja. Razumijevanje agresije i njeno definiranje iz različitih aspekata nam je važno iz razloga što se ljudsko ponašanje odnosno agresija može ispoljiti na više različitih načina. S time na umu, možemo shvatiti koji su to okidači naveli Mađarsku da u vrijeme migrantske krize zatvori granice i ispolji ponašanja o kojima smo slušali svakodnevno u domaćim i svjetskim medijima. Nadalje razdvajamo evolucijske i sociološke aspekte agresivnih ponašanja. Kako je čovjek prije svega biološko pa sociološko biće, moramo shvatiti koji su to okidači za agresivna ponašanja, zašto postoje i kako se mogu ispoljiti. Što je to u našim genima i kakve veze imaju naši preci s današnjim oblikom ljudske vrste? S druge strane predstavljamo sociološki aspekt agresije kojim pokušavamo objasniti zašto su neka agresivna ponašanja kulturološki i sociološki određena. Također, kako život u modernim zajednicama i shvaćanje nacionalnog identiteta može utjecati na masovno ponašanje jednog naroda. Na kraju dajemo opširan uvid u Europsku migrantsku krizu s fokusom na Mađarsku. Objašnjavamo politiku premijera Viktora Orbana i njegove vlade i kako je ona utjecala na mađarski narod. Postoji niz posljedica u obliku agresivnog ponašanja radi manipulacije informacijama i sustavnim demoraliziranjem imigranata. Dati ćemo nekoliko konkretnih primjera agresije za vrijeme migrantske krize u Mađarskoj. U raspravi dajemo osvrt na migrantsku krizu i kako je svaki oblik agresivnog ponašanja povezan s prethodno navedenim definicijama agresije i Haidtovim teorijama.}, language = {mul} } @misc{Gudelj, author = {Gudelj, Marina}, title = {Grupna analiza i psihoanaliza u radu s djecom i adolescentima [Group analysis and psychoanalysis in work with children and adolescents], Undergraduate thesis, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences, Split, Croatia 2020, 34 + 6 pp., Croatian.}, abstract = {Djetinjstvo i adolescencija krucijalna su razdoblja za razvoj zdrave i integrirane ličnosti pojedinca. Neriješene krize iz djetinjstva u kombinaciji s neodgovarajućom roditeljskom praksom dovode do razvoja psihičkih poremećaja u djeteta/adolescenta. Pedagogija, kao odgojno-obrazovna znanost u prvom planu, ima zadatak osigurati svakom djetetu pravo na obrazovanje. Da bi što kvalitetnije riješila taj zadatak, potrebna su joj dodatna znanja. Svrha ovoga rada je istaknuti mogućnost podizanja kvalitete pedagoškog rada primjenom znanja iz psihoterapije, točnije, psihoanalize i grupne analize. Psihoterapijska edukacija edukatora, u ove dvije psihoterapijske grane, može pružiti znanja, vještine i sredstva boljem razumijevanju prvenstveno samih sebe, zatim učenika, pa razreda kao grupe, roditelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika. Drugim riječima, cilj ovog rada je naglasiti važnost psihičkog zdravlja djeteta, roditelja i učitelja te njegovog utjecaja na odgojno-obrazovne procese.}, language = {mul} } @misc{Ivković, author = {Ivković, Petra}, title = {Religija i društvo: Kršćanstvo u suvremenoj kulturi [Religion and Society: Christianity in Contemporary Culture], Master's thesis, Academy of Arts and Culture in Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2023, 55 + 7 pp., Croatian.}, abstract = {Koncept religije stoljećima je predmet proučavanja u prirodnim i društvenim znanostima. Religija se može tumačiti kao fenomen koji djeluje u svim sferama ljudskog života te kao društvena pojava koja ostavlja dubok trag na razvoj kulture. Ona oblikuje moralna uvjerenja i određuje načine ponašanja, zbog čega se promatra kao vrlo složen pojam koji se može definirati na bezbroj načina, ovisno o funkciji i ulozi. U ovom diplomskom radu na jednostavan se i sažet način nastoje prikazati pojmovi bitni za sam koncept religije. Prikazane su različite definicije pojma koje ovise o pristupu istraživanja, a posebno su istaknuta područja sociologije i psihologije religija. Rad ukratko obrađuje teorije nastanka i razvoja religije te temeljne elemente usko vezane za nju. Kraj rada donosi zaključna promišljanjima o kršćanstvu koje se našlo u vrtlogu suvremenog svijeta i doba sekularizacije.}, language = {mul} } @misc{Jug, author = {Jug, Barbara}, title = {Biofilija-urođena upućenost djece na ostale žive vrste u njihovu mikrokozmosu [Biofilia - innate inclination of children towards other living species in their microcosm], Master's thesis, Department of Teacher Education, University of Zadar, Zadar, Croatia 2023, 44 + 7 pp., Croatian.}, abstract = {Biofilija se definira kao ljubav prema prirodi i svemu što je živo, a upravo djeca imaju urođenu sklonost istraživanja i otkrivanja prirode. Međutim, zbog suvremenog načina života, djeca provode sve manje vremena u prirodi. U radu je prikazana usporedba urbanih i ruralnih područja na temelju povezanosti djece s prirodom. Odnos prema prirodi i životinjama (koje su dio prirode) mijenja se s obzirom na dob djeteta jer prilikom sazrijevanja i odrastanja djeca postaju svjesnija važnosti očuvanja prirode i brige za životinje. Boravak u prirodi poboljšava dječji razvoj te utječe na razvoj prirodne inteligencije. Nadalje, u radu je istraženo koliko su djeca povezana s prirodom te se ta povezanost uspoređivala u ruralnom (OŠ Ivana Perkovca u Šenkovcu) i urbanom području (OŠ Pavleka Miškine). Istraživanje je provedeno na uzorku od 65 učenika trećih i četvrtih razreda obiju škola. Prema rezultatima se može zaključiti kako učenici iz ruralnog područja pokazuju veću povezanost s prirodom od učenika iz urbanog područja. Budući da se ova tema u Republici Hrvatskoj nije pretjerano istraživala, ovi rezultati mogu poslužiti kao temelj za daljnja istraživanja na značajno većem broju ispitanika.}, language = {mul} } @misc{Juratović, author = {Juratović, Lea}, title = {Upravljanje impresijama u suvremenim ljubavnim vezama [Impression Management in Contemporary Love Relationships], Undergraduate thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2021, 19 + 6 pp., Croatian.}, abstract = {Cilj ovoga rada je teorijski analizirati ljubavne veze kao formu društvenih odnosa kroz teoriju dramaturgije Ervinga Goffmana i kritičku teoriju Ericha Fromma. Suvremene ljubavne veze temelje se na unaprijed društveno postavljenim pravilima i normama koje utječu na shvaćanje pojedinca o tome što je ljubav te kako do nje doći. U radu se osvrćem na povijesno istraživanje pojma ljubavi. Ukazuje se na utjecaj društva na pojedinca, posebice u kontekstu shvaćanja seksualnosti i određivanja poželjnih osobina kod partnera. Nadalje, uzimajući teorijske okvire Ervinga Goffmana i Ericha Fromma, dobiva se detaljniji uvid u suvremene ljubavne veze, a sintezom njihovih teorija postavljanja se daljni okvir za proučavanje upravljanje impresijama u ljubavnim odnosima.}, language = {mul} } @misc{Slugan, author = {Slugan, Nikolina}, title = {Reprezentacija patrijarhata kroz lik očinske figure u romanima Vjenceslava Novaka [Representation of patriarchy through the image of a father figure in the novels of Vjenceslav Novak], Undergraduate thesis, University of Zadar, Zadar, Croatia 2024, 44 + 7 pp., Croatian.}, abstract = {U središtu je ovog istraživanja reprezentacija patrijarhata kroz lik očinske figure u romanima Vjenceslava Novaka. U hrvatskoj se književnosti 19. stoljeća Novak ističe svojim realističnim prikazom svih društvenih slojeva, pa tako i prikazom patrijarhalnog društvenog poretka. Na samome su početku ovog istraživanja definirani pojmovi >patrijarhata< i >očinske figure< koje je nužno shvatiti za daljnje čitanje i razumijevanje rada. Središnji se dio rada bavi reprezentacijom patrijarhata kao realističkog temata u konstruktu očinske figure u Novakovu romanu Posljednji Stipančići (1899) tako da su se, uz pomoć stručne literature, detaljno analizirala obilježja patrijarhata u odnosu oca i sina te u odnosu oca i kćeri. Tijekom analize navedenih odnosa ponajviše će se isticati kći Lucija Stipančić, budući da njezin lik predstavlja nosioca društvenih promjena. Nadalje se rad bavi i reprezentacijom depatrijarhalizacije kroz izostanak očinske figure u Novakovu romanu Pavao Šegota (1888) koja se odvija na razini karakterizacije subjekta, glavnoga lika, na čiju karakterizaciju taj izostanak utječe. U navedenom će poglavlju zbog izostanka očinske figure naglasak biti na odnosu glavnog lika Pavla Šegote prema njegovim dvjema sestrama. Naposljetku će biti zaključeno kako su u dvama Novakovim romanima obilježja patrijarhata vrlo zastupljena, ali da u drugom spomenutom romanu dolazi do odstupanja od zadanosti patrijarhalnih normi u konstruktu protagonista.}, language = {mul} } @misc{Škoda, author = {Škoda, Ema}, title = {Psihoanalitički pristup Sofoklovu Kralju Edipu I Shakespeareovu Hamletu [Psychoanalytic Approach to Sophocles' Oedipus Rex and Shakespeare's Hamlet], Undergraduate thesis, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka, Rijeka, Croatia, 25 + 6 pp., Croatian [application of Fromm's theories to art].}, abstract = {Književnost i psihologija su, na neki način, međusobno povezane. Interpretirajući bilo koji književni tekst, uvijek se fokusiramo na likove koji se pojavljuju u tom književnom tekstu/djelu. Lako se može primijetiti uloga koje psihologija, ali i psihoanaliza imaju u interpretaciji književnih djela i likova. Tako likove u književnim djelima pokušavamo okarakterizirati, shvatiti njihovo određeno ponašanje, uvidjeti uzroke i posljedice za njihova djela i djelovanje. Nekada se pokušavamo poistovjetiti s likovima, s njihovim manama i vrlinama te kroz događaje kroz koje prolaze. Također, kroz primjere fikcijskih likova možemo učiti i to naučeno primijeniti na realan svijet. Jedan od najznačajnijih psihoanalitičara, tvorac psihoanalitičke teorije, Sigmund Freud, dokaz svoje teorije pronalazio je upravo u književnim djelima, prvenstveno u Sofoklovu Kralju Edipu i Shakepseareovu Hamletu. Freudov psihoanalitički pristup spomenutim tragedijama bit će razmatran dalje u radu. Osim Freuda, u radu će biti spomenuti i drugi psihoanalitičari kao što su Fromm, Lacan, Nussbaum, Jonesa i Rand sa svojim psihoanalitičkim pristupima spomenutim tragedijama. Oni su, uz Freuda, jedni od vodećih teoretičara psihoanalize koji su ili podržavali Freudove teze ili ih opovrgavali. U prvom dijelu rada bit će riječi o pojmu tragedije budući da su Kralj Edip i Hamlet tragedije, zatim će biti riječi o psihoanalizi i ključnim pojmovima vezanim uz psihoanalizu kao što su: djetinjstvo, seksualnost, nesvjesno, Edipov kompleks. Najveći dio rada zauzimaju već spomenuti psihoanalitički pristupi Sofoklovu Kralju Edipu i Shakepseareovu Hamletu. Na samom kraju rada prikazani je psihoanalitički pristup Ofelijinom ludilu u tragediji Hamlet. Iako je lik Ofelije zanimljiv tijekom cijele tragedije, rijetko tko se bavio razmatranjem njezina lika, stoga ću se osvrnuti i na sam lik Ofelije - prikaz njezina ludila. [Introduction]}, language = {mul} } @misc{Rajković, author = {Rajković, Silvia}, title = {Kultura narcizma i (samo)predstavljanje u virtualnom prostoru [Culture of narcissism and (self)representation in virtual space], Undergraduate thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2023, 17 + 4 pp. Croatian.}, abstract = {Rad se bavi teorijskom analizom društva narcizma i kako ono utječe na (samo)predstavljanje u virtualnom prostoru. Internet, točnije društvene mreže služe kao medij između narcizma i željene pažnje, a mnogi ih koriste u svrhu (samo)promocije. Potaknuti kulturom koja promovira individualizam, autentičnost, a samim time i narcizam u društvu, pojedinci se mogu poigrati i konstruirati više identiteta koji se većinom oblikuju kako bi ih predstavili u najboljem mogućem svjetlu. Nedostatak pažnje supstituira se objavama čiji lajkovi i komentari podižu raspoloženje i samopouzdanje osobe koja ih objavljuje.}, language = {mul} } @misc{Sekirica, author = {Sekirica, Vjekoslav}, title = {Paradigma medijske persuazivnosti u društvu današnjice [The paradigm of media persuasion in today's society], Master's thesis, Zagreb School of Business, Zagreb, Croatia 2020, 50 + 8 pp., Croatian.}, abstract = {Temeljna namjena ovog rada jest opisati informaciju kao najvrjedniju valutu vremena od postmoderne do danas. Polazeći od temelja, sustavno su opisani mediji masovne isporuke informacija te primjerima potkrijepljeni problemi s kojima se susreću pošiljatelji i primatelji medijskih poruka. Rad pomno definira informacijske alate današnjice, njihov doseg prema unutarnjim i vanjskim javnostima, medijsku pragmatičnost kao motiv korištenja tih alata, ali i opće karakteristike razvoja globalne komunikacije. Kroz raspravu temeljenu na sekundarnim podacima, rad opisuje principe medijske komunikacije današnjice te, kao intrigirajuću osnovu postavlja problem informacijske disonance u masovnim medijima. Opisuje se i globalni socioekonomski te politički okoliš u kojemu se odvija medijski komunikacijski proces. Osobiti naglasak stavlja se na brzi razvoj tehnologije. Svojim promjenama napredak informacijske tehnologije stvara fantastičan okoliš za veliki iskorak medijske evolucije, ubrzano korištenje svake dostupne opcije za razvoj medijskih alata i tehnika te strategija medijskog komuniciranja. Nadalje, u radu se dokazuje stratifikcija kategorija primatelja medijskih informacija s obzirom na stupanj privilegije glede vladajuće političke opcije, geolokacije, struke, položaja u društvu, a poglavito naspram osobnog i lokalnog standarda. S aspekta motiva kreiranja ljestvice privilegija, promatrani su ciljevi vlasnika masovnih medija, političara i općenito pozicije moći koja pomoću opinion makera i tehnika plasiranja vijesti postiže vlastite ciljeve. Nova javnost jest promijenjena publika - korisnici medija - koja je uznapredovala u zahtjevima i stavovima. Rad strukturira primatelje informacija naspram tehnoloških promjena koje su se dogodile u medijskom komunikacijskom procesu u odnosu na brzu, specijaliziranu i dvosmjernu komunikaciju nove javnosti, a poseban je naglasak stavljen na konstantnu i ažurnu promjenu isporučitelja medijskog sadržaja i strategije komuniciranja prema novoj javnosti. U konačnici, rad rezultira sažetkom sadašnjeg stanja te razvoja komunikacije u budućnosti koja podupire staru alegoriju da je pero jače od mača.}, language = {mul} } @misc{Vuletić, author = {Vuletić, Mirna}, title = {Potrošnja kao determinanta uspostave interakcijskih ritualnih lanaca kod studenata Sveučilišta u Zagrebu [Consumption as a determinant of the establishment of interactional ritual chains among students of the University of Zagreb], Master's thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2024, 54 + 7 pp., Croatian.}, abstract = {Rad istražuje povezanost potrošačkih navika, socioekonomskih odrednica i društvenog života studenata Sveučilišta u Zagrebu. U teorijskom dijelu su analizirani koncepti potrošačkog društva i ponašanja potrošača, uz naglasak na teoriju R. Collinsa o interakcijskim ritualnim lancima. Potrošnja, kao svakodnevna aktivnost, postaje društveni proces, oblikujući interakcije i emocionalne energije među studentima. Društveno okruženje potiče potrošačko ponašanje u smjeru veće potrošnje, ali i podrazumijeva interakciju s drugima. Nadalje, u empirijskom dijelu istraživanja, uzorak predstavljaju studenti različitih studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu. Mjerni instrument korišten u istraživanju je anketni upitnik sastavljen od pitanja o socioekonomskom statusu, potrošačkim navikama i društvenim aktivnostima studenata Sveučilišta u Zagrebu. Podaci su prikupljeni online, postavljanjem upitnika na društvene mreže poput Facebooka i Instagrama. Sudjelovanje je bilo anonimno i dobrovoljno, a prikupljeni podaci su analizirani kvantitativnim metodama. Istraživanje je provedeno tijekom ožujka i travnja 2024. godine, a rezultati su pokazali statistički značajnu povezanost socioekonomskih odrednica, potrošačkih navika i društvenog života studenata Sveučilišta u Zagrebu. Prema rezultatima, studenti Sveučilišta u Zagrebu prilagođavaju svoje potrošačke navike financijskim aktivnostima, često koristeći studentske popuste te postavljajući prioritete u potrošnji. Isto tako, društvene aktivnosti su povezane s potrošačkim navikama studenata Sveučilišta u Zagrebu, a jedna od popularnijih je odlazak u kafiće. Shodno istraživanju, potrošnja igra ključnu ulogu u stvaranju i održavanju interakcijskih ritualnih lanaca, doprinoseći društvenoj solidarnosti i koheziji.}, language = {mul} } @misc{Glavočić, author = {Glavočić, Tia}, title = {Etika i ljudska priroda: Od nepromjenjive ljudske prirode do biomedicinskog poboljšanja čovjeka [Ethics and Human Nature: From Immutable Human Nature to Biomedical Improvement of Man], Diploma thesis, Philosophy, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2016., 124 pp., Croatian. [darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/11234/1/Tia\%20Glavocic_Etika\%20i\%20ljudska\%20priroda.pdf]}, abstract = {[From introduction] Pitanje postojanja i naravi ljudske prirode zaokupljalo je filozofe od samog rođenja filozofskog mišljenja. Ljudska se priroda u povijesnom razvoju pojma često sagledavala pod vidom dualizma, primjerice, u orfičkom učenju, kod Platona, u skolastici i kod Descartesa. Pred-darvinovski koncepti vidjeli su ljudsku prirodu kao konstantnu: ljude od drugih bića razlikuje posjedovanje duše, kojoj se daje moralna vrijednost. Darwin iznosi evolucijsko viđenje koje naglasak stavlja na biologiju, za razliku od biheviorističkog viđenja, koje primat daje okolišu i kulturi. Marx pak odbacuje ideju zadane ljudske prirode, te iznosi tezu o socijalnom samoproizvođenju čovjeka. Kritiku ideje ljudske prirode iznose poststrukturalisti i postmodernisti (Foucault, Derrida, Lyotard), te teoretičari poput Hughesa i Buchanana. Obrana ideje ljudske prirode u modernom tehnoznanstvenom vremenu posebno je važna biokonzervativcima poput Fukuyame i Habermasa, koji će je istaknuti kao ključnu za očuvanje demokracije i čovjeka kao moralnog bića. (Selak, 2013)}, language = {mul} } @misc{Delić, author = {Delić, Andrea}, title = {>Pustolov pred vratima< Milana Begovića. Psihoanalitička karakterologija [>Adventurer at the Door< Milan Begovic. Psychoanalytic character], Master's thesis, Faculty of Humanities and Social Sciences, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2015, 42 + 4 pp., Croatian}, abstract = {Rad će se baviti psihoanalitičkim pristupom karakterizaciji ženskoga lika u drami Pustolov pred vratima Milana Begovića. Taj će pristup biti iznesen i analiziran kroz svoje središnje odrednice odnosno karakteristike koje odgovaraju njegovoj definiciji te kroz paradigmu psihoanalize, disocijativnog poremećaja identiteta i višestruke ličnosti s obzirom na to da je ženski lik, ujedno protagonist drame čija je karakterizacija prikazana, prikazan kroz stanja koja dominiraju upravo u navedenim granama psihologije podsvjesnoga. Sve će kategorije biti potkrijepljene izdvajanjem reprezentativnih dijelova teksta iz samoga predloška koji će se zatim detaljnije analizirati u kontekstu područja unutar kojega su smješteni. U posljednjem će se poglavlju rada načiniti komparacija književnog predloška i adaptacije drame, s ciljem uočavanja mjere podudaranja odnosno razlikovanja ostvarenosti dvostrukog identiteta u tim dvjema različitim formama Na koncu će se iznijeti zaključak o zastupljenosti psihoanalitičkog pristupa karakterizacije ženskoga lika u pojedinim kategorijama te će se iskazati značaj toga pristupa za dramu u cjelini.}, language = {mul} } @misc{Bojčić, author = {Bojčić, Karlo}, title = {Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju fizički agresivnog ponašanja djece predškolske i mlađe školske dobi [Risk and protective factors in the development of physically aggressive behavior in preschool and younger school-age children], Doctoral dissertation, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2023, 314 + 18 pp., Croatian.}, abstract = {Cilj ovog rada bio je identificirati rizične i zaštitne čimbenike povezane s razvojem fizički agresivnog ponašanja u populaciji djece predškolske i mlađe školske dobi. U teorijskom dijelu rada prikazane su promjene u perspektivi djetinjstva i odnosu društva prema djeci kroz povijest te razvojna obilježja djece predškolske i mlađe školski dobi. U radu je agresivno ponašanje definirano kao namjerno nanošenje ili pokušaj nanošenja štete samome sebi, drugim osobama ili objektima. Prikazan je odnos između nasilja i agresije, pri čemu agresija ne isključuje fizičke oblike nasilja, ali se uglavnom odnosi na manje ekstremna namjerna ponašanja koja mogu uzrokovati negativne psihološke i/ili fizičke posljedice po druge, ali i po osobu koja se agresivno ponaša. Prikazane su glavne teorije agresivnosti, kojima se razvoj agresivnog ponašanja uglavnom objašnjavao kroz djelovanje bioloških ili socijalnih čimbenika. U radu je prikazan i korišten Bronfenbrennerov bioekološki model ljudskog razvoja, koji fizički agresivno ponašanje objašnjava kao rezultat interakcije između urođenih, individualnih karakteristika osobe i obilježja njene socijalne okoline. Ove značajke prema svojem djelovanju dijele se u rizične i zaštitne čimbenike te je njihov učinak na dijete opisan u posljednjem poglavlju teorijskog dijela rada. U empirijskom dijelu rada analizirani su podaci prikupljeni na uzorku od 393 roditelja koji su sudjelovali u anketnom istraživanju te 378 djece koja su sudjelovala u intervjuima sa stručnim suradnicima. U istraživanju su sudjelovala tri dječja vrtića te tri osnovne škole na području Slavonije. Rezultatima istraživanja utvrđene su značajne razlike u učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s obzirom na njihov spol i dob, broj braće ili sestara, broj članova kućanstva i radni status majke. Utvrđena je i značajna povezanost učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s odgojnim stilom roditelja, sociometrijskim statusom u odgojnoj skupini ili razredu, sklonosti nasilnim medijskim sadržajima te zadovoljstvom radnom sredinom roditelja. Kao značajni prediktori fizički agresivnog ponašanja pokazali su se dob, privrženost roditeljima, prihvaćenost među vršnjacima te zadovoljstvo roditelja radnom sredinom. Rezultati rada doprinose razumijevanju čimbenika povezanih s fizički agresivnim ponašanjem djece te upućuju na važnost preventivnog djelovanja, koje osima djeteta treba obuhvatiti i druge socijalno-interakcijske sredine poput obitelji, vršnjaka, odgojno-obrazovne ustanove i medija.}, language = {mul} }