@article{Smolčić, author = {Smolčić, Ivona}, title = {Autoritet, obitelj i narcističko, sebstvo u pripovijetki Emilijan Lazarević [Authority, Familiy and Grandiose Self in the Short Story Emilijan Lazarević] [application of Fromm's theories to art]}, series = {Kanavelić, Vol. 4 (2018), pp. 39-54. [Online ISSN 2787-6047] [hrcak.srce.hr/file/376159]}, journal = {Kanavelić, Vol. 4 (2018), pp. 39-54. [Online ISSN 2787-6047] [hrcak.srce.hr/file/376159]}, abstract = {Rad, na temelju pripovijetke Emilijan Lazarević, autora Josipa Kozarca, propitkuje međusoban odnos između autoriteta u kontekstu patrijarhalne obiteljske zajednice i procesa formiranja sebstva. Obitelj u patrijarhatu imat će osobitu strukturu i regule, koje pojedinci trebaju usvojiti kako bi se formirali poželjni oblici ponašanja, s ciljem očuvanja zatvorenoga poretka. U pogledu toga relevantna je degradirana uloga ženskosti, pa se analiza referira i na rodnu problematiku unutar devetnaestostoljetnih društvenih normi. Princip odgoja ovdje postaje okosnicom rada jer je ovisan o položaju obitelji Lazarević u odnosu na ostale i težeće društvene skupine. Također, propitkuje se i problematika narcizma i to u kontekstu velebnoga sebstva i idealizirane roditeljske slike, što potječe od objekata sebstva odnosno roditelja i to u prededipskoj i edipskoj fazi razvoja ličnosti.}, language = {mul} } @article{Smolčić, author = {Smolčić, Ivona}, title = {Prilog interpretaciji romana Đuka Begović sobzirom na teoriju odgoja Johna Lockea [A contribution to the interpretation of Đuka Begović's novel with regard to John Locke's theory of education] [application of Fromm's theories to art]}, series = {Kroatologija, Vol. 11, No. 1 (2020), pp. 29-41. [Online ISSN 1848-9117] [hrcak.srce.hr/file/360514]}, journal = {Kroatologija, Vol. 11, No. 1 (2020), pp. 29-41. [Online ISSN 1848-9117] [hrcak.srce.hr/file/360514]}, abstract = {Hrvatski pisac modernizma Ivan Kozarac (1885. - 1910.) svoje je kratkotrajno djelovanje unutar književne produkcije obilježio romanom Đuka Begović (1910). Riječ je o jednome od kolosalnih djela svojega vremena, koje u fokus postavlja izdvojenoga pojedinca čija je autodestrukcija poimana simbolom slavonskoga mentaliteta s prijelaza stoljeća. Budući da subjektovo funkcioniranje započinje u njegovoj nominalnoj zajednici (obitelji), ona generira važan utjecaj na njegovo daljnje formiranje. Slavonska obitelj o kojoj Kozarac progovara je patrijarhalna, stoga je i odgoj u takvoj sredini specifičan. Engleski filozof i autor političke literature John Locke (1632. - 1704.), svoju je teoriju odgoja iznio u djelo pod naslovom Some thoughts concerning education (1693.). Ondje se dotiče nekih relevantnih stavki vezanih za sadržaj i provedbu odgoja koji za cilj ima stvoriti društvu korisne pojedince. S obzirom na Lockeovu osnovnu tezu kako je moralni razvitak djeteta isključiva odgovornost njegovih roditelja, djelo je moguće primijeniti na primjeru Kozarčeva romaneskog teksta. Ustaljena misao književne kritike bazirana na biološkim temeljima Đukine ličnosti tako se može sagledavati u relaciji s odgojnim modelom koji mu je za djetinjstva pružen. S obzirom na primjere određenih ponašanja koje zatiče u svojoj prvotnoj zajednici, kao i na cjelokupan utjecaj koji otac polučuje na njega, moguća je interpretacija romana u odgojnome ključu.}, language = {mul} }