@misc{Ada, author = {Ada, Hrelja}, title = {Integritet mladih u virtualnom svijetu [Youth integrity in the virtual world], Master's thesis, Department of Journalism and Communication, University of Sarajevo, Sarajevo, Croatia 2024, 93 + 3 pp.}, abstract = {Bez najvećeg svjetskog medija World Wide Weba odnosno interneta danas je život gotovo nezamisliv. Ovakav izum je utjecao i utječe na mnogobrojna područja naših života, te na taj način zauvijek mijenja društvene navike. Teško je čak i zamisliti danas obavljati posao bez interneta, stvarati konekcije, održavati komunikaciju… Internet je jednostavno postao stil života 21. stoljeća. Najveća inovacija (ovog stoljeća) ima za cilj olakšati ljudske živote što zaista i čini međutim opšte poznato je da sadrži kako pozitivne, tako i negativne strane svog djelovanja. S obzirom da živimo u vrijeme koje je doba interneta, pametnih uređaja, društvenih mreža, masovnih komunikacija i doba virtualnosti, postajemo svjesni da su to najupotrebljiviji načini za ljudsku interakciju danas. Uz to bijeg od realnosti postaje dio ljudske svakodnevnice pa samim tim odrastanje mladih temeljeno je na tehnologiji koja je danas neizostavan faktor funkcije života. Čovjek po prirodi teži ka osjećaju uklapanja ili pripadanju određenoj sredini stoga nastanak i razvoj interneta omogućava savršenu platformu za razvijanje pripadnosti i komunikacijskih veza. Internet kao najviše korišten medij stvara plodno tlo uklapanja za kojim čovjek kao socijalno biće po prirodi teži. Ovo se naročito tiče adolescenata i mladih kojima su mreže postale važan faktor u socijalizaciji, komunikaciji. Uspon društvenih mreža omogućava neviđeno dobre prilike za izražavanje i interakciju, međutim kao loša strana u ovom radu bit će izdvojeno kakve izazove donose virtualni fenomeni za stvaranje integriteta. U ovom sve digitalnijem dobu virtualni svijet igra odlučujuću ulogu u životima mladih gdje zapravo oni gube dodir sa realnošću, kreirajući i oblikujući njihove stavove i uvjerenja. Uranjajući u tu online digitalnu zajednicu postavlja se pitanje kako virtualni svijet utječe na kreaciju integriteta? Da bi ovaj zamršeni fenomen što bolje bio razjašnjen dobro bi bilo sagledati ga kroz prizmu poznate teorije Marshalla McLuhana >zatvor bez zidova<. Tu kreacija intergiteta mladih poprima iznijansiranu perspektivu jer moderni svijet funkcioniše kao zatvor bez zidova oblikujući percepcije i ponašanja bez fizičkog ograničenja, mladi ljudi se kreću virtualnom složenom mrežom koja isto tako oblikuje i njihov osjećaj vrijednosti unutar društva. Kako bi što bolje razjasnili integritet mladih u virtualnom doživljaju, okruženju i postojanju važno je ući u složenost problema, rasčlaniti ga i obratiti pažnju sa kojim sve dilemama se mladi susreću i bore, te koja su to pitanja usko vezana za ovaj fenomen (digitalni identitet, cyber nasilje, zaštita privatnosti…) Mlađa generacija najviše je podložna digitalnim platformama i u vezi s tim integritet individue postaje nametnut, zapovijeđen. Masmediji nam danas nude gotove riječi i slike, obrasce, stereotipe, načine ponašanja, medijski bonton. Strojevi su nam nametnuli masovno reproduciranu sliku/tekst kao poziv na prilagodbu svijetu strojeva, svijetu u kojemu ćemo mi sami prije svega ostaloga sebe doživjeti poput stroja. (Fejzić Čengić \& Sofradžija, 2022) Da bi ovakav način kreiranja integriteta bio što manje zastupljen važno je poduzeti korake koji uključuju digitalno i medijsko opismenjavanje, kako mladih tako i roditelja. Ovaj rad donijet će neka istraživanja na bosanskohercegovačkom tlu na temu Integritet mladih u virtualnom svijetu čiji je cilj da proširi ne samo vidike mladih nego uopšteno ljudske vidike kada je riječ o upotrebi društvenih mreža i virtualnog svijeta. Virtualni doživljaj koji je svakodnevan, opšteprisutan baš kao takav je neophodan za funkciju modernog društva i zbog tog je baš to interesna sfera ovog istraživačkog rada. [Introductory consideration]}, language = {mul} } @article{Akrap, author = {Akrap, Domagoj}, title = {Proroci židovske >protukulture< - Martin Buber, Erich Fromm i Abraham Joshua Heschel}, series = {Filozofska Istraživanja, Vol. 42, No. 4 (2022), pp. 761-773. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/en/file/437764]}, journal = {Filozofska Istraživanja, Vol. 42, No. 4 (2022), pp. 761-773. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/en/file/437764]}, abstract = {Rad prikazuje nastanak posebne židovske protukulture na prijelazu iz 1960-ih u 1970-e godine prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama kao posljedice antiratnog pokreta i pokreta za građanska prava. Dijaloška filozofija Martina Bubera, humanizam Ericha Fromma i religiozni egzistencijalizam Abrahama Joshue Heschela bitno su oblikovali ideje mlade generacije Židova i utjecali na njihovu želju za obnovom židovskog života. Iako su se koncepcijski i stilski razlikovali, ovoj trojici mislioca zajednička je bila neumorna kritika nesnošljivosti sadašnjice i borba za pravednije društvene odnose. Bez obzira radi li se o Buberovu društvu izgrađenom na slobodnom udruživanju, Frommovu humanističkom socijalizmu ili Heschelovu slobodnom društvu prožetom religijom - frustriranoj i izgubljenoj mladoj generaciji ponudili su odgovore i pokazali im put k izrazito željenoj >duhovnoj revoluciji<, zadobivajući na taj način uloge proroka.}, language = {mul} } @article{Akrap, author = {Akrap, Domagoj}, title = {Cionističko djelovanje mladoga Ericha Fromma [Zionist Activities of the Young Erich Fromm]}, series = {Radovi - Zavod za hrvatsku povijest (Zagreb), Vol. 55 (No. 2, 2023), pp. 397-411. [Online ISSN 1849-0344] [hrcak.srce.hr/file/457097] [doi.org/10.17234/RadoviZHP.55.31]}, journal = {Radovi - Zavod za hrvatsku povijest (Zagreb), Vol. 55 (No. 2, 2023), pp. 397-411. [Online ISSN 1849-0344] [hrcak.srce.hr/file/457097] [doi.org/10.17234/RadoviZHP.55.31]}, abstract = {U članku se analizira sve rane radove Ericha Fromma koje je pisao kao gimnazijalac i student. Svi tekstovi objavljeni su u njemačkim studentskim cionističkim časopisima. Točnija analiza tekstova jasno pokazuje da je Fromm već tada u cionističkom omladinskom pokretu zastupao načela autentičnog života i socijalne pravde - za njega iskonski židovske vrednote. Kasnije će se u svojim poznatim djelima zalagati za ista ta načela i primijeniti ih na čovjeka općenito.}, language = {mul} } @article{Alić, author = {Alić, Sead}, title = {Globalno ratište i glasovi iz pustinje [Global Battlefield and the Voices from the Desert]}, series = {Filozofska Istraživanja, Vol. 37, No. 1 (2017), pp. 71-8l. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/file/276968]}, journal = {Filozofska Istraživanja, Vol. 37, No. 1 (2017), pp. 71-8l. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/file/276968]}, abstract = {Pojmom autoritarnosti u tekstu se nastoji osvijetliti autoritarna politička i vojna djelova nja država koje zanemaruju pravne i moralne dosege suvremene civilizacije te se na taj način želi >obuhvatiti vrijeme< pojmovima kao što su propaganda, rat i terorizam. U pro mišljanja o ratu uvode se teze Sigmunda Freuda, Ericha Fromma, Claudea L{\´e}vi-Straussa, Friedricha Nietzschea, Noama Chomskoga i drugih autora koji ratu >proširuju okvire<. Iz tako proširenoga konteksta promatraju se fenomeni >globalnoga rata>i< medijskoga rata« te posebno teroristički napad u Parizu 2015 godine. Želja je pokazati novu/staru ulogu masmedijske >proizvodnje pristanka< te pojasniti ulogu i snagu medija u aktualnom rastu terorizma u svijetu.}, language = {mul} } @article{AndrilovicMandicCota, author = {Andrilovic, V. and Mandic, S. and Cota, M.}, title = {Metamemorija i individualne strategije u mehanickom ucenju (Metamemory and Individual Stragies in Rote Learning)}, series = {Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 57-66.}, journal = {Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 57-66.}, language = {mul} } @misc{Anonymus1966a, author = {Anonymus-1966a,}, title = {Review Fromm, E.: The Sane Society (1955a, Serbocroatic)}, series = {Oslobodenje, Vol. 20 (22. 11. 1963).}, journal = {Oslobodenje, Vol. 20 (22. 11. 1963).}, language = {mul} } @misc{Anonymus1980l, author = {Anonymus-1980l,}, title = {Smrt Eriha Froma: Buntovnik s razlogom}, series = {Nin, Vol. 30 (No. 1524, 23. 3. 1980), pp. 32f.}, journal = {Nin, Vol. 30 (No. 1524, 23. 3. 1980), pp. 32f.}, language = {mul} } @misc{Anonymus1980o, author = {Anonymus-1980o,}, title = {Erich Fromm (1900-1980)}, series = {Oko (I. B.), Vol. 7 (No. 210, 1980), pp. 10.}, journal = {Oko (I. B.), Vol. 7 (No. 210, 1980), pp. 10.}, language = {mul} } @misc{Ančić, author = {Ančić, Branko}, title = {Erich Fromm i kultura kapitalizma (Erich Fromm and the Culture of Capitalism). Graduate Thesis Faculty Hrvatski studiji University - Sveučilište u Zagrebu, 2006.}, abstract = {U radu se nastoji prikazati kultura kapitalizma iz rakursa Frommove teorije. Kapitalizam sa svojom kulturom stvara čovjeka kakav mu treba, čovjeka koji je podložan utjecaju i voljan da se njime kontrolira i upravlja. Stvaranjem čovjeka koji postavlja kao svoju kulturnu vrijednost sve što je tehničko i automatizirano, i on sam postaje takav.}, language = {mul} } @misc{Aranitovic, author = {Aranitovic, D.}, title = {Review Fromm, E.: Sigmund Freud's Mission. An Analysis of His Personality and Influence (1959a, Serbocroatic)}, series = {Mostovi (Pljevlja), Vol. 9 (No. 46, 1978), pp. 79-83}, journal = {Mostovi (Pljevlja), Vol. 9 (No. 46, 1978), pp. 79-83}, language = {mul} } @article{Aranitovic, author = {Aranitovic, D.}, title = {Bibliografija prevoda dela i clanaka Ericha Fromma i radova jugoslovenskih autora o Frommovom delu}, series = {Psihologija, Beograd 14 (No. 3, 1981), pp. 174-180.}, journal = {Psihologija, Beograd 14 (No. 3, 1981), pp. 174-180.}, language = {mul} } @article{ArsenovicPavlovicTripkovicVujanovic, author = {Arsenovic Pavlovic, M. and Tripkovic Vujanovic, S.}, title = {Neki problemi ocenjivanja znanja ucenika specijalnih skola za lakse mentalno zaostalu decu (Some Problems in Grading the Knowledge of Pupils from Special Schools for Lightly Retarded Children)}, series = {Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 134-144.}, journal = {Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 134-144.}, language = {mul} } @article{Babic, author = {Babic, D.}, title = {Mjesto Tome Zivanovica U Razvoju Gradanske Filozofije Prava U Srba (The Role of Toma Zivanocic in the Development of the Civil Philosophy of Law in Serbia)}, series = {Gledista, Beograd, Vol. XXI (No. 7-8, 1981), pp. 101-112.}, journal = {Gledista, Beograd, Vol. XXI (No. 7-8, 1981), pp. 101-112.}, language = {mul} } @article{BakicDamjanovic, author = {Bakic-Damjanovic, S.}, title = {Koreni Fromovog metoda [Roots of Fromm's Method,}, series = {Socioloski Pregled, Vol. 17 (No. 3-4, 1983), pp. 81-87.}, journal = {Socioloski Pregled, Vol. 17 (No. 3-4, 1983), pp. 81-87.}, abstract = {Erich FROMMs Schrift >Psychoanalyse und Zen-Buddhismus< von 1971 wird in ihren wesentlichen Argumentationsstr{\"a}ngen referiert und aus daseinsanalytischer Perspektive kommentiert. Beide Ans{\"a}tze werden insofern als {\"u}bereinstimmend betrachtet, als sie f{\"u}r die angestrebte volle Harmonie und das unmittelbare Erfassen der Realit{\"a}t das begriffliche Denken allein als unzureichend betrachten; es muss durch nicht-intellektuelle Einsicht erg{\"a}nzt werden. Die bewusste Erfahrung des Nichts wird f{\"u}r notwendig gehalten, um ein Verst{\"a}ndnis vom eigenen Sein zu entwickeln.}, language = {mul} } @article{Balajić, author = {Balajić, Siniša}, title = {Dinamizmi dijaloga u dinamici razvoja osobnosti Siniša Balajić [Dynamism of Dialogue in the Dynamic Development of Personality]}, series = {Služba Božja, Vol. 57, No. 2 (2017), pp. 135-162. [Online ISSN 1849-1057] [hrcak.srce.hr/en/file/272258]}, journal = {Služba Božja, Vol. 57, No. 2 (2017), pp. 135-162. [Online ISSN 1849-1057] [hrcak.srce.hr/en/file/272258]}, abstract = {Kao ni mnogi drugi životni vidovi, tako ni dijalog nije jednodimenzionalan. Naime, on je sastavljen od više dimenzija i dinamizama. Između mnoštva dinamizama ističe se nekoliko njih koji stvaraju temelj za dobru dijalošku dinamiku: odnos, slušanje sa svojim elementima i govor. Govoreći o odnosu, promišljamo o povezanosti dviju ili više različitih stvarnosti, kao što su odnosi među ljudima, afektivni odnosi itd. U tim se odnosima razvijaju i rastu dinamizmi i njihovi elementi kao što su slušanje, sluh, govor, pogled itd. Polazeći od dinamike sluha i slušanja, otkrivamo da oni nisu na svom početku usmjereni na zvuk. Na početku života ne rađa se svjesna percepcija zvuka. Na početku slušanja pojavljuje se čuvstvo koje je temeljni element slušanja. Stoga slušanje usmjerava najprije izvan horizonta zvuka i poziva da se oćuti, percipira stvarnost preko lica koje je oglednik stavova, osjećaja, iskustava. Ta se iskustva mogu izreći u dinamici govora koji je dinamizam što oblikuje svijet emocija, iskustava, misli, ideja. Govor kroz riječi prenosi ono što nije samo slovo ili zvuk. Naime, riječ predstavlja, ne samu sebe, nego svijet duha, emocija itd., usmjerena je na izricanje i oblikovanje tog svijeta. Polazeći od pretpostavke da su ovih nekoliko dinamizama i njihovi elementi doista temelj dobre dijaloške dinamike, ovaj kratki članak ima u vidu skicirati ih nastojeći izvući na površinu elemente njihova utjecaja na razvoj osobnosti. Vjerujemo da upravo ovi dinamizmi mogu izričito ukazati na važnost dobre dijaloške dinamike i na njezin odnos s činom razvoja osobnosti koja, otvorena dinamici dijaloga, biva otvorenija za novost i rast.}, language = {mul} } @article{Begovic, author = {Begovic, Sead}, title = {Covjek kao mjera scih stvari}, series = {Vjesnik, Zagreb (4. May 2000)}, journal = {Vjesnik, Zagreb (4. May 2000)}, language = {mul} } @article{Besarovic, author = {Besarovic, V.}, title = {Intelektualno Stvaralastvo I Pravna Regulativa (Intellectual Creativity and Legal Regulative)}, series = {Gledista, Beograd, Vol. XXII (No. 9-10, 1981), pp. 59-73.}, journal = {Gledista, Beograd, Vol. XXII (No. 9-10, 1981), pp. 59-73.}, language = {mul} } @article{BijeljacBabic, author = {Bijeljac-Babic, R.}, title = {>Teorije jezika. Teorije ucenja<}, series = {Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 166-167.}, journal = {Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 166-167.}, language = {mul} } @article{Bjelajac, author = {Bjelajac, Petra}, title = {Prodor kapitalizma u romanima hrvatskog realizma}, series = {Jat: časopis studenata kroatistike, Vol. 1, No. 2 (2015), pp. 135-153. [Print ISSN 1848-8110] [hrcak.srce.hr/en/file/204295]}, journal = {Jat: časopis studenata kroatistike, Vol. 1, No. 2 (2015), pp. 135-153. [Print ISSN 1848-8110] [hrcak.srce.hr/en/file/204295]}, abstract = {Prodor je kapitalizma jedna od tema koju uz ostale, kao što su propadanje plemstva, školovanje seoskog djeteta u gradu i opisivanje građanskog, seljačkog i radničkog sloja, pronalazimo u romanima hrvatskog realizma, pri čemu pratimo različito manifestiranje kapitalističke doktrine u gradovima i na selu, što je još jedan polarizacijski odnos koji se nameće u većini djela. Autori su realističkih romana prodor kapitalizma ocijenili izrazito negativnim, bez obzira na mjesto njegova nastajanja. Iz tog su razloga njegovu pojavu vezali uz negativne likove, pojedince koji se razlikuju od svoje okoline razmišljajući više robno-novčano. Promatrajući oblikovanje i promjene karaktera tih likova, ustanovljeno je da ono uvelike ovisi o povijesno-ekonomskoj situaciji u kojoj se karakter nalazi, odnosno ovisi o promjenama koje su zahvatile društvo, pri čemu je jedna od glavnih prodor kapitalizma.}, language = {mul} } @misc{Bogdanovic, author = {Bogdanovic, M.}, title = {Review Fromm, E.: The Crisis of Psychoanalysis. Essays on Freud, Marx and Social Psychology (1970a, Serbocroatic)}, series = {Filosofija, Vol. 17 (No. 1/2, 1973), pp. 219-223}, journal = {Filosofija, Vol. 17 (No. 1/2, 1973), pp. 219-223}, language = {mul} } @article{Bojanovic, author = {Bojanovic, R.}, title = {Licni I Drustveni Izvori Idolatrije (Personal and Sjocial Sources of Idolatry)}, series = {Gledista, Beograd, Vol. XXII (No. 9-10, 1981), pp. 74-84.}, journal = {Gledista, Beograd, Vol. XXII (No. 9-10, 1981), pp. 74-84.}, language = {mul} } @misc{Bojčić, author = {Bojčić, Karlo}, title = {Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju fizički agresivnog ponašanja djece predškolske i mlađe školske dobi [Risk and protective factors in the development of physically aggressive behavior in preschool and younger school-age children], Doctoral dissertation, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2023, 314 + 18 pp., Croatian.}, abstract = {Cilj ovog rada bio je identificirati rizične i zaštitne čimbenike povezane s razvojem fizički agresivnog ponašanja u populaciji djece predškolske i mlađe školske dobi. U teorijskom dijelu rada prikazane su promjene u perspektivi djetinjstva i odnosu društva prema djeci kroz povijest te razvojna obilježja djece predškolske i mlađe školski dobi. U radu je agresivno ponašanje definirano kao namjerno nanošenje ili pokušaj nanošenja štete samome sebi, drugim osobama ili objektima. Prikazan je odnos između nasilja i agresije, pri čemu agresija ne isključuje fizičke oblike nasilja, ali se uglavnom odnosi na manje ekstremna namjerna ponašanja koja mogu uzrokovati negativne psihološke i/ili fizičke posljedice po druge, ali i po osobu koja se agresivno ponaša. Prikazane su glavne teorije agresivnosti, kojima se razvoj agresivnog ponašanja uglavnom objašnjavao kroz djelovanje bioloških ili socijalnih čimbenika. U radu je prikazan i korišten Bronfenbrennerov bioekološki model ljudskog razvoja, koji fizički agresivno ponašanje objašnjava kao rezultat interakcije između urođenih, individualnih karakteristika osobe i obilježja njene socijalne okoline. Ove značajke prema svojem djelovanju dijele se u rizične i zaštitne čimbenike te je njihov učinak na dijete opisan u posljednjem poglavlju teorijskog dijela rada. U empirijskom dijelu rada analizirani su podaci prikupljeni na uzorku od 393 roditelja koji su sudjelovali u anketnom istraživanju te 378 djece koja su sudjelovala u intervjuima sa stručnim suradnicima. U istraživanju su sudjelovala tri dječja vrtića te tri osnovne škole na području Slavonije. Rezultatima istraživanja utvrđene su značajne razlike u učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s obzirom na njihov spol i dob, broj braće ili sestara, broj članova kućanstva i radni status majke. Utvrđena je i značajna povezanost učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s odgojnim stilom roditelja, sociometrijskim statusom u odgojnoj skupini ili razredu, sklonosti nasilnim medijskim sadržajima te zadovoljstvom radnom sredinom roditelja. Kao značajni prediktori fizički agresivnog ponašanja pokazali su se dob, privrženost roditeljima, prihvaćenost među vršnjacima te zadovoljstvo roditelja radnom sredinom. Rezultati rada doprinose razumijevanju čimbenika povezanih s fizički agresivnim ponašanjem djece te upućuju na važnost preventivnog djelovanja, koje osima djeteta treba obuhvatiti i druge socijalno-interakcijske sredine poput obitelji, vršnjaka, odgojno-obrazovne ustanove i medija.}, language = {mul} } @article{Bonss, author = {Bonss, Wolfgang}, title = {Analiticka socijalna psihologija - nova dimenzija materijalistickog obrazovanja teorije}, series = {Kulturni radnik, Zagreb Vol. XXXV (No. 2, 1982), pp. 91-122.}, journal = {Kulturni radnik, Zagreb Vol. XXXV (No. 2, 1982), pp. 91-122.}, language = {mul} } @misc{Bosanac, author = {Bosanac, M.}, title = {Review Fromm, E.: Escape from Freedom (1941a, Serbocroatic)}, series = {Zbornik Pravnog Fakulteta y Zagrebu, Zagreb, Vol. 16 (No. 2, 1966), pp. 210-213}, journal = {Zbornik Pravnog Fakulteta y Zagrebu, Zagreb, Vol. 16 (No. 2, 1966), pp. 210-213}, language = {mul} } @article{Bozavic, author = {Bozavic, R.}, title = {Jedna znacajna teorija licnosti}, series = {Stvaranje, Vol. 19 (No. 12, 1964), pp. 1315-1328.}, journal = {Stvaranje, Vol. 19 (No. 12, 1964), pp. 1315-1328.}, language = {mul} } @misc{Božić, author = {Božić, Ena}, title = {Društvo narcizma [Social narcissism], Master's thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2023, 51 + 7 pp., Croatian.}, abstract = {Društvo je prirodna pojava, od prvog sposobnog čovjeka do današnjeg čovjeka, svaki društveni oblik ima svoje sastavnice, funkcije i karakteristike, što su glavne teme socioloških istraživanja. Svaki sa sobom nosi posebne oblike društvenosti razvijene kroz ljudsku inteligenciju i životne uvjete (prirodne uvjete poput klime, vegetacije, flore i faune, do kulture i ekonomskih i političkih uvjeta) određenog razdoblja. Zanimljivo je proučavati društvene odnose među društvenim pojedincima i kako jedan pojedinac ili grupa utječe na drugoga. Kako društva rastu i razvijaju se tijekom vremena, s njima se razvijaju i određene >bolesti< ili mutacije. Jedna od takvih >bolesti< je narcizam. Kako Lasch tvrdi u svojoj knjizi The Culture of Narcissism, narcisoidnost predstavlja neku vrstu mutirane norme, u ovom slučaju društva formiranog kroz klinički dijagnosticirane poremećaje osobnosti. . Ovaj rad će ispitati pojavu narcizma u današnjem društvu i razumjeti narcizam kroz sljedeće karakteristike koje definiraju Mustač i Marčinko 2020. godine: nedostatak empatije, arogancija, potreba za divljenjem, želja za pažnjom i samo napuhani osjećaj vlastite vrijednosti. Kada te osobine postanu trajne i potpuno krute, to se naziva narcistički poremećaj osobnosti. Kada naše društvo ima velik broj pojedinaca čije se osobnosti temelje na tim osobinama, takvo društvo možemo nazvati narcisoidnim društvom. Važno je društvo proučavati kroz okvire narcisoidnosti kako bismo razumjeli određene pojave i ispravili komponente koje dovode do društveno nepoželjnih proizvoda u vidu nepoželjnih međusobnih odnosa, nepovoljnih životnih vrijednosti i uvjeta života, rada i negativnih aspekata života. Iako je teško ili nemoguće definirati što čini normalan, zdrav i uspješan život, također je lako uočiti abnormalne značajke narcisoidnog društva u kojem se opće blagostanje i zajednički napredak ne uzimaju u obzir, već samo veći pojedinačni napredak. Natprosječan i sebičan sa samoljubljem i vlastitim interesom, to je Narcis. Ljudska bića su društvena bića oblikovana socijalizacijom, tako da je narcisoidnost suprotan srži ljudskih bića, budući da se narcistička društva kreću prema asocijalnim, pa čak i antisocijalnim oblicima ponašanja kroz samopromociju i samodostatnost. Jedno treba drugo, jer prijateljstva, obitelji, zajednice, pa čak i društva stvaramo poznavajući jedni druge i napredujući zajedno, a sama ljudska povijest nam je pokazala da samo zajedno možemo ići naprijed. Jedan od paradoksa narcisoidnog društva je upravo taj da narcis treba odskočnu dasku da bi uspio u svom projektu samoljublja, samodostatnosti i transcendiranja svih ostalih. Što znači kada se narcis nema s kim usporediti, nema komu pokazati dominaciju, najljepšeg, najboljeg itd.? Upravo je zato narcisoidno društvo bila tema ovog rada jer se radi o pokušaju razumijevanja kako društvo oblikuje narcise, a kako narcisi oblikuju društvo. Većina radova o narcizmu proučava ga u obliku individualnih poremećaja ličnosti, a cilj ovog rada bio je razumijevanje društvenih aspekata narcizma. Za lakše razumijevanje narcizma rad je prikazao odnos dviju suprotnosti u društvu - odnosno odnosa između muškaraca i žena, društvene aspekte fenomena kao i osobne aspekte te kako glasnici javnosti tj. mediji gledaju na narcizam. Ovdje dolazimo do praktičnog dijela rada, gdje se proučilo i analiziralo slučaj hrvatske influencerice Ivane Knoll i narcisoidne elemente u njezinim objavama i objavama njezinih pratitelja na Instagram profilu. Ivana Knoll pružila nam je prikaze pojedinaca poput nje, koji su nam pružili dokaze o današnjem narcisoidnom društvu koje obitava i pronalazi >utočište i hranu< na društvenim mrežama.}, language = {mul} } @article{Brocic, author = {Brocic, I.}, title = {Mladi Radnici U Sistemu Informisanja (Young Workers in the System of Information)}, series = {Gledista, Beograd, Vol. XXI (No. 7-8, 1981), pp. 88-100.}, journal = {Gledista, Beograd, Vol. XXI (No. 7-8, 1981), pp. 88-100.}, language = {mul} } @misc{Burza, author = {Burza, B.}, title = {Review Fromm, E.: Sigmund Freud's Mission. An Analysis of His Personality and Influence (1959a, Serbocroatic)}, series = {Nase teme, Vol. 22 (No. 3, 1978), pp. 738-742}, journal = {Nase teme, Vol. 22 (No. 3, 1978), pp. 738-742}, language = {mul} } @article{Buzadzic, author = {Buzadzic, L.}, title = {Fromov doprinos analizi nesvesnog (Fromm's Contribution to the Analysis of the Unconscious)}, series = {Kultura. Casopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku, Beograd No. 68-69 (1985), pp. 68-77.}, journal = {Kultura. Casopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku, Beograd No. 68-69 (1985), pp. 68-77.}, language = {mul} } @misc{Buzancic, author = {Buzancic, M.}, title = {Review Fromm, E.: The Sane Society (1955a, Serbocroatic)}, series = {Nasa stvarnost, Vol. 17 (No. 11/12, 1963), pp. 545-549}, journal = {Nasa stvarnost, Vol. 17 (No. 11/12, 1963), pp. 545-549}, language = {mul} } @article{CacinocicPuhovski, author = {Cacinocic Puhovski, N.}, title = {Umjetnost, rad, proizvodnja,}, series = {Kulturni radnik, Zagreb Vol. XXXV (No. 2, 1982), pp. 1-5.}, journal = {Kulturni radnik, Zagreb Vol. XXXV (No. 2, 1982), pp. 1-5.}, language = {mul} } @misc{Cvjeticanin, author = {Cvjeticanin, V. .}, title = {Review Fromm, E.: The Sane Society (1955a, Serbocroatic)}, series = {Razlog, Vol. 4 (No. 1, 1964), pp. 61-72.}, journal = {Razlog, Vol. 4 (No. 1, 1964), pp. 61-72.}, language = {mul} } @misc{Delić, author = {Delić, Andrea}, title = {>Pustolov pred vratima< Milana Begovića. Psihoanalitička karakterologija [>Adventurer at the Door< Milan Begovic. Psychoanalytic character], Master's thesis, Faculty of Humanities and Social Sciences, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2015, 42 + 4 pp., Croatian}, abstract = {Rad će se baviti psihoanalitičkim pristupom karakterizaciji ženskoga lika u drami Pustolov pred vratima Milana Begovića. Taj će pristup biti iznesen i analiziran kroz svoje središnje odrednice odnosno karakteristike koje odgovaraju njegovoj definiciji te kroz paradigmu psihoanalize, disocijativnog poremećaja identiteta i višestruke ličnosti s obzirom na to da je ženski lik, ujedno protagonist drame čija je karakterizacija prikazana, prikazan kroz stanja koja dominiraju upravo u navedenim granama psihologije podsvjesnoga. Sve će kategorije biti potkrijepljene izdvajanjem reprezentativnih dijelova teksta iz samoga predloška koji će se zatim detaljnije analizirati u kontekstu područja unutar kojega su smješteni. U posljednjem će se poglavlju rada načiniti komparacija književnog predloška i adaptacije drame, s ciljem uočavanja mjere podudaranja odnosno razlikovanja ostvarenosti dvostrukog identiteta u tim dvjema različitim formama Na koncu će se iznijeti zaključak o zastupljenosti psihoanalitičkog pristupa karakterizacije ženskoga lika u pojedinim kategorijama te će se iskazati značaj toga pristupa za dramu u cjelini.}, language = {mul} } @misc{Dimkovic, author = {Dimkovic, B. I.}, title = {Review Fromm, E.: Man for Himself. An Inquiry into the Psychology of Ethics (1947a, Serbocroatic)}, series = {Sociologija Vol. 9 (No. 4, 1966), pp. 127-129.}, journal = {Sociologija Vol. 9 (No. 4, 1966), pp. 127-129.}, language = {mul} } @misc{Dodic, author = {Dodic, M.}, title = {Review Fromm, E.: Man for Himself. An Inquiry into the Psychology of Ethics (1947a, Serbocroatic)}, series = {Telegram, No. 7 (2. 9. 1966).}, journal = {Telegram, No. 7 (2. 9. 1966).}, language = {mul} } @article{Domjanovic, author = {Domjanovic, Luka}, title = {Fromm's Notion of Spontaneity as a Solution to Foucault's Problem of Freedom [Frommov pojam spontanosti kao rješenje problema slobode kod Foucaulta] [Fromms Begriff der Spontaneit{\"a}t als L{\"o}sung f{\"u}r Foucaults Problem der Freiheit] [La Notion de spontan{\´e}it{\´e} de Fromm comme solution au probl{\`e}me de libert{\´e} de Foucault]}, series = {Synthesis Philosophica, Vol. 67, No. 1 (2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [doi.org/10.21464/sp34109]}, journal = {Synthesis Philosophica, Vol. 67, No. 1 (2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [doi.org/10.21464/sp34109]}, abstract = {In this paper, I attempt to apply Fromm's notion of spontaneity to Foucault's system of repression. It tends to shed new light on Foucault's problem of freedom, using the notion which Foucault largely underestimates. Difficulties of such an application arise because of differences in Fromm's and Foucault's starting points in analysing the causes of human submission throughout history. Nonetheless, there is a point of convergence: Foucault and Fromm both describe a type of individual's escape towards the institutions of power. Whether these institutions are highly formalised or not, highly complex or rather simple, dispersed or centralised, they designate repression on account of their lack of spontaneity.}, language = {mul} } @article{Domjanović, author = {Domjanović, Luka}, title = {Frommov pojam spontanosti kao rješenje problema slobode kod Foucaulta [Fromms Begriff der Spontaneit{\"a}t als L{\"o}sung f{\"u}r Foucaults Problem der Freiheit] [La Notion de spontan{\´e}it{\´e} de Fromm comme solution au probl{\`e}me de libert{\´e} de Foucault] [Fromm's Notion of Spontaneity as a Solution to Foucault's Problem of Freedom]}, series = {Synthesis philosophica, Vol 67 (No. 1, 2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [hrcak.srce.hr/en/file/326761] [doi.org/10.21464/sp34109]}, journal = {Synthesis philosophica, Vol 67 (No. 1, 2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [hrcak.srce.hr/en/file/326761] [doi.org/10.21464/sp34109]}, abstract = {U radu pokušavam primijeniti Frommov pojam spontanosti na Foucaultovu teoriju sustava represije. Ovom analogijom pokušava se iznova sagledati Foucaultov problem slobode, pomoću pojma koji Foucault uglavnom zanemaruje. Osnovna je teškoća takvog pristupa u različitim polazištima dvojice autora pri analizi uzroka ljudske podčinjenosti kroz povijest. Unatoč tome, članak će pokazati da je moguće pronaći točku konvergencije između Fromma i Foucaulta: oba autora opisuju svojevrsni bijeg pojedinca prema institucijama moći. Bilo da su te institucije formaliziranije ili rudimentarnije, raspršene ili centralizirane, zajednička im je osnova represija utemeljena na izbjegavanju bilo kakve spontanosti.}, language = {mul} } @misc{Dragic, author = {Dragic, V.}, title = {Review Fromm, E.: Man for Himself. An Inquiry into the Psychology of Ethics (1947a, Serbocroatic)}, series = {Ideje, Vol. 8 (No. 6, 1977), pp. 159f.}, journal = {Ideje, Vol. 8 (No. 6, 1977), pp. 159f.}, language = {mul} } @misc{Dragic, author = {Dragic, V.}, title = {Review Fromm, E.: Sigmund Freud's Mission. An Analysis of His Personality and Influence (1959a, Serbocroatic)}, series = {Knjizevna rec, Vol. 7 (25. 9. 1978).}, journal = {Knjizevna rec, Vol. 7 (25. 9. 1978).}, language = {mul} } @article{DragosavljevicAlic, author = {Dragosavljevic Alic, T.}, title = {Resocijalizacija osoba koje mucaju (Resocialization of Individuals who Stammer)}, series = {Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 121-125.}, journal = {Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 121-125.}, language = {mul} } @article{Dugandzija, author = {Dugandzija, N.}, title = {Tjeskoba i religija [Anxiety and Religion],}, series = {Sociologija, Zagreb Vol. 30 (No. 2-3, June-Oct 1988), pp. 267-284.}, journal = {Sociologija, Zagreb Vol. 30 (No. 2-3, June-Oct 1988), pp. 267-284.}, abstract = {A discussion of the potentially curative influence of religion on mental health. The contributions relating to religion of Emile Durkheim, Elias Canetti, and Carl Gustav Jung are analyzed, focusing on their arguments about the curative effects of religion and of religious ceremonies on people's psychological crises. Also analyzed are the theories of Sigmund Freud and Erich FROMM as to how religion can create optimistic feelings in individuals with respect to their socially constructed needs of redemption, release from guilt, and unconscious negation of injustice.}, language = {mul} } @article{Dukic, author = {Dukic, Z.}, title = {Shvacanje slobode (The Concept of Freedom)}, series = {Kultura. Casopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku, Beograd No. 68-69 (1985), pp. 31-36.}, journal = {Kultura. Casopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku, Beograd No. 68-69 (1985), pp. 31-36.}, language = {mul} } @misc{DuricMakarov, author = {Duric Makarov, D.}, title = {Review Fromm, E. (Ed.): Socialist Humanism (1965a, English)}, series = {Filosofija, Vol. 12 (No. 3/4, 1968), pp. 268-271.}, journal = {Filosofija, Vol. 12 (No. 3/4, 1968), pp. 268-271.}, language = {mul} } @misc{Duric, author = {Duric, R.}, title = {Review Fromm, E.: The Revolution of Hope. Toward a Humanized Technology (1968a, Serbocroatic)}, series = {Marksisticka misao, No. 3 (1978), pp. 309-312.}, journal = {Marksisticka misao, No. 3 (1978), pp. 309-312.}, language = {mul} } @misc{Duric, author = {Duric, R.}, title = {Review Fromm, E.: The Revolution of Hope. Toward a Humanized Technology (1968a, Serbocroatic)}, series = {Politika (12. 1. 1978), pp. 12.}, journal = {Politika (12. 1. 1978), pp. 12.}, language = {mul} } @misc{Duric, author = {Duric, R.}, title = {Covek pod maskom zadovljstva}, series = {Politika (23. 8. 1980), pp. 11.}, journal = {Politika (23. 8. 1980), pp. 11.}, language = {mul} } @misc{Durovic, author = {Durovic, V.}, title = {Review Fromm, E.: The Sane Society (1955a, Serbocroatic)}, series = {>4. Juli<, Vol. 2 (25. 6. 1963).}, journal = {>4. Juli<, Vol. 2 (25. 6. 1963).}, language = {mul} } @misc{Desi, author = {D{\´e}si, A.}, title = {Review Fromm, E.: Man for Himself. An Inquiry into the Psychology of Ethics (1947a, Serbocroatic)}, series = {>7 nap<, Vol. 21 (27. 5. 1966).}, journal = {>7 nap<, Vol. 21 (27. 5. 1966).}, language = {mul} } @article{Filipovic, author = {Filipovic, V.}, title = {Radikalna Kritika Psihologije (The Radical Critique of Psychology)}, series = {Gledista, Beograd, Vol. XXI (No. 7-8, 1981), pp. 123-126.}, journal = {Gledista, Beograd, Vol. XXI (No. 7-8, 1981), pp. 123-126.}, language = {mul} } @article{Filipovic, author = {Filipovic, V.}, title = {Novi prilazi organskim osnovama psihickog zivota (V. Puskin)}, series = {Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 155-158.}, journal = {Psihologija, Beograd, Vol. XIV (No. 3, 1981), pp. 155-158.}, language = {mul} }