@misc{Vuletić, author = {Vuletić, Mirna}, title = {Potrošnja kao determinanta uspostave interakcijskih ritualnih lanaca kod studenata Sveučilišta u Zagrebu [Consumption as a determinant of the establishment of interactional ritual chains among students of the University of Zagreb], Master's thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2024, 54 + 7 pp., Croatian.}, abstract = {Rad istražuje povezanost potrošačkih navika, socioekonomskih odrednica i društvenog života studenata Sveučilišta u Zagrebu. U teorijskom dijelu su analizirani koncepti potrošačkog društva i ponašanja potrošača, uz naglasak na teoriju R. Collinsa o interakcijskim ritualnim lancima. Potrošnja, kao svakodnevna aktivnost, postaje društveni proces, oblikujući interakcije i emocionalne energije među studentima. Društveno okruženje potiče potrošačko ponašanje u smjeru veće potrošnje, ali i podrazumijeva interakciju s drugima. Nadalje, u empirijskom dijelu istraživanja, uzorak predstavljaju studenti različitih studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu. Mjerni instrument korišten u istraživanju je anketni upitnik sastavljen od pitanja o socioekonomskom statusu, potrošačkim navikama i društvenim aktivnostima studenata Sveučilišta u Zagrebu. Podaci su prikupljeni online, postavljanjem upitnika na društvene mreže poput Facebooka i Instagrama. Sudjelovanje je bilo anonimno i dobrovoljno, a prikupljeni podaci su analizirani kvantitativnim metodama. Istraživanje je provedeno tijekom ožujka i travnja 2024. godine, a rezultati su pokazali statistički značajnu povezanost socioekonomskih odrednica, potrošačkih navika i društvenog života studenata Sveučilišta u Zagrebu. Prema rezultatima, studenti Sveučilišta u Zagrebu prilagođavaju svoje potrošačke navike financijskim aktivnostima, često koristeći studentske popuste te postavljajući prioritete u potrošnji. Isto tako, društvene aktivnosti su povezane s potrošačkim navikama studenata Sveučilišta u Zagrebu, a jedna od popularnijih je odlazak u kafiće. Shodno istraživanju, potrošnja igra ključnu ulogu u stvaranju i održavanju interakcijskih ritualnih lanaca, doprinoseći društvenoj solidarnosti i koheziji.}, language = {mul} } @article{Šunjić, author = {Šunjić, V.}, title = {Doktorat znanosti, njegovo znanstveno I društveno značenje nekad i danas [Doctoral Degree (Ph.D.): Its Scientific and Social Significance Then and Now]}, series = {Kemija u Industriji [Chemistry in Industry], Vol. 74 (No. 3-4, 2025), pp. 151-160. [Online ISSN 1334-9090] [hrcak.srce.hr/file/473837] [doi.org/10.15255/KUI.2024.053]}, journal = {Kemija u Industriji [Chemistry in Industry], Vol. 74 (No. 3-4, 2025), pp. 151-160. [Online ISSN 1334-9090] [hrcak.srce.hr/file/473837] [doi.org/10.15255/KUI.2024.053]}, abstract = {U ovom ogledu razmatra se kako su promjene statusa visokoškolske edukacije, određene doktoratom znanosti kao postignu- ćem i kvalifikacijom za obavljanje intelektualno i stvaralački najzahtjevnijih zadataka u društvu, povijesno pratile promjene statusa bitka ili bivanja, kako pojedinca tako i društvene zajednice te kako su moral i kultura bitka sve više ustupali mjesto društvenom moralu i kulturi imanja ili posjedovanja. Sociološke, ekonomske i političke posljedice promjena statusa doktorata znanosti pokazane su na nizu primjera iz različitih sfera društvenog djelovanja. Na te promjene već nekoliko stoljeća utječu industrijski i ekonomski razvoj, posebno danas kad dolazi do smanjenja brojnih ljudskih aktivnosti. Postaje nepredvidivo kamo će čovječanstvo dovesti sve veće posjedovanje. Budući da je okosnica izloženih razmatranja pojava društvene dihotomije, jasno razlučene u filozofskim pojmovima bitak ili bivanje prema imanju ili posjedovanju, u tekstu je upotrijebljen kurziv za te osnovne pojmove i neke iz njih izvedene ključne fraze.}, language = {mul} } @article{Sujeska, author = {Suj{\´e}ska, Alen}, title = {Osjećaj političke suvišnosti i evolucija zla [The Feeling of Political Redundancy and the Evolution of Evil]}, series = {Diskrepancija: Studentski časopis za drustveno-humanističke teme [Discrepancy: Students' journal for social sciences and humanities], Vol. 10 (No. 14/15, 2010), pp. 49-59. [Online ISSN 1333-9079] [hrcak.srce.hr/file/96680]}, journal = {Diskrepancija: Studentski časopis za drustveno-humanističke teme [Discrepancy: Students' journal for social sciences and humanities], Vol. 10 (No. 14/15, 2010), pp. 49-59. [Online ISSN 1333-9079] [hrcak.srce.hr/file/96680]}, abstract = {Ima li u modernom društvu politička suvišnost (apatija) veze s fenomenom zla koji se manifestira u fizičkom nasilju - ovaj rad pokušava ustanoviti kroz analize Hanne Arendt, Franza Neumanna i Ericha Fromma vezane uz tu problematiku. Polazi se od fenomena >radikalnog zla< i >banalnog zla< koji svoj vrhunac postižu za vrijeme totalitarnih režima 20. stoljeća, da bi se preko osjećaja političke suvišnosti (kao jednog elementa >radikalnog zla<) i ambivalentnosti modernog identiteta svojstvenim modernim društvima, došlo do reakcija koje se pojavljuju kao posljedica toga - pri čemu se ukazuje na novi fenomen >latentnog zla<. Postavlja se pitanje: koja je uloga političkih sistema i/ili društva u svemu tome? Odgovor je nedvosmisleno jasan: danas se pojedinci latentno čine suvišnima, pa je tako i zlo (nasilje) koje iz te suvišnosti proizlazi također latentno.}, language = {mul} } @article{Sokolović, author = {Sokolović, Džemal}, title = {Balkanski ratovi, evropske vrijednosti i teorijske kontroverze [Balkan Wars, European values and theoretical controversies]}, series = {Godišnjak - BZK Preporod (Sarajevo), Vol. 14 (2014), pp. 25-48. [Print ISSN 1512-8180] [bzk.ba/wp-content/uploads/godisnjak-2014.pdf\#page=14]}, journal = {Godišnjak - BZK Preporod (Sarajevo), Vol. 14 (2014), pp. 25-48. [Print ISSN 1512-8180] [bzk.ba/wp-content/uploads/godisnjak-2014.pdf\#page=14]}, abstract = {Cilj ovog rada je približiti problem Balkanskih ratova (1912-1913) u svoj njegovoj složenosti i slojevitosti. Kao takvo, ovo pitanje zahtijeva multidisciplinarne analize. Korijeni i posljedice Balkanskih ratova nisu samo političke i vojne, nego i kulturne, socijalno psihološke, vjerske i prvenstveno nacionalističke. Neuspjeh u pružanju sintetički relevantnih tumačenja se podrazumijeva kako u ideološkim tvrdnjama, tako i u teorijskim kontroverzama. S ciljem da tome doprinese, autor namjerava otvoriti sljedeće teme: 1. "Istočno pitanje" kao korijen Balkanskih ratova; 2. Gdje su Balkanski ratovi zapravo počeli: u Bosni ili Berlinu?; 3. Da li je Bosna preobrazila "Istočno pitanje" u "Zapadno pitanje"?; 4. Balkanski ratovi / Svjetski rat: Kraj multietničke države i tijumf nacionalne države? 5. Balkanski ratovi: Sukob civilizacija ili sukob nacionalizma? 6. Teorijska dilema: oslobođenje nasuprot okupaciji ili obrnuto? Odgovori koje ovaj rad može pružiti rasvjetljavaju modernu historiju Evrope. Također, rad nastoji da ukaže na trenutne zabune Evrope o njenim vlastitim vrijednostima na temelju pouke iz Balkanskih ratova.}, language = {mul} } @misc{Slugan, author = {Slugan, Nikolina}, title = {Reprezentacija patrijarhata kroz lik očinske figure u romanima Vjenceslava Novaka [Representation of patriarchy through the image of a father figure in the novels of Vjenceslav Novak], Undergraduate thesis, University of Zadar, Zadar, Croatia 2024, 44 + 7 pp., Croatian.}, abstract = {U središtu je ovog istraživanja reprezentacija patrijarhata kroz lik očinske figure u romanima Vjenceslava Novaka. U hrvatskoj se književnosti 19. stoljeća Novak ističe svojim realističnim prikazom svih društvenih slojeva, pa tako i prikazom patrijarhalnog društvenog poretka. Na samome su početku ovog istraživanja definirani pojmovi >patrijarhata< i >očinske figure< koje je nužno shvatiti za daljnje čitanje i razumijevanje rada. Središnji se dio rada bavi reprezentacijom patrijarhata kao realističkog temata u konstruktu očinske figure u Novakovu romanu Posljednji Stipančići (1899) tako da su se, uz pomoć stručne literature, detaljno analizirala obilježja patrijarhata u odnosu oca i sina te u odnosu oca i kćeri. Tijekom analize navedenih odnosa ponajviše će se isticati kći Lucija Stipančić, budući da njezin lik predstavlja nosioca društvenih promjena. Nadalje se rad bavi i reprezentacijom depatrijarhalizacije kroz izostanak očinske figure u Novakovu romanu Pavao Šegota (1888) koja se odvija na razini karakterizacije subjekta, glavnoga lika, na čiju karakterizaciju taj izostanak utječe. U navedenom će poglavlju zbog izostanka očinske figure naglasak biti na odnosu glavnog lika Pavla Šegote prema njegovim dvjema sestrama. Naposljetku će biti zaključeno kako su u dvama Novakovim romanima obilježja patrijarhata vrlo zastupljena, ali da u drugom spomenutom romanu dolazi do odstupanja od zadanosti patrijarhalnih normi u konstruktu protagonista.}, language = {mul} } @misc{Škoda, author = {Škoda, Ema}, title = {Psihoanalitički pristup Sofoklovu Kralju Edipu I Shakespeareovu Hamletu [Psychoanalytic Approach to Sophocles' Oedipus Rex and Shakespeare's Hamlet], Undergraduate thesis, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka, Rijeka, Croatia, 25 + 6 pp., Croatian [application of Fromm's theories to art].}, abstract = {Književnost i psihologija su, na neki način, međusobno povezane. Interpretirajući bilo koji književni tekst, uvijek se fokusiramo na likove koji se pojavljuju u tom književnom tekstu/djelu. Lako se može primijetiti uloga koje psihologija, ali i psihoanaliza imaju u interpretaciji književnih djela i likova. Tako likove u književnim djelima pokušavamo okarakterizirati, shvatiti njihovo određeno ponašanje, uvidjeti uzroke i posljedice za njihova djela i djelovanje. Nekada se pokušavamo poistovjetiti s likovima, s njihovim manama i vrlinama te kroz događaje kroz koje prolaze. Također, kroz primjere fikcijskih likova možemo učiti i to naučeno primijeniti na realan svijet. Jedan od najznačajnijih psihoanalitičara, tvorac psihoanalitičke teorije, Sigmund Freud, dokaz svoje teorije pronalazio je upravo u književnim djelima, prvenstveno u Sofoklovu Kralju Edipu i Shakepseareovu Hamletu. Freudov psihoanalitički pristup spomenutim tragedijama bit će razmatran dalje u radu. Osim Freuda, u radu će biti spomenuti i drugi psihoanalitičari kao što su Fromm, Lacan, Nussbaum, Jonesa i Rand sa svojim psihoanalitičkim pristupima spomenutim tragedijama. Oni su, uz Freuda, jedni od vodećih teoretičara psihoanalize koji su ili podržavali Freudove teze ili ih opovrgavali. U prvom dijelu rada bit će riječi o pojmu tragedije budući da su Kralj Edip i Hamlet tragedije, zatim će biti riječi o psihoanalizi i ključnim pojmovima vezanim uz psihoanalizu kao što su: djetinjstvo, seksualnost, nesvjesno, Edipov kompleks. Najveći dio rada zauzimaju već spomenuti psihoanalitički pristupi Sofoklovu Kralju Edipu i Shakepseareovu Hamletu. Na samom kraju rada prikazani je psihoanalitički pristup Ofelijinom ludilu u tragediji Hamlet. Iako je lik Ofelije zanimljiv tijekom cijele tragedije, rijetko tko se bavio razmatranjem njezina lika, stoga ću se osvrnuti i na sam lik Ofelije - prikaz njezina ludila. [Introduction]}, language = {mul} } @misc{Sekirica, author = {Sekirica, Vjekoslav}, title = {Paradigma medijske persuazivnosti u društvu današnjice [The paradigm of media persuasion in today's society], Master's thesis, Zagreb School of Business, Zagreb, Croatia 2020, 50 + 8 pp., Croatian.}, abstract = {Temeljna namjena ovog rada jest opisati informaciju kao najvrjedniju valutu vremena od postmoderne do danas. Polazeći od temelja, sustavno su opisani mediji masovne isporuke informacija te primjerima potkrijepljeni problemi s kojima se susreću pošiljatelji i primatelji medijskih poruka. Rad pomno definira informacijske alate današnjice, njihov doseg prema unutarnjim i vanjskim javnostima, medijsku pragmatičnost kao motiv korištenja tih alata, ali i opće karakteristike razvoja globalne komunikacije. Kroz raspravu temeljenu na sekundarnim podacima, rad opisuje principe medijske komunikacije današnjice te, kao intrigirajuću osnovu postavlja problem informacijske disonance u masovnim medijima. Opisuje se i globalni socioekonomski te politički okoliš u kojemu se odvija medijski komunikacijski proces. Osobiti naglasak stavlja se na brzi razvoj tehnologije. Svojim promjenama napredak informacijske tehnologije stvara fantastičan okoliš za veliki iskorak medijske evolucije, ubrzano korištenje svake dostupne opcije za razvoj medijskih alata i tehnika te strategija medijskog komuniciranja. Nadalje, u radu se dokazuje stratifikcija kategorija primatelja medijskih informacija s obzirom na stupanj privilegije glede vladajuće političke opcije, geolokacije, struke, položaja u društvu, a poglavito naspram osobnog i lokalnog standarda. S aspekta motiva kreiranja ljestvice privilegija, promatrani su ciljevi vlasnika masovnih medija, političara i općenito pozicije moći koja pomoću opinion makera i tehnika plasiranja vijesti postiže vlastite ciljeve. Nova javnost jest promijenjena publika - korisnici medija - koja je uznapredovala u zahtjevima i stavovima. Rad strukturira primatelje informacija naspram tehnoloških promjena koje su se dogodile u medijskom komunikacijskom procesu u odnosu na brzu, specijaliziranu i dvosmjernu komunikaciju nove javnosti, a poseban je naglasak stavljen na konstantnu i ažurnu promjenu isporučitelja medijskog sadržaja i strategije komuniciranja prema novoj javnosti. U konačnici, rad rezultira sažetkom sadašnjeg stanja te razvoja komunikacije u budućnosti koja podupire staru alegoriju da je pero jače od mača.}, language = {mul} } @article{Šadićetal, author = {Šadić, Sanela and et al.,}, title = {Jesmo li zaboravili biti plemeniti ljudi jedni prema drugima? [Did we forget to be generous people among each other?]}, series = {Godišnjak - BZK Preporod (Sarajevo), Vol. 14 (2014), pp. 13-24. [Print ISSN 1512-8180] [bzk.ba/wp-content/uploads/godisnjak-2014.pdf\#page=14]}, journal = {Godišnjak - BZK Preporod (Sarajevo), Vol. 14 (2014), pp. 13-24. [Print ISSN 1512-8180] [bzk.ba/wp-content/uploads/godisnjak-2014.pdf\#page=14]}, abstract = {Susret s postojećim stanjem društva u vrijeme globalne krize primorava nas da pre poznamo koliko kompleksna mreža međuzavisnih, najprije političkih i ekonomskih prilika, stvara višestruke pritiske na pojedinačne ljudske egzistencije. Društvena solidarnost s prisutnim najizraženijim procesima našeg doba pretrpjela je evidentne promjene, što je u velikoj mjeri jasna refleksija socijalnih zbivanja. Svakako da su pitanje solidarnosti i povjerenja bitni elementi koji doprinose stvaranju socijalne sigurnosti, no danas globalna kriza društva samu socijalnu sigurnost u velikoj mjeri čini sve upitnijom. Civilno društvo ovisi upravo o duhu generali-ziranog pouzdanja i povjerenja u druge (A. Seligman), a samo povjerenje i sigurnost su bitno potrebni u svijetu kvalitete svakog čovjeka, naročito bazično povjerenje o kojem govori Giddens, kao središnjem elementu u složenoj općoj mreži odnosa u društvu. U radu će se prezentirati istraživanje društvene solidarnosti i povjerenja koje je provedeno u periodu juni-juli 2013. godine i u kojem su anketirani studenti nekoliko studijskih grupa Univerziteta u Sarajevu.}, language = {mul} } @misc{Rajković, author = {Rajković, Silvia}, title = {Kultura narcizma i (samo)predstavljanje u virtualnom prostoru [Culture of narcissism and (self)representation in virtual space], Undergraduate thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2023, 17 + 4 pp. Croatian.}, abstract = {Rad se bavi teorijskom analizom društva narcizma i kako ono utječe na (samo)predstavljanje u virtualnom prostoru. Internet, točnije društvene mreže služe kao medij između narcizma i željene pažnje, a mnogi ih koriste u svrhu (samo)promocije. Potaknuti kulturom koja promovira individualizam, autentičnost, a samim time i narcizam u društvu, pojedinci se mogu poigrati i konstruirati više identiteta koji se većinom oblikuju kako bi ih predstavili u najboljem mogućem svjetlu. Nedostatak pažnje supstituira se objavama čiji lajkovi i komentari podižu raspoloženje i samopouzdanje osobe koja ih objavljuje.}, language = {mul} } @article{Pavelić, author = {Pavelić, Antonela}, title = {Egzistencija autentičnog pojedinca u svijetu tehnologije i medija, Undergraduate thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2020, 16 + 4 pp., Croatian.}, abstract = {U radu će se sintetizirati problem kulturnog i medijskog utjecaja suvremenog svijeta na ljudsku zbilju te problemi pojedinačne egzistencije onako kako je shvaćena u egzistencijalističkoj filozofiji. Analiziranjem ishodišta tih problema, npr. u radovima E. Fromma, H. Marcusea, M. McLuhana i J.P. Sartrea pokušat će se pokazati postojanje veze između tumačenja pojedinačne čovjekove egzistencije i općih karakteristika društva kao rezultata tehnološkog, medijskog i kulturnog razvoja. Cilj je ovoga rada prikazati pozitivne i negativne strane oslanjanja na tehnologiju, a ne na vlastito tijelo, te pozitivne i negativne utjecaje medija koji su postali graditelji čovjekovog identiteta, a ne vlastiti razum i htijenje. Cilj rada nije tehnologiju i medije označiti kao nešto nužno loše za čovječanstvo, niti je ovo poziv na ukidanje tih faktora u čovjekovom životu, već je poziv na promišljanje o autentičnom, istinskom Ja u vidu filozofije egzistencije te podsjetnik na to da smo svi graditelji svojega postojanja, da čovjekov život nije tuđi nego samo njegov i da je on graditelj samoga sebe. U prvom dijelu rada prikazat će se pravac u filozofiji nazvan egzistencijalizam, nastao krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Navest će se njezine teme i ideje i glavni predstavnici, potom će se objasniti pojam autentičnosti o kojemu su ti egzistencijalisti promišljali te koji je danas postao vrlo popularan u svakodnevnom govoru. U drugome dijelu naglasak će biti na tehnologiji, njezinu usponu i utjecaju u suvremenom svijetu na čovjeka i njegovu širu zbilju. Prikazat će se njezini pozitivni učinci koji su poboljšali i olakšali čovjekovo postojanje, ali ga i znatno promijenili. Treći dio nastavit će prikazivati utjecaje medija na ljudsku zbilju. Koliko su oni danas prisutni, koliko su relevantni i pozitivni za čovjekovu izgradnju onoga istinskoga Ja. Pri izradi ovog rada korištena je metoda analize podataka te metoda deskripcije. Navedeni podatci prikupljali su se pomoću stručne literature, odnosno knjiga pogodnih za rad te internetskih izvora kao što su enciklopedije i akademski članci. [Introduction]}, language = {mul} } @article{Mušić, author = {Mušić, Lejla}, title = {Odnos prema socijalnoj ekologiji u djelima predstavnika frankfurtske i čikaške sociološke škole mišljenja [Relation to Social ecology in the works of the Frankfurt and Chicago representative sociological schools of thought]}, series = {Godišnjak Fakulteta političkih nauka, No. 5/6 (2010), pp. 179-192. [Print ISSN 1840-1708]}, journal = {Godišnjak Fakulteta političkih nauka, No. 5/6 (2010), pp. 179-192. [Print ISSN 1840-1708]}, abstract = {Socijalna ekologija kao podoblast sociologije razmatra vezu između društvenih i prirodnih nauka, interpolirajući istovremeno odnos čovjeka i prirode kao kauzalno deterministički uvjetovan. Historijat nastanka socijalne ekologije vezuje se za niz značajnih imena u području filozofije i sociologije, poput začetnika Murraya Boockina, rodne dimenzije problema koja je zastupljena u djelima autorica Karen Waren, Ivanke Buzov, Marije Geiger i mnogih drugih autora/autorica. Osobito značajan doprinos nastanku i razvoju socijalnoekološke misli dali su predstavnici frankfurtske filozofske i sociološke škole mišljenja i čikaške sociološke škole mišljenja. Frankfurtski krug mislilaca sa eminentnim istraživačima poput Theodora Adorna, Horkheimera, Herberta Marcusea, Maxa Schelera, Ericha Fromma usmjerio se na kritiku antropocentrizma u kulturi, osobito segmenta potrošačke kulture kao one koja utječe na kreiranje principa suprotnih idejama sadržanim u začetku i nastanku prosvjetiteljstva. Prosvjetiteljstvo kao pokret nastaje sa vjerom u snažnu moć umstvene kategorije humaniteta, a završava masovnim egzekucijama u logorima smrti. Antropološka dimenzija problema na izuzetan način je opisana u Schelerovom djelu Položaj čovjeka u kozmosu, u kojem se opisuju efekti tehničko-tehnoloških promjena na svijest čovjeka i odnos prema oikosu i ethosu kao fundamentalnim kategorijama koje određuju njegovo bivstvovanje. Čikaška škola je reprezentant socijalno-ekološkog zadiranja u prostor urbanih struktura gradova, a najpoznatiji predstavnici te škole su Robert Park, Louis Wirth, Jane Addams i Ernest Burgess. Ta škola je pomogla prelazak sa humane ekologije na socijalnu ekologiju i ujedno pomogla obogaćivanje i utemeljivanje socijalne ekologije kao discipline. Objedinjene u svojim nastojanjima da potpomognu razumijevanju neprekidne i konzistentne veze u odnosu između čovjeka i prirode, naglašavajući pritom negativne posljedice nekontroliranog napretka civilizacije, te škole su potpomogle razvijanje socijalno-ekološkog diskursa u humanističkim naukama, uz težnju za razvojem ekološke kulture kao jedine moguće paradigme za opstanak u budućnosti.}, language = {mul} } @article{Maskalan, author = {Maskalan, Ana}, title = {U ime oca: rasprava o (novom) očinstvu, njegovim pretpostavkama i preprekama [In the Name of the Father: A Discussion on (New) Fatherhood, Its Assumptions and Obstacles]}, series = {Revija za socijalnu politiku [Croatian journal of social policy], Vol. 23 (No. 3, 2016), pp. 383-398. [Online ISSN 1845-6014] [hrcak.srce.hr/en/file/251323]}, journal = {Revija za socijalnu politiku [Croatian journal of social policy], Vol. 23 (No. 3, 2016), pp. 383-398. [Online ISSN 1845-6014] [hrcak.srce.hr/en/file/251323]}, abstract = {Razmatranje o pojmovima otac i očinstvo i njihovim doslovnim i simboličnim značenjima ishodište je ovoga rada. Nadalje, kratki povijesni pregled kombiniran je s odabranim teorijama očinstva koje služe kao okvir za smještanje pitanja povezanih s modernim očinstvom u prikladni kontekst. Zaključuje se da taj kontekst počiva na povijesnoj povezanosti između očinstva, muškog identiteta i političke moći gdje tradicionalne odrednice muškosti, kao što su agresivnost i emocionalna otuđenost predstavljaju glavne prepreke ispunjavajućem i pozitvnom odnosu otac-dijete. O tom se odnosu djelomično raspravlja u odnosu na koncept jednako roditeljsko partnerstvo, što ne ukazuje samo na nove oblike očinstva, nego isto tako i na nove oblike muškog identiteta. Nažalost, još uvijek postoje brojne prepreke modernom očinstvu, najvažnija od kojih je rodna nejednakost koja se manifestira putem modela tradicionalnog muškarca hranitelja obitelji i žene odgojiteljice djece. U nastavku se prikazuju podatci o vrijednostima i praksama hrvatskih muškaraca i žena u pogledu skrbi za djecu koji su prikupljeni i analizirani 2013. godine kao dio međunarodnog programa socijalnog istraživanja (International Social Survey Programme - ISSP) i istraživanja u sklopu istog o obitelji i rodnim ulogama koje se mijenjaju. Zaključak koji se nameće je da, usprkos tome što je došlo do brojnih promjena, pred hrvatskim društvom je još dugačak put do ravnopravnog roditeljstva i rodne jednakosti. Isto tako, važno je uočiti da se očinstvo, kao predmet političke i pravne kontroverzije, ne može i ne smije razmatrati neovisno od širih rodnih pitanja povezanih s majčinstvom, socijalnim položajem muškaraca i žena, kao i socio-ekonomskim pretpostavkama očinstva i majčinstva.}, language = {mul} } @misc{Marmilić, author = {Marmilić, Veronika}, title = {Utjecaj autoriteta razrednika na stvaranje pozitivne atmosfere i poticanje motivacije učenika [Impact of the Head Teacher's Authority on Creating a Positive Atmosphere and Encouraging Student Motivation], Master's thesis, University of Zadar, Zadar, Croatia 2024, 44 + 6 pp., Croatian.}, abstract = {Autoritet i razredna atmosfera neizostavni su elementi odgojno-obrazovnog rada svakog nastavnika. On mora uspostaviti autoritet kako bi osigurao optimalno okruženje u kojem se učenici osjećaju sigurno i imaju priliku u potpunosti iskoristiti svoje potencijale. Najveću ulogu i odgovornost u održavanju pozitivne atmosfere unutar razreda ima razrednik. Posao razrednika uključuje administrativne poslove (opravdavanje izostanaka, organiziranje roditeljskih sastanaka, sazivanje sjednica), informiranje učenika, praćenje njihovog razvoja i napretka, i rješavanje problema koji na njih negativno utječu. U ovom radu istražuje se važnost rada razrednika i njegovu ulogu u oblikovanju razredne atmosfere i motiviranju učenika. U teorijskom dijelu rada istraživala se odgojna uloga škole, aspekti autoriteta, motivacije, razredne atmosfere, i njihova povezanost s radom razrednika. Istraživački dio rada usmjeren je ispitivanju mišljenja učenika vezanih uz rad njihovih razrednika. Podaci su prikupljeni metodom intervjua, a uzorak se sastojao od 20 učenika osnovnih i srednjih škola. U posljednjem dijelu rada analizirani su rezultati ispitivanja, posebno u vezi s utjecajem razrednika na atmosferu u razredu, motivaciju i odnose unutar razreda. Na temelju prikupljenih podataka zaključuje se da učenici smatraju da razrednik ima značajnu ulogu u oblikovanju razredne atmosfere i motiviranju učenika. Dobiveni rezultati pokazali su kako se među najpoželjnijim karakteristikama razrednika ističu empatija, pravednost i briga za dobrobit učenika. S obzirom na dobivene rezultate, može se zaključiti kako je uloga razrednika neophodna za nastavni proces i blagostanje učenika zbog čega su istraživanja na ovu temu od značajne važnosti. Uzimajući u obzir nedostatak literature i istraživanja vezana s ovom tematikom, preporučuje se daljnje istraživanje s fokusom na mišljenje učenika kako bi se dublje razumjela uloga razrednika u školskom okruženju.}, language = {mul} } @misc{Kulušić, author = {Kulušić, Lea}, title = {Pitanje postojanja slobode unutar društvenoga konteksta [The question of the existence of freedom within a social context], Master's thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2022, 1-47 + 8 pp., Croatian.}, abstract = {U ovom će se radu obraditi, analizirati te kritički propitati postojanje slobode unutar društvenog konteksta. Cilj rada je prikazati odabrane segmente u društvu u kojima se kritički moţe propitati postoji li sloboda za pojedinca te kako ona utječe na društvo i pojedinca. Najprije će se izloţiti filozofsko objašnjenje pojma slobode volje te objasniti pojmove poput determinizma i libertarijanizma iz knjige Borana Berčića, a uz to će se istaknuti i ključne elemente postojanja slobode u društvenom kontekstu. Naglasak će se, potom, staviti na odnos moći, socijalne kontrole i drugih socijalnih odrednica koje utječu na pojedinca te objasniti prilagoĎavanje pojedinca društvenim vrijednostima i normama. Zatim će se kritički analizirati sustav i društveni procesi povezani s autonomije pojedinca, s naglaskom na potrošačku i masovnu kulturu te tehnološki napredak, koristeći se relevantnim autorima iz sociološke literature te kritikom tehnologije Theodora Kaczynskog. Konačno, objasniti ću kako se nositi s navedenom potrošačkom i tehnološkom kulturom, prikazati Frommovu ―revoluciju nade‖ u vidu humaniziranja tehnologije te objasniti pojmove strategija i taktika Michela de Certeaua i povezati ih sa društvenom slobodom. Na kraju ću objasniti koncept socijalne odgovornosti i povezati ga sa slobodnim djelovanjem koristeći se autorom Renatom Matićem.}, language = {mul} } @article{Krpina, author = {Krpina, Zdravka}, title = {Nastava hrvatskoga jezika u Italiji [Teaching Croatian in Italy]}, series = {Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol. 63 No. 4-5 (2016), pp. 151-166. [Online ISSN 1849-174X] [hrcak.srce.hr/file/258842]}, journal = {Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol. 63 No. 4-5 (2016), pp. 151-166. [Online ISSN 1849-174X] [hrcak.srce.hr/file/258842]}, abstract = {This paper deals with various issues concerning the establishment and inauguration of the first Croatian supplementary school in Italy, the shaping of the curriculum and the forming of heterogeneous learning groups. The paper also deals with the political aspect of the new institution. This school, located in Rome, has remained active to this day, with a curriculum that differs from the one in use in the Molise region, the home of the officially recognized Croatian national minority. The methodology is based on the analysis of the statistical data issued by the Italian Ministry of Education, of the legal regulations in effect at the time when the school was established, as well as today, and on the analysis of the pedagogical and linguistic theories by Bruner, Such, Widdicombe, Ivir-Ashsworth, Jelaska and Cvikić. The paper aims to show the modern and, indeed, progressive qualities of educational and cultural procedures in Croatian supplementary school in Rome, based on the principles set by the above mentioned authors. The task accomplished by the school is set in the context of creating/enforcing the national identity based on the cultural, historical, psychological and sociological principles, expounded by the monk Martinac, and by Fromm, Smith, Supek and Anholt. The establishing, organizing and functioning of the school is also analysed in consi- deration of the legal framework in the period from 1998 to 2015, as well as regarding the aspect of cultural diversity and cultural integration.}, language = {mul} } @misc{Krmpotić, author = {Krmpotić, Tijana}, title = {Usporedba hrvatskoga i američkog Psiha: postmoderni shizofrenici u društvu spektakla [A comparison of Croatian and American Psycho: postmodern schizophrenics in a society of spectacle], Master's thesis, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka, Rijeka, Croatia 2014, 51 + 7 pp., Croatian}, abstract = {Rad analizira i uspoređuje određene segmente Hrvatskoga i Američkog psiha. Postavlja romane u kontekst društvenoga spektakla koji se razvija paralelno sa konzumerizmom i postmodernizmom te pokušava pronaći sponu između teksta postmodernizma i zadovoljstva u tekstu. Razmatra ličnosti glavnih junaka dovodeći ih u kontekst postmoderne shizofrenije i narcizma kao glavnih metafora suvremenoga stanja društva i protagonista koji jesu dijelom takvoga sustava. Tematiziraju se i pornografski aspekti romana, seksualne nastranosti i mizoginija te sam odnos likova prema ženama i ženskome tijelu. U uskoj poveznici sa pornografskom tematikom progovara se o nasilju kao provodnome motivu i postojanju serijskih ubojica kao konstruktu postmoderne.}, language = {mul} } @article{Kovačić, author = {Kovačić, Darko}, title = {Refrakcija religije u mediju psihoanalize (crtice uz credo Ericha Fromma)) [Refraction of Religion in the Medium of Psychoanalysis (Hyphens with the >Credo< of Erich Fromm)]}, series = {In Medias Res: Journal of the Philosophy of Media, Vol. 13 (No.25, 2024, pp. 4177-4191 [Online ISSN: 1848-6304] [hrcak.srce.hr/en/file/464316 ] [doi.org/10.46640/IMR.13.25.3]}, journal = {In Medias Res: Journal of the Philosophy of Media, Vol. 13 (No.25, 2024, pp. 4177-4191 [Online ISSN: 1848-6304] [hrcak.srce.hr/en/file/464316 ] [doi.org/10.46640/IMR.13.25.3]}, abstract = {Kad se u filozofiji, psihoanalitičkoj teoriji ili istočnjačkoj mudrosnoj tradiciji govori o 'sebe-realizaciji' (ili 'samoaktualizaciji'; Maslow 1982) entitet 'ego' (odakle i dolazi riječ 'egoizam' sa svim svojim negativnim konotacijama) smatra se nečim što je, ako želimo napredovati u dijalektici „sloboda od-sloboda za" (Fromm 1941) potrebno ili - filozofijskom terminologijom - 'prevladati' ili posredstvom dostupnih nam 'duhovnih praksi' poništiti (u smislu budističke 'nirvane', sanskr. 'ugasnuća'). Na ovaj način, a zbog ambigviteta izraza 'ego' i siromaštvom jezika uzrokovane sinonimizacije sa 'sebstvom', neizbježno završavamo u proturiječju i posljedično njemu odustajemo od praxisa. U ovom se radu (koji je dio šireg istraživanja na temu Frommove filozofske antropologije) samo skiciraju neki od mogućih pravaca egzodusa iz još jedne 'aporije psihe'.}, language = {mul} } @misc{Juratović, author = {Juratović, Lea}, title = {Upravljanje impresijama u suvremenim ljubavnim vezama [Impression Management in Contemporary Love Relationships], Undergraduate thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2021, 19 + 6 pp., Croatian.}, abstract = {Cilj ovoga rada je teorijski analizirati ljubavne veze kao formu društvenih odnosa kroz teoriju dramaturgije Ervinga Goffmana i kritičku teoriju Ericha Fromma. Suvremene ljubavne veze temelje se na unaprijed društveno postavljenim pravilima i normama koje utječu na shvaćanje pojedinca o tome što je ljubav te kako do nje doći. U radu se osvrćem na povijesno istraživanje pojma ljubavi. Ukazuje se na utjecaj društva na pojedinca, posebice u kontekstu shvaćanja seksualnosti i određivanja poželjnih osobina kod partnera. Nadalje, uzimajući teorijske okvire Ervinga Goffmana i Ericha Fromma, dobiva se detaljniji uvid u suvremene ljubavne veze, a sintezom njihovih teorija postavljanja se daljni okvir za proučavanje upravljanje impresijama u ljubavnim odnosima.}, language = {mul} } @misc{Jug, author = {Jug, Barbara}, title = {Biofilija-urođena upućenost djece na ostale žive vrste u njihovu mikrokozmosu [Biofilia - innate inclination of children towards other living species in their microcosm], Master's thesis, Department of Teacher Education, University of Zadar, Zadar, Croatia 2023, 44 + 7 pp., Croatian.}, abstract = {Biofilija se definira kao ljubav prema prirodi i svemu što je živo, a upravo djeca imaju urođenu sklonost istraživanja i otkrivanja prirode. Međutim, zbog suvremenog načina života, djeca provode sve manje vremena u prirodi. U radu je prikazana usporedba urbanih i ruralnih područja na temelju povezanosti djece s prirodom. Odnos prema prirodi i životinjama (koje su dio prirode) mijenja se s obzirom na dob djeteta jer prilikom sazrijevanja i odrastanja djeca postaju svjesnija važnosti očuvanja prirode i brige za životinje. Boravak u prirodi poboljšava dječji razvoj te utječe na razvoj prirodne inteligencije. Nadalje, u radu je istraženo koliko su djeca povezana s prirodom te se ta povezanost uspoređivala u ruralnom (OŠ Ivana Perkovca u Šenkovcu) i urbanom području (OŠ Pavleka Miškine). Istraživanje je provedeno na uzorku od 65 učenika trećih i četvrtih razreda obiju škola. Prema rezultatima se može zaključiti kako učenici iz ruralnog područja pokazuju veću povezanost s prirodom od učenika iz urbanog područja. Budući da se ova tema u Republici Hrvatskoj nije pretjerano istraživala, ovi rezultati mogu poslužiti kao temelj za daljnja istraživanja na značajno većem broju ispitanika.}, language = {mul} } @misc{Ivković, author = {Ivković, Petra}, title = {Religija i društvo: Kršćanstvo u suvremenoj kulturi [Religion and Society: Christianity in Contemporary Culture], Master's thesis, Academy of Arts and Culture in Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2023, 55 + 7 pp., Croatian.}, abstract = {Koncept religije stoljećima je predmet proučavanja u prirodnim i društvenim znanostima. Religija se može tumačiti kao fenomen koji djeluje u svim sferama ljudskog života te kao društvena pojava koja ostavlja dubok trag na razvoj kulture. Ona oblikuje moralna uvjerenja i određuje načine ponašanja, zbog čega se promatra kao vrlo složen pojam koji se može definirati na bezbroj načina, ovisno o funkciji i ulozi. U ovom diplomskom radu na jednostavan se i sažet način nastoje prikazati pojmovi bitni za sam koncept religije. Prikazane su različite definicije pojma koje ovise o pristupu istraživanja, a posebno su istaknuta područja sociologije i psihologije religija. Rad ukratko obrađuje teorije nastanka i razvoja religije te temeljne elemente usko vezane za nju. Kraj rada donosi zaključna promišljanjima o kršćanstvu koje se našlo u vrtlogu suvremenog svijeta i doba sekularizacije.}, language = {mul} } @misc{Gudelj, author = {Gudelj, Marina}, title = {Grupna analiza i psihoanaliza u radu s djecom i adolescentima [Group analysis and psychoanalysis in work with children and adolescents], Undergraduate thesis, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences, Split, Croatia 2020, 34 + 6 pp., Croatian.}, abstract = {Djetinjstvo i adolescencija krucijalna su razdoblja za razvoj zdrave i integrirane ličnosti pojedinca. Neriješene krize iz djetinjstva u kombinaciji s neodgovarajućom roditeljskom praksom dovode do razvoja psihičkih poremećaja u djeteta/adolescenta. Pedagogija, kao odgojno-obrazovna znanost u prvom planu, ima zadatak osigurati svakom djetetu pravo na obrazovanje. Da bi što kvalitetnije riješila taj zadatak, potrebna su joj dodatna znanja. Svrha ovoga rada je istaknuti mogućnost podizanja kvalitete pedagoškog rada primjenom znanja iz psihoterapije, točnije, psihoanalize i grupne analize. Psihoterapijska edukacija edukatora, u ove dvije psihoterapijske grane, može pružiti znanja, vještine i sredstva boljem razumijevanju prvenstveno samih sebe, zatim učenika, pa razreda kao grupe, roditelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika. Drugim riječima, cilj ovog rada je naglasiti važnost psihičkog zdravlja djeteta, roditelja i učitelja te njegovog utjecaja na odgojno-obrazovne procese.}, language = {mul} } @article{Domjanović, author = {Domjanović, Luka}, title = {Frommov pojam spontanosti kao rješenje problema slobode kod Foucaulta [Fromms Begriff der Spontaneit{\"a}t als L{\"o}sung f{\"u}r Foucaults Problem der Freiheit] [La Notion de spontan{\´e}it{\´e} de Fromm comme solution au probl{\`e}me de libert{\´e} de Foucault] [Fromm's Notion of Spontaneity as a Solution to Foucault's Problem of Freedom]}, series = {Synthesis philosophica, Vol 67 (No. 1, 2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [hrcak.srce.hr/en/file/326761] [doi.org/10.21464/sp34109]}, journal = {Synthesis philosophica, Vol 67 (No. 1, 2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [hrcak.srce.hr/en/file/326761] [doi.org/10.21464/sp34109]}, abstract = {U radu pokušavam primijeniti Frommov pojam spontanosti na Foucaultovu teoriju sustava represije. Ovom analogijom pokušava se iznova sagledati Foucaultov problem slobode, pomoću pojma koji Foucault uglavnom zanemaruje. Osnovna je teškoća takvog pristupa u različitim polazištima dvojice autora pri analizi uzroka ljudske podčinjenosti kroz povijest. Unatoč tome, članak će pokazati da je moguće pronaći točku konvergencije između Fromma i Foucaulta: oba autora opisuju svojevrsni bijeg pojedinca prema institucijama moći. Bilo da su te institucije formaliziranije ili rudimentarnije, raspršene ili centralizirane, zajednička im je osnova represija utemeljena na izbjegavanju bilo kakve spontanosti.}, language = {mul} } @misc{Delić, author = {Delić, Andrea}, title = {>Pustolov pred vratima< Milana Begovića. Psihoanalitička karakterologija [>Adventurer at the Door< Milan Begovic. Psychoanalytic character], Master's thesis, Faculty of Humanities and Social Sciences, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2015, 42 + 4 pp., Croatian}, abstract = {Rad će se baviti psihoanalitičkim pristupom karakterizaciji ženskoga lika u drami Pustolov pred vratima Milana Begovića. Taj će pristup biti iznesen i analiziran kroz svoje središnje odrednice odnosno karakteristike koje odgovaraju njegovoj definiciji te kroz paradigmu psihoanalize, disocijativnog poremećaja identiteta i višestruke ličnosti s obzirom na to da je ženski lik, ujedno protagonist drame čija je karakterizacija prikazana, prikazan kroz stanja koja dominiraju upravo u navedenim granama psihologije podsvjesnoga. Sve će kategorije biti potkrijepljene izdvajanjem reprezentativnih dijelova teksta iz samoga predloška koji će se zatim detaljnije analizirati u kontekstu područja unutar kojega su smješteni. U posljednjem će se poglavlju rada načiniti komparacija književnog predloška i adaptacije drame, s ciljem uočavanja mjere podudaranja odnosno razlikovanja ostvarenosti dvostrukog identiteta u tim dvjema različitim formama Na koncu će se iznijeti zaključak o zastupljenosti psihoanalitičkog pristupa karakterizacije ženskoga lika u pojedinim kategorijama te će se iskazati značaj toga pristupa za dramu u cjelini.}, language = {mul} } @misc{Božić, author = {Božić, Ena}, title = {Društvo narcizma [Social narcissism], Master's thesis, Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2023, 51 + 7 pp., Croatian.}, abstract = {Društvo je prirodna pojava, od prvog sposobnog čovjeka do današnjeg čovjeka, svaki društveni oblik ima svoje sastavnice, funkcije i karakteristike, što su glavne teme socioloških istraživanja. Svaki sa sobom nosi posebne oblike društvenosti razvijene kroz ljudsku inteligenciju i životne uvjete (prirodne uvjete poput klime, vegetacije, flore i faune, do kulture i ekonomskih i političkih uvjeta) određenog razdoblja. Zanimljivo je proučavati društvene odnose među društvenim pojedincima i kako jedan pojedinac ili grupa utječe na drugoga. Kako društva rastu i razvijaju se tijekom vremena, s njima se razvijaju i određene >bolesti< ili mutacije. Jedna od takvih >bolesti< je narcizam. Kako Lasch tvrdi u svojoj knjizi The Culture of Narcissism, narcisoidnost predstavlja neku vrstu mutirane norme, u ovom slučaju društva formiranog kroz klinički dijagnosticirane poremećaje osobnosti. . Ovaj rad će ispitati pojavu narcizma u današnjem društvu i razumjeti narcizam kroz sljedeće karakteristike koje definiraju Mustač i Marčinko 2020. godine: nedostatak empatije, arogancija, potreba za divljenjem, želja za pažnjom i samo napuhani osjećaj vlastite vrijednosti. Kada te osobine postanu trajne i potpuno krute, to se naziva narcistički poremećaj osobnosti. Kada naše društvo ima velik broj pojedinaca čije se osobnosti temelje na tim osobinama, takvo društvo možemo nazvati narcisoidnim društvom. Važno je društvo proučavati kroz okvire narcisoidnosti kako bismo razumjeli određene pojave i ispravili komponente koje dovode do društveno nepoželjnih proizvoda u vidu nepoželjnih međusobnih odnosa, nepovoljnih životnih vrijednosti i uvjeta života, rada i negativnih aspekata života. Iako je teško ili nemoguće definirati što čini normalan, zdrav i uspješan život, također je lako uočiti abnormalne značajke narcisoidnog društva u kojem se opće blagostanje i zajednički napredak ne uzimaju u obzir, već samo veći pojedinačni napredak. Natprosječan i sebičan sa samoljubljem i vlastitim interesom, to je Narcis. Ljudska bića su društvena bića oblikovana socijalizacijom, tako da je narcisoidnost suprotan srži ljudskih bića, budući da se narcistička društva kreću prema asocijalnim, pa čak i antisocijalnim oblicima ponašanja kroz samopromociju i samodostatnost. Jedno treba drugo, jer prijateljstva, obitelji, zajednice, pa čak i društva stvaramo poznavajući jedni druge i napredujući zajedno, a sama ljudska povijest nam je pokazala da samo zajedno možemo ići naprijed. Jedan od paradoksa narcisoidnog društva je upravo taj da narcis treba odskočnu dasku da bi uspio u svom projektu samoljublja, samodostatnosti i transcendiranja svih ostalih. Što znači kada se narcis nema s kim usporediti, nema komu pokazati dominaciju, najljepšeg, najboljeg itd.? Upravo je zato narcisoidno društvo bila tema ovog rada jer se radi o pokušaju razumijevanja kako društvo oblikuje narcise, a kako narcisi oblikuju društvo. Većina radova o narcizmu proučava ga u obliku individualnih poremećaja ličnosti, a cilj ovog rada bio je razumijevanje društvenih aspekata narcizma. Za lakše razumijevanje narcizma rad je prikazao odnos dviju suprotnosti u društvu - odnosno odnosa između muškaraca i žena, društvene aspekte fenomena kao i osobne aspekte te kako glasnici javnosti tj. mediji gledaju na narcizam. Ovdje dolazimo do praktičnog dijela rada, gdje se proučilo i analiziralo slučaj hrvatske influencerice Ivane Knoll i narcisoidne elemente u njezinim objavama i objavama njezinih pratitelja na Instagram profilu. Ivana Knoll pružila nam je prikaze pojedinaca poput nje, koji su nam pružili dokaze o današnjem narcisoidnom društvu koje obitava i pronalazi >utočište i hranu< na društvenim mrežama.}, language = {mul} } @misc{Bojčić, author = {Bojčić, Karlo}, title = {Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju fizički agresivnog ponašanja djece predškolske i mlađe školske dobi [Risk and protective factors in the development of physically aggressive behavior in preschool and younger school-age children], Doctoral dissertation, Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia 2023, 314 + 18 pp., Croatian.}, abstract = {Cilj ovog rada bio je identificirati rizične i zaštitne čimbenike povezane s razvojem fizički agresivnog ponašanja u populaciji djece predškolske i mlađe školske dobi. U teorijskom dijelu rada prikazane su promjene u perspektivi djetinjstva i odnosu društva prema djeci kroz povijest te razvojna obilježja djece predškolske i mlađe školski dobi. U radu je agresivno ponašanje definirano kao namjerno nanošenje ili pokušaj nanošenja štete samome sebi, drugim osobama ili objektima. Prikazan je odnos između nasilja i agresije, pri čemu agresija ne isključuje fizičke oblike nasilja, ali se uglavnom odnosi na manje ekstremna namjerna ponašanja koja mogu uzrokovati negativne psihološke i/ili fizičke posljedice po druge, ali i po osobu koja se agresivno ponaša. Prikazane su glavne teorije agresivnosti, kojima se razvoj agresivnog ponašanja uglavnom objašnjavao kroz djelovanje bioloških ili socijalnih čimbenika. U radu je prikazan i korišten Bronfenbrennerov bioekološki model ljudskog razvoja, koji fizički agresivno ponašanje objašnjava kao rezultat interakcije između urođenih, individualnih karakteristika osobe i obilježja njene socijalne okoline. Ove značajke prema svojem djelovanju dijele se u rizične i zaštitne čimbenike te je njihov učinak na dijete opisan u posljednjem poglavlju teorijskog dijela rada. U empirijskom dijelu rada analizirani su podaci prikupljeni na uzorku od 393 roditelja koji su sudjelovali u anketnom istraživanju te 378 djece koja su sudjelovala u intervjuima sa stručnim suradnicima. U istraživanju su sudjelovala tri dječja vrtića te tri osnovne škole na području Slavonije. Rezultatima istraživanja utvrđene su značajne razlike u učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s obzirom na njihov spol i dob, broj braće ili sestara, broj članova kućanstva i radni status majke. Utvrđena je i značajna povezanost učestalosti fizički agresivnog ponašanja djece s odgojnim stilom roditelja, sociometrijskim statusom u odgojnoj skupini ili razredu, sklonosti nasilnim medijskim sadržajima te zadovoljstvom radnom sredinom roditelja. Kao značajni prediktori fizički agresivnog ponašanja pokazali su se dob, privrženost roditeljima, prihvaćenost među vršnjacima te zadovoljstvo roditelja radnom sredinom. Rezultati rada doprinose razumijevanju čimbenika povezanih s fizički agresivnim ponašanjem djece te upućuju na važnost preventivnog djelovanja, koje osima djeteta treba obuhvatiti i druge socijalno-interakcijske sredine poput obitelji, vršnjaka, odgojno-obrazovne ustanove i medija.}, language = {mul} } @article{Akrap, author = {Akrap, Domagoj}, title = {Cionističko djelovanje mladoga Ericha Fromma [Zionist Activities of the Young Erich Fromm]}, series = {Radovi - Zavod za hrvatsku povijest (Zagreb), Vol. 55 (No. 2, 2023), pp. 397-411. [Online ISSN 1849-0344] [hrcak.srce.hr/file/457097] [doi.org/10.17234/RadoviZHP.55.31]}, journal = {Radovi - Zavod za hrvatsku povijest (Zagreb), Vol. 55 (No. 2, 2023), pp. 397-411. [Online ISSN 1849-0344] [hrcak.srce.hr/file/457097] [doi.org/10.17234/RadoviZHP.55.31]}, abstract = {U članku se analizira sve rane radove Ericha Fromma koje je pisao kao gimnazijalac i student. Svi tekstovi objavljeni su u njemačkim studentskim cionističkim časopisima. Točnija analiza tekstova jasno pokazuje da je Fromm već tada u cionističkom omladinskom pokretu zastupao načela autentičnog života i socijalne pravde - za njega iskonski židovske vrednote. Kasnije će se u svojim poznatim djelima zalagati za ista ta načela i primijeniti ih na čovjeka općenito.}, language = {mul} } @misc{Ada, author = {Ada, Hrelja}, title = {Integritet mladih u virtualnom svijetu [Youth integrity in the virtual world], Master's thesis, Department of Journalism and Communication, University of Sarajevo, Sarajevo, Croatia 2024, 93 + 3 pp.}, abstract = {Bez najvećeg svjetskog medija World Wide Weba odnosno interneta danas je život gotovo nezamisliv. Ovakav izum je utjecao i utječe na mnogobrojna područja naših života, te na taj način zauvijek mijenja društvene navike. Teško je čak i zamisliti danas obavljati posao bez interneta, stvarati konekcije, održavati komunikaciju… Internet je jednostavno postao stil života 21. stoljeća. Najveća inovacija (ovog stoljeća) ima za cilj olakšati ljudske živote što zaista i čini međutim opšte poznato je da sadrži kako pozitivne, tako i negativne strane svog djelovanja. S obzirom da živimo u vrijeme koje je doba interneta, pametnih uređaja, društvenih mreža, masovnih komunikacija i doba virtualnosti, postajemo svjesni da su to najupotrebljiviji načini za ljudsku interakciju danas. Uz to bijeg od realnosti postaje dio ljudske svakodnevnice pa samim tim odrastanje mladih temeljeno je na tehnologiji koja je danas neizostavan faktor funkcije života. Čovjek po prirodi teži ka osjećaju uklapanja ili pripadanju određenoj sredini stoga nastanak i razvoj interneta omogućava savršenu platformu za razvijanje pripadnosti i komunikacijskih veza. Internet kao najviše korišten medij stvara plodno tlo uklapanja za kojim čovjek kao socijalno biće po prirodi teži. Ovo se naročito tiče adolescenata i mladih kojima su mreže postale važan faktor u socijalizaciji, komunikaciji. Uspon društvenih mreža omogućava neviđeno dobre prilike za izražavanje i interakciju, međutim kao loša strana u ovom radu bit će izdvojeno kakve izazove donose virtualni fenomeni za stvaranje integriteta. U ovom sve digitalnijem dobu virtualni svijet igra odlučujuću ulogu u životima mladih gdje zapravo oni gube dodir sa realnošću, kreirajući i oblikujući njihove stavove i uvjerenja. Uranjajući u tu online digitalnu zajednicu postavlja se pitanje kako virtualni svijet utječe na kreaciju integriteta? Da bi ovaj zamršeni fenomen što bolje bio razjašnjen dobro bi bilo sagledati ga kroz prizmu poznate teorije Marshalla McLuhana >zatvor bez zidova<. Tu kreacija intergiteta mladih poprima iznijansiranu perspektivu jer moderni svijet funkcioniše kao zatvor bez zidova oblikujući percepcije i ponašanja bez fizičkog ograničenja, mladi ljudi se kreću virtualnom složenom mrežom koja isto tako oblikuje i njihov osjećaj vrijednosti unutar društva. Kako bi što bolje razjasnili integritet mladih u virtualnom doživljaju, okruženju i postojanju važno je ući u složenost problema, rasčlaniti ga i obratiti pažnju sa kojim sve dilemama se mladi susreću i bore, te koja su to pitanja usko vezana za ovaj fenomen (digitalni identitet, cyber nasilje, zaštita privatnosti…) Mlađa generacija najviše je podložna digitalnim platformama i u vezi s tim integritet individue postaje nametnut, zapovijeđen. Masmediji nam danas nude gotove riječi i slike, obrasce, stereotipe, načine ponašanja, medijski bonton. Strojevi su nam nametnuli masovno reproduciranu sliku/tekst kao poziv na prilagodbu svijetu strojeva, svijetu u kojemu ćemo mi sami prije svega ostaloga sebe doživjeti poput stroja. (Fejzić Čengić \& Sofradžija, 2022) Da bi ovakav način kreiranja integriteta bio što manje zastupljen važno je poduzeti korake koji uključuju digitalno i medijsko opismenjavanje, kako mladih tako i roditelja. Ovaj rad donijet će neka istraživanja na bosanskohercegovačkom tlu na temu Integritet mladih u virtualnom svijetu čiji je cilj da proširi ne samo vidike mladih nego uopšteno ljudske vidike kada je riječ o upotrebi društvenih mreža i virtualnog svijeta. Virtualni doživljaj koji je svakodnevan, opšteprisutan baš kao takav je neophodan za funkciju modernog društva i zbog tog je baš to interesna sfera ovog istraživačkog rada. [Introductory consideration]}, language = {mul} } @misc{Zoričić, author = {Zoričić, Franko}, title = {Ljudska agresivnost kao posljedica evolucije ili socijalizacije, Master's thesis, Faculty of Humanities and Social Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2019, 32+11 pp., Croatian. [repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg\%3A803]}, abstract = {Ovaj rad bavi se pitanjem ljudske agresivnosti kao posljedice evolucije i socijalizacije. Dvije teorije Jonathana Haidta - kako socijalizacija i kultura utječu na agresivnost i kako političko opredjeljenje utječe na agresivnost - će biti okosnica rada. U početnom dijelu rada iznose se definicije agresije prema nekoliko poznatih psihoanalitičara, filozofa i etologa. Te definicije nam daju uvid u to što je agresija zapravo, zašto se javlja i u kojim se točno situacijama javlja. Razumijevanje agresije i njeno definiranje iz različitih aspekata nam je važno iz razloga što se ljudsko ponašanje odnosno agresija može ispoljiti na više različitih načina. S time na umu, možemo shvatiti koji su to okidači naveli Mađarsku da u vrijeme migrantske krize zatvori granice i ispolji ponašanja o kojima smo slušali svakodnevno u domaćim i svjetskim medijima. Nadalje razdvajamo evolucijske i sociološke aspekte agresivnih ponašanja. Kako je čovjek prije svega biološko pa sociološko biće, moramo shvatiti koji su to okidači za agresivna ponašanja, zašto postoje i kako se mogu ispoljiti. Što je to u našim genima i kakve veze imaju naši preci s današnjim oblikom ljudske vrste? S druge strane predstavljamo sociološki aspekt agresije kojim pokušavamo objasniti zašto su neka agresivna ponašanja kulturološki i sociološki određena. Također, kako život u modernim zajednicama i shvaćanje nacionalnog identiteta može utjecati na masovno ponašanje jednog naroda. Na kraju dajemo opširan uvid u Europsku migrantsku krizu s fokusom na Mađarsku. Objašnjavamo politiku premijera Viktora Orbana i njegove vlade i kako je ona utjecala na mađarski narod. Postoji niz posljedica u obliku agresivnog ponašanja radi manipulacije informacijama i sustavnim demoraliziranjem imigranata. Dati ćemo nekoliko konkretnih primjera agresije za vrijeme migrantske krize u Mađarskoj. U raspravi dajemo osvrt na migrantsku krizu i kako je svaki oblik agresivnog ponašanja povezan s prethodno navedenim definicijama agresije i Haidtovim teorijama.}, language = {mul} } @article{Smolčić, author = {Smolčić, Ivona}, title = {Autoritet, obitelj i narcističko, sebstvo u pripovijetki Emilijan Lazarević [Authority, Familiy and Grandiose Self in the Short Story Emilijan Lazarević] [application of Fromm's theories to art]}, series = {Kanavelić, Vol. 4 (2018), pp. 39-54. [Online ISSN 2787-6047] [hrcak.srce.hr/file/376159]}, journal = {Kanavelić, Vol. 4 (2018), pp. 39-54. [Online ISSN 2787-6047] [hrcak.srce.hr/file/376159]}, abstract = {Rad, na temelju pripovijetke Emilijan Lazarević, autora Josipa Kozarca, propitkuje međusoban odnos između autoriteta u kontekstu patrijarhalne obiteljske zajednice i procesa formiranja sebstva. Obitelj u patrijarhatu imat će osobitu strukturu i regule, koje pojedinci trebaju usvojiti kako bi se formirali poželjni oblici ponašanja, s ciljem očuvanja zatvorenoga poretka. U pogledu toga relevantna je degradirana uloga ženskosti, pa se analiza referira i na rodnu problematiku unutar devetnaestostoljetnih društvenih normi. Princip odgoja ovdje postaje okosnicom rada jer je ovisan o položaju obitelji Lazarević u odnosu na ostale i težeće društvene skupine. Također, propitkuje se i problematika narcizma i to u kontekstu velebnoga sebstva i idealizirane roditeljske slike, što potječe od objekata sebstva odnosno roditelja i to u prededipskoj i edipskoj fazi razvoja ličnosti.}, language = {mul} } @article{Smolčić, author = {Smolčić, Ivona}, title = {Prilog interpretaciji romana Đuka Begović sobzirom na teoriju odgoja Johna Lockea [A contribution to the interpretation of Đuka Begović's novel with regard to John Locke's theory of education] [application of Fromm's theories to art]}, series = {Kroatologija, Vol. 11, No. 1 (2020), pp. 29-41. [Online ISSN 1848-9117] [hrcak.srce.hr/file/360514]}, journal = {Kroatologija, Vol. 11, No. 1 (2020), pp. 29-41. [Online ISSN 1848-9117] [hrcak.srce.hr/file/360514]}, abstract = {Hrvatski pisac modernizma Ivan Kozarac (1885. - 1910.) svoje je kratkotrajno djelovanje unutar književne produkcije obilježio romanom Đuka Begović (1910). Riječ je o jednome od kolosalnih djela svojega vremena, koje u fokus postavlja izdvojenoga pojedinca čija je autodestrukcija poimana simbolom slavonskoga mentaliteta s prijelaza stoljeća. Budući da subjektovo funkcioniranje započinje u njegovoj nominalnoj zajednici (obitelji), ona generira važan utjecaj na njegovo daljnje formiranje. Slavonska obitelj o kojoj Kozarac progovara je patrijarhalna, stoga je i odgoj u takvoj sredini specifičan. Engleski filozof i autor političke literature John Locke (1632. - 1704.), svoju je teoriju odgoja iznio u djelo pod naslovom Some thoughts concerning education (1693.). Ondje se dotiče nekih relevantnih stavki vezanih za sadržaj i provedbu odgoja koji za cilj ima stvoriti društvu korisne pojedince. S obzirom na Lockeovu osnovnu tezu kako je moralni razvitak djeteta isključiva odgovornost njegovih roditelja, djelo je moguće primijeniti na primjeru Kozarčeva romaneskog teksta. Ustaljena misao književne kritike bazirana na biološkim temeljima Đukine ličnosti tako se može sagledavati u relaciji s odgojnim modelom koji mu je za djetinjstva pružen. S obzirom na primjere određenih ponašanja koje zatiče u svojoj prvotnoj zajednici, kao i na cjelokupan utjecaj koji otac polučuje na njega, moguća je interpretacija romana u odgojnome ključu.}, language = {mul} } @article{Sabljo, author = {Sabljo, Marin}, title = {Nacistički trijumvirat - Joseph Goebbels, Hermann G{\"o}ring, Heinrich Himmler}, series = {Essehist, Vol. 7, No. 7 (2015), pp. 92-97. [Print ISSN 1847-6236] [hrcak.srce.hr/en/file/233086]}, journal = {Essehist, Vol. 7, No. 7 (2015), pp. 92-97. [Print ISSN 1847-6236] [hrcak.srce.hr/en/file/233086]}, abstract = {Ovaj članak kronološki prikazuje djelovanje trojice najmoćnijih ljudi Trećeg Reicha. Taj veliki trijumvirat tvorili su: Heinrich Himmler, Hermann G{\"o}ring i Joseph Goebbels. Dotični trojac je uspješno, uz Adolfa Hitlera, držao gotovo svu vojnu i civilnu vlast u tadašnjoj Njemačkoj. Svaki od njih posjedovao je jedan stup moći velikoga Trećeg Reicha.}, language = {mul} } @article{Rađenović, author = {Rađenović, Milica}, title = {Manipulacija odgojem i obrazovanjem u autoriarnom drustvu prema romanu >Dijete u Vremenu< Iana McEwana}, series = {Anafora: Časopis za znanost o književnosti, Vol. 3, No. 2 (2016), pp. 169-184. [Online ISSN 2459-5160] [hrcak.srce.hr/en/file/257057]}, journal = {Anafora: Časopis za znanost o književnosti, Vol. 3, No. 2 (2016), pp. 169-184. [Online ISSN 2459-5160] [hrcak.srce.hr/en/file/257057]}, abstract = {Ovaj rad bavi se ulogom odgoja i obrazovanja u autoritarnom društvu u McEwanovu romanu Dijete u vremenu. Manipulacijom odgoja i obrazovanja omogućuje se prikriveno zadiranje u intimu obitelji i slobode pojedinaca, prekrajanje društva i njegovih vrijednosti po željama i volji male skupine ljudi koja drži moć u svojim rukama. McEwan se koristi sveobuhvatnosti odgoja kao društvene pojave da bi nam dao savršen uvid u jedno društvo i njegove ideale. Odgoj ima ključnu ulogu u indoktrinaciji i u formiranju odnosa pojedinca prema autoritetu. Opisujući navodno sastavljanje priručnika za odgoj djece, koji je naručila Vlada, McEwan se bavi odnosima između sustava i pojedinca, između javnog i privatnog, individualne slobode i javnog interesa.}, language = {mul} } @misc{Mrnarević, author = {Mrnarević, Ana}, title = {Etički pristup problematici ljudske seksualnosti [Ethical Approach to the Problem of Human Sexuality], Diploma thesis, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2017, 38 pp., Croatian. [darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9492/1/amrnarevic2017.pdf]}, abstract = {Tema je ovoga rada ljudskaslobodau odabiru seksualne orijentacije i odgovarajućem ponašanju, odnosno seksualna sloboda pojedinca i utjecaj društvenih odrednica na nju. Cilj je rada prikazati i analizirati različite stavove o tim pitanjima, a pritom posebno istaknuti problematiku pedofilije, što je primjer na kojemu se može propitati postavljanje granica ljudskoj seksualnosti. Pitanje seksualnosti, općenito i u pojedinim slučajevima, promatrat će se pluriperspektivno, s naglaskom na filozofsko-etičkojtedonekle političkoji pravnojdimenziji. Je li seksualnost prirodni fenomenili društveni konstrukt? Ako i postoje granice ljudske seksualnosti, tko ih smije i može odrediti? Možemo li govoriti o prirodnom i neprirodnom, u smisludevijantnoga,ili postoji više seksualnosti? Na koji se način ljudska seksualnost može pravno regulirati? Kakva je povezanost između etičke i pravne regulacije? Ima li seksualnost uopće moralnu komponentu ili se uvijek radi o nekom postupku čija nemoralnost proizlazi iz nečeg što nije nužno vezano uz seksualnost? Konceptkoji je bitan u pitanjima seksualnosti jest pristanak. Pitanje koje se postavlja jest kada, odnosnood koje dobi nečiji pristanak prihvaćamo kao takav? Nije li dopuštenadobna granica za stupanje u spolne odnose proizvoljna? Možemo li doista zabranitiodnos samo zato što netko ima određeni broj godina?}, language = {mul} } @misc{Glavočić, author = {Glavočić, Tia}, title = {Etika i ljudska priroda: Od nepromjenjive ljudske prirode do biomedicinskog poboljšanja čovjeka [Ethics and Human Nature: From Immutable Human Nature to Biomedical Improvement of Man], Diploma thesis, Philosophy, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, Zagreb, Croatia 2016., 124 pp., Croatian. [darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/11234/1/Tia\%20Glavocic_Etika\%20i\%20ljudska\%20priroda.pdf]}, abstract = {[From introduction] Pitanje postojanja i naravi ljudske prirode zaokupljalo je filozofe od samog rođenja filozofskog mišljenja. Ljudska se priroda u povijesnom razvoju pojma često sagledavala pod vidom dualizma, primjerice, u orfičkom učenju, kod Platona, u skolastici i kod Descartesa. Pred-darvinovski koncepti vidjeli su ljudsku prirodu kao konstantnu: ljude od drugih bića razlikuje posjedovanje duše, kojoj se daje moralna vrijednost. Darwin iznosi evolucijsko viđenje koje naglasak stavlja na biologiju, za razliku od biheviorističkog viđenja, koje primat daje okolišu i kulturi. Marx pak odbacuje ideju zadane ljudske prirode, te iznosi tezu o socijalnom samoproizvođenju čovjeka. Kritiku ideje ljudske prirode iznose poststrukturalisti i postmodernisti (Foucault, Derrida, Lyotard), te teoretičari poput Hughesa i Buchanana. Obrana ideje ljudske prirode u modernom tehnoznanstvenom vremenu posebno je važna biokonzervativcima poput Fukuyame i Habermasa, koji će je istaknuti kao ključnu za očuvanje demokracije i čovjeka kao moralnog bića. (Selak, 2013)}, language = {mul} } @article{Foretić, author = {Foretić, Višeslav}, title = {Ljubav - stav i umijeće [Love - attitude and skill]}, series = {Spectrum: ogledi i prinosi studenata teologije, Vol. 47, No. 3-4 1-2 (2014), pp. 74-97. [Online ISSN 1849-1065] [hrcak.srce.hr/en/file/192058]}, journal = {Spectrum: ogledi i prinosi studenata teologije, Vol. 47, No. 3-4 1-2 (2014), pp. 74-97. [Online ISSN 1849-1065] [hrcak.srce.hr/en/file/192058]}, abstract = {[Introduction] Riječ ljubav (engl. love) na Durex kutiji prezervativa i glava vraga s rogovima u obliku srca ispod te riječi ne mogu ni jednoga čovjeka - koji se barem jednom u životu pitao o smislu ljubavi - a osobito ne jednoga filozofa i teologa ostaviti ravnodušnim. Takav dizajn vidljiva je misao ili ideja nama nepoznate osobe koja je drugima indirektno ili direktno htjela nešto poručiti. Taj netko je ili ljubavlju nazvao kutiju prezervativa ili je htio poručiti kako su te >gumice< - koje služe kao sredstvo kontracepcije - ustvari sredstvo do ljubavi. Međutim, možda taj dizajn ne bi bio tako zanimljiv i smiješno kontradiktoran kada ispod te riječi ne bismo ugledali lik vraga ili za dizajnera vjerojatno bajkovito malo crveno biće s rogovima koje se igra vatricom. Većina ljudi zna da se vrag u kršćanstvu naziva Sotonom, Đavlom ili palim anđelom. On za kršćane nije izmišljeno biće i nema nikakve veze s ljubavlju. Za njega kršćani često koriste kao sinonim pojam zlo. Zlo pak nema nikakve veze s dobrotom, a ljubav je intuitivno, barem kod većine ljudi, nešto dobro. Kako povezati lik vraga, Sotone ili lik zla u obliku crvena srca - koje često predstavlja ljubav ili najpoznatiji izraz ljubavi >volim te< - i riječ ljubav koja u nama budi prekrasne osjećaje i koja predstavlja nešto dobro, istinito i lijepo? >Dizajner< ih je pokušao povezati jednim pogledom! Zanimljivo je da su oči spomenutoga lika usmjerene prema toj riječi. Iz toga ćemo pokušati izvesti smisleni zaključak. Pretpostavimo da je poruka toga dizajna - riječ >love< u središtu!}, language = {mul} } @article{Bjelajac, author = {Bjelajac, Petra}, title = {Prodor kapitalizma u romanima hrvatskog realizma}, series = {Jat: časopis studenata kroatistike, Vol. 1, No. 2 (2015), pp. 135-153. [Print ISSN 1848-8110] [hrcak.srce.hr/en/file/204295]}, journal = {Jat: časopis studenata kroatistike, Vol. 1, No. 2 (2015), pp. 135-153. [Print ISSN 1848-8110] [hrcak.srce.hr/en/file/204295]}, abstract = {Prodor je kapitalizma jedna od tema koju uz ostale, kao što su propadanje plemstva, školovanje seoskog djeteta u gradu i opisivanje građanskog, seljačkog i radničkog sloja, pronalazimo u romanima hrvatskog realizma, pri čemu pratimo različito manifestiranje kapitalističke doktrine u gradovima i na selu, što je još jedan polarizacijski odnos koji se nameće u većini djela. Autori su realističkih romana prodor kapitalizma ocijenili izrazito negativnim, bez obzira na mjesto njegova nastajanja. Iz tog su razloga njegovu pojavu vezali uz negativne likove, pojedince koji se razlikuju od svoje okoline razmišljajući više robno-novčano. Promatrajući oblikovanje i promjene karaktera tih likova, ustanovljeno je da ono uvelike ovisi o povijesno-ekonomskoj situaciji u kojoj se karakter nalazi, odnosno ovisi o promjenama koje su zahvatile društvo, pri čemu je jedna od glavnih prodor kapitalizma.}, language = {mul} } @article{Balajić, author = {Balajić, Siniša}, title = {Dinamizmi dijaloga u dinamici razvoja osobnosti Siniša Balajić [Dynamism of Dialogue in the Dynamic Development of Personality]}, series = {Služba Božja, Vol. 57, No. 2 (2017), pp. 135-162. [Online ISSN 1849-1057] [hrcak.srce.hr/en/file/272258]}, journal = {Služba Božja, Vol. 57, No. 2 (2017), pp. 135-162. [Online ISSN 1849-1057] [hrcak.srce.hr/en/file/272258]}, abstract = {Kao ni mnogi drugi životni vidovi, tako ni dijalog nije jednodimenzionalan. Naime, on je sastavljen od više dimenzija i dinamizama. Između mnoštva dinamizama ističe se nekoliko njih koji stvaraju temelj za dobru dijalošku dinamiku: odnos, slušanje sa svojim elementima i govor. Govoreći o odnosu, promišljamo o povezanosti dviju ili više različitih stvarnosti, kao što su odnosi među ljudima, afektivni odnosi itd. U tim se odnosima razvijaju i rastu dinamizmi i njihovi elementi kao što su slušanje, sluh, govor, pogled itd. Polazeći od dinamike sluha i slušanja, otkrivamo da oni nisu na svom početku usmjereni na zvuk. Na početku života ne rađa se svjesna percepcija zvuka. Na početku slušanja pojavljuje se čuvstvo koje je temeljni element slušanja. Stoga slušanje usmjerava najprije izvan horizonta zvuka i poziva da se oćuti, percipira stvarnost preko lica koje je oglednik stavova, osjećaja, iskustava. Ta se iskustva mogu izreći u dinamici govora koji je dinamizam što oblikuje svijet emocija, iskustava, misli, ideja. Govor kroz riječi prenosi ono što nije samo slovo ili zvuk. Naime, riječ predstavlja, ne samu sebe, nego svijet duha, emocija itd., usmjerena je na izricanje i oblikovanje tog svijeta. Polazeći od pretpostavke da su ovih nekoliko dinamizama i njihovi elementi doista temelj dobre dijaloške dinamike, ovaj kratki članak ima u vidu skicirati ih nastojeći izvući na površinu elemente njihova utjecaja na razvoj osobnosti. Vjerujemo da upravo ovi dinamizmi mogu izričito ukazati na važnost dobre dijaloške dinamike i na njezin odnos s činom razvoja osobnosti koja, otvorena dinamici dijaloga, biva otvorenija za novost i rast.}, language = {mul} } @article{Akrap, author = {Akrap, Domagoj}, title = {Proroci židovske >protukulture< - Martin Buber, Erich Fromm i Abraham Joshua Heschel}, series = {Filozofska Istraživanja, Vol. 42, No. 4 (2022), pp. 761-773. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/en/file/437764]}, journal = {Filozofska Istraživanja, Vol. 42, No. 4 (2022), pp. 761-773. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/en/file/437764]}, abstract = {Rad prikazuje nastanak posebne židovske protukulture na prijelazu iz 1960-ih u 1970-e godine prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama kao posljedice antiratnog pokreta i pokreta za građanska prava. Dijaloška filozofija Martina Bubera, humanizam Ericha Fromma i religiozni egzistencijalizam Abrahama Joshue Heschela bitno su oblikovali ideje mlade generacije Židova i utjecali na njihovu želju za obnovom židovskog života. Iako su se koncepcijski i stilski razlikovali, ovoj trojici mislioca zajednička je bila neumorna kritika nesnošljivosti sadašnjice i borba za pravednije društvene odnose. Bez obzira radi li se o Buberovu društvu izgrađenom na slobodnom udruživanju, Frommovu humanističkom socijalizmu ili Heschelovu slobodnom društvu prožetom religijom - frustriranoj i izgubljenoj mladoj generaciji ponudili su odgovore i pokazali im put k izrazito željenoj >duhovnoj revoluciji<, zadobivajući na taj način uloge proroka.}, language = {mul} } @article{Alić, author = {Alić, Sead}, title = {Globalno ratište i glasovi iz pustinje [Global Battlefield and the Voices from the Desert]}, series = {Filozofska Istraživanja, Vol. 37, No. 1 (2017), pp. 71-8l. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/file/276968]}, journal = {Filozofska Istraživanja, Vol. 37, No. 1 (2017), pp. 71-8l. [Online ISSN 1848-2309] [hrcak.srce.hr/file/276968]}, abstract = {Pojmom autoritarnosti u tekstu se nastoji osvijetliti autoritarna politička i vojna djelova nja država koje zanemaruju pravne i moralne dosege suvremene civilizacije te se na taj način želi >obuhvatiti vrijeme< pojmovima kao što su propaganda, rat i terorizam. U pro mišljanja o ratu uvode se teze Sigmunda Freuda, Ericha Fromma, Claudea L{\´e}vi-Straussa, Friedricha Nietzschea, Noama Chomskoga i drugih autora koji ratu >proširuju okvire<. Iz tako proširenoga konteksta promatraju se fenomeni >globalnoga rata>i< medijskoga rata« te posebno teroristički napad u Parizu 2015 godine. Želja je pokazati novu/staru ulogu masmedijske >proizvodnje pristanka< te pojasniti ulogu i snagu medija u aktualnom rastu terorizma u svijetu.}, language = {mul} } @article{Vertovšek, author = {Vertovšek, Nenad}, title = {Frommov čovjek za sebe kao slobodno stvaralačko biće prakse [Erich Fromm's >Man for Himself< as a Free Creative Being of Praxis]}, series = {Metodički Ogledi, Vol. 20, No. 2, pp. 79-96. [Online ISSN 1848-2325] [hrcak.srce.hr/file/175622]}, journal = {Metodički Ogledi, Vol. 20, No. 2, pp. 79-96. [Online ISSN 1848-2325] [hrcak.srce.hr/file/175622]}, abstract = {Razumijevanje otuđenog čovjeka koji u povijesnom razvoju stječe sve više slobode, ali se u suvremenom društvu sve više osjeća izolirano od prirode i drugih ljudi, povezuje se u djelima Gaje Petrovića, istaknutog praksisovca, s univerzalnim humanističkim opredjeljenjima i dinamičkom psihologijom. Kada svoju pozornost usmjerava na Ericha Fromma i njegovog čovjeka za sebe, traži odgovore na pitanja što je u Frommovu shvaćanju posebno zanimljivo za tadašnju i buduću filozofiju. Zanima ga Frommovo istraživanje korijena bijega od slobode u čovjekovoj prirodi i suvremenom društvu, ali i mogućnosti oslobađanja čovjeka od tereta kojeg je postavio sam sebi. Pojmovi ljudska priroda i alijenacija Gaji Petroviću služe za produbljenje i proširenje filozofskih promišljanja o čovjeku, kako bi ponudio rješenje osnovnih problema egzistencije i društvenih odnosa. Jedna od zajedničkih točki susreta Gaje Petrovića i Ericha Fromma jest i raskorak između čovjekove biti i stvarne, praktične egzistencije. U središtu njihove filozofije je čovjek, njegova priroda i proturječnosti s kojima se suočava kao stvaralačko biće prakse. Zajedničko im je i pitanje treba li i kako ponovno koristiti dosege praktičnog uma i/ili nastaviti tamo gdje se je stalo u filozofskom konceptu otuđenog čovjeka? Hoće li razmatranje alijenacije i dezalijenacije konačno obnoviti misao o Čovjeku koji, nažalost, nije to što jest, a treba biti ono što bi mogao biti?}, language = {mul} } @article{TabakMusić, author = {Tabak, Krešimir and Musić, Ivica}, title = {Plemstvo duha u filozofiji Ericha Fromma [The Nobility of Spirit in the Philosophy of Erich Fromm]}, series = {Hum: časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Vol. 14, No. 21 (2019), pp. 61-79. [Online ISSN 2303-7431] [hrcak.srce.hr/file/335518]}, journal = {Hum: časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Vol. 14, No. 21 (2019), pp. 61-79. [Online ISSN 2303-7431] [hrcak.srce.hr/file/335518]}, abstract = {U intelektualnome diskursu 20. stoljeća umnost kao univerzalnu kategoriju umnogome je zamijenila njezina instrumentalna inačica. U spomenutome stoljeću prevladava distopijska misao koja u život suvremenoga čovjeka unosi nihilizam i apsurd. Univerzalne životne vrijednosti kao vezivno tkivo civilizacije, ideal koji je bio trajno prisutan u povijesti ljudskoga roda, u suvremenome dobu više nisu na istaknutome mjestu. Unatoč tim nepovoljnim okolnostima svojim stvaralaštvom pojedini filozofi odgovorit će na moderne izazove i pokazati postojanje vrijednosti bez kojih civilizacija ne može opstati. Značajnik koji je afirmativno promišljao o životu i tragao za alternativom postojećemu stanju bio je i Erich Fromm. U radu se njegov esencijalizam povezuje s naširoko poznatim i primjenjivanim pojmom >plemstvo duha<. Također se opisuje Frommova kritika kapitalizma i socijalizma kao neodgovarajućih društvenih sustava. Modernoj stvarnosti koja se drži svijetom bez alternative u radu se suprotstavlja Frommova vizija ideala ljudske prirode, odnosno tip karaktera kojemu će biti cilj rast i razvoj svih čovjekovih mogućnosti. Među najvrjednije ljudske mogućnosti ubrajaju se produktivno mišljenje i produktivna ljubav. Najviši oblik produktivnosti pripisuje se revolucionarnomu karakteru, odnosno životnoj orijentaciji koja se identificira s čovječanstvom, rabi univerzalna mjerila te gaji sklonost i ljubav za život. Na kraju se zaključuje kako se bez duhovne plemenitosti ne može održati ni vizija zreloga života.}, language = {mul} } @article{Szentmartoni, author = {Szentm{\`a}rtoni, Mihalj}, title = {Neki elementi popularnosti Ericha Fromma u svijetu i kod nas [Some elements of Erich Fromm's popularity in the world and in our country]}, series = {Obnovljeni Život: časopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol. 35, No. 1-2 (1980), pp. 19-37. [Online ISSN 1849-0182] [hrcak.srce.hr/en/file/83952]}, journal = {Obnovljeni Život: časopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol. 35, No. 1-2 (1980), pp. 19-37. [Online ISSN 1849-0182] [hrcak.srce.hr/en/file/83952]}, abstract = {Erich Fromm is 80 this year. He is a much read author not only in western societies, but also in many socialist countries. In Yugoslavia all his major books have been translated. The present article is an attempt to find some of the elements of his popularity. The first part of the study deals with some basic characteristics of modern man. First of all, he is manipulated in different ways. In a world that is dominated by production and its laws, man has lost the sense of his own value. Also, modern man is anxious for values and fears relativism. Under the influence of experimental sciences he has come to mistrust the capacity of reason to make objectively valid moral judgments. Finally, modern man has lost or has been forced to give up his religion. With the disappearance of religion he has lost a frame of reference and with it answers to the, basic questions of existence. Fromm meets these existential needs of modern man. The second part of the study is an analysis of Fromm's remedies. For the loss of the sense of man's own value, he offers a new humanistic anthropology. According to the new image, man is inherently good and capable of self-realization. Fromm has thus corrected the rather pessimistic anthropology of S. Freud. To the anxiety for values Fromm offers a new humanistic ethics. This ethics is anthropocentric in the sense that man is the supreme value. At the same time Fromm claims that man has a capacity to form objectively valid norms and has no need for any external authority to do this for him. And finally, as a remedy for the loss of religious orientation Fromm offers a new humanistic religion which is widely defined so as to be acceptable to everybody, everywhere. The author concludes that, on the one hand, Fromm merely restates old truths in new ways but, on the other hand, his merit is to speak to contemporary man in a way understandable to him.}, language = {mul} } @article{Matković, author = {Matković, Sanja}, title = {The construction of identity in a consumerist society: Delillo's Jack Gladney [Konstrukcija identiteta u konzumerističkom društvu: DeLillov Jack Gladney] [application of Fromm's theories to art]}, series = {Anafora: Časopis za znanost o književnosti, Vol. 2, No. 2 (2015), pp. 163-179. [Online ISSN 2459-5160] [hrcak.srce.hr/file/226914]}, journal = {Anafora: Časopis za znanost o književnosti, Vol. 2, No. 2 (2015), pp. 163-179. [Online ISSN 2459-5160] [hrcak.srce.hr/file/226914]}, abstract = {This paper deals with the construction of the postmodern identity of Jack Gladney, the main character in Don DeLillo's >White Noise< (1985). Employing (post)modern, social psychology, and psychoanalytic theories of Zygmunt Bauman, Erich Fromm, Jean Baudrillard, and Gilles Lipovetsky, it analyzes the construction of Gladney's character through his social roles as professor, husband, and consumer in the narrow sense of the word in order to deduce that his consumerist practices have spread to all aspects of his life. This reading reveals a new interpretation of Gladney's fear of death; it shows that Gladney's thanatophobia represents a consequence of his atheistic worldview. Namely, unable to find a haven in religion, he unsuccessfully seeks the meaning of life and death elsewhere, mainly in consumerism, which is identified as the source of his alienation from himself, people, and God. This paper suggests that numerous problems of postmodern life are caused by the lack of faith in God and proposes a conclusion that religion itself could be the answer to the difficulties faced by postmodern individuals with fragmented identities such as Jack Gladney.}, language = {mul} } @article{KaličaninGordićPetković, author = {Kaličanin, Milena and Gordić Petković, Vladislava}, title = {Od utopije do aeenskog kontinenta: matrifokalne vrijednosti i vizije aenske slobode u suvremenom srpskom romanu [From Utopia to Herland: Matrifocal Values and Visions of Women's Freedom in the Contemporary Serbian Writing]}, series = {Knjizevna smotra: Casopis za svjetsku knjizevnost (Zagreb), No. 1 (2021), pp. 71-78. [Online ISSN 2459-6329] [hrcak.srce.hr/file/379345]}, journal = {Knjizevna smotra: Casopis za svjetsku knjizevnost (Zagreb), No. 1 (2021), pp. 71-78. [Online ISSN 2459-6329] [hrcak.srce.hr/file/379345]}, abstract = {In >The Chalice and the Blade: Our History, Our Future< (1987), Riana Eisler asserts that the Neolithic societies used to follow a >partnership model< of civilization that rested on egalitarian and matrifocal values. However, over time, it gave way to the current >dominator model< that focuses on masculine ideals of superiority and dominance. It is her genuine belief that a historical transition from earlier idyllic to more aggressive cultures can be reversed in order for the matriarchal society to be constructed again in the future. This theoretical framework will be employed in the comparative analysis of two modern Serbian novels that seek a vision of feminist utopia at the end of the 20th century: Mirjana Novakovic's >The Danube's Apocrypha< (1996) and Judita Salgo's >A Voyage to Birobijan< (1997). Novakovic's short novel describes an uprising threatening to overturn the social order in the near future and has a female narrator who shares with the reader the testimony concerning a secret com-munity of women, which is >silently awaiting< its Goddess to appear. Salgo's posthumous, unfinished novel partly reads as a proclamation of a new religious doctrine about the female Christ figure named Messiana and her ardent acolytes who spread the word about a hideaway which would serve to shelter the vulnerable and the endangered. Though the original intention of both Salgo and Novakovic was to sup-port the destitute and unprotected women of the Balkans by creating the characters and the plots reminiscent of their plight, their writing turned into an unparalleled quest for the continent of the female, a very particular Utopia. The following analysis is also based on the analytical approaches of Bloom, Eagleton, Fromm, Loentz and Pike.}, language = {mul} } @article{Domjanovic, author = {Domjanovic, Luka}, title = {Fromm's Notion of Spontaneity as a Solution to Foucault's Problem of Freedom [Frommov pojam spontanosti kao rješenje problema slobode kod Foucaulta] [Fromms Begriff der Spontaneit{\"a}t als L{\"o}sung f{\"u}r Foucaults Problem der Freiheit] [La Notion de spontan{\´e}it{\´e} de Fromm comme solution au probl{\`e}me de libert{\´e} de Foucault]}, series = {Synthesis Philosophica, Vol. 67, No. 1 (2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [doi.org/10.21464/sp34109]}, journal = {Synthesis Philosophica, Vol. 67, No. 1 (2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [doi.org/10.21464/sp34109]}, abstract = {In this paper, I attempt to apply Fromm's notion of spontaneity to Foucault's system of repression. It tends to shed new light on Foucault's problem of freedom, using the notion which Foucault largely underestimates. Difficulties of such an application arise because of differences in Fromm's and Foucault's starting points in analysing the causes of human submission throughout history. Nonetheless, there is a point of convergence: Foucault and Fromm both describe a type of individual's escape towards the institutions of power. Whether these institutions are highly formalised or not, highly complex or rather simple, dispersed or centralised, they designate repression on account of their lack of spontaneity.}, language = {mul} } @misc{Stojic, author = {Stojic, Ljuba}, title = {Review Fromm, E.: Sigmund Freud's Mission. An Analysis of His Personality and Influence (1959a, Serbocroatic). Fromov Frojd}, series = {E. Fromm, Misija Sigmunda Frojda (1959a-011), Beograd (Grafos) 1978, pp. 105-108.}, journal = {E. Fromm, Misija Sigmunda Frojda (1959a-011), Beograd (Grafos) 1978, pp. 105-108.}, language = {mul} } @article{Šrimf, author = {Šrimf, Franc}, title = {Erich Fromm, Kriza psihoanalize}, series = {Večer, Vol. 29 (No.103, 7.05.1973), p. 5.}, journal = {Večer, Vol. 29 (No.103, 7.05.1973), p. 5.}, language = {mul} } @article{Serdarevic, author = {Serdarevic, S.}, title = {Zaboracljeni mislilac}, series = {Slobodna Dalmacija, Zagreb (4. May 2000).}, journal = {Slobodna Dalmacija, Zagreb (4. May 2000).}, language = {mul} } @misc{Milan, author = {Milan, Ivana}, title = {Review Fromm, E.: Bit ćete kao Bog: radikalna interpretacija Starog zavjeta i njegove predaje (You Shall Be as Gods. A Radical Interpretation of the Old Testament and Its Tradition (1966a, Serbocroatic)}, series = {Politička misao, Vol. 46, (No. 1, 2009), pp. 226-229.}, journal = {Politička misao, Vol. 46, (No. 1, 2009), pp. 226-229.}, language = {mul} } @misc{Savic, author = {Savic, Obrad}, title = {Review Fromm, E.: Psychoanalysis and Religion (1950a, Serbocroatic). From i revolucija nade}, series = {E. Fromm, Revolucija Nade (1968a-012), Beograd (Grafos) 1978, pp. 185-189.}, journal = {E. Fromm, Revolucija Nade (1968a-012), Beograd (Grafos) 1978, pp. 185-189.}, language = {mul} }