@article{Domjanovic, author = {Domjanovic, Luka}, title = {Fromm's Notion of Spontaneity as a Solution to Foucault's Problem of Freedom [Frommov pojam spontanosti kao rješenje problema slobode kod Foucaulta] [Fromms Begriff der Spontaneit{\"a}t als L{\"o}sung f{\"u}r Foucaults Problem der Freiheit] [La Notion de spontan{\´e}it{\´e} de Fromm comme solution au probl{\`e}me de libert{\´e} de Foucault]}, series = {Synthesis Philosophica, Vol. 67, No. 1 (2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [doi.org/10.21464/sp34109]}, journal = {Synthesis Philosophica, Vol. 67, No. 1 (2019), pp. 125-139. [Online ISSN 1848-2317] [doi.org/10.21464/sp34109]}, abstract = {In this paper, I attempt to apply Fromm's notion of spontaneity to Foucault's system of repression. It tends to shed new light on Foucault's problem of freedom, using the notion which Foucault largely underestimates. Difficulties of such an application arise because of differences in Fromm's and Foucault's starting points in analysing the causes of human submission throughout history. Nonetheless, there is a point of convergence: Foucault and Fromm both describe a type of individual's escape towards the institutions of power. Whether these institutions are highly formalised or not, highly complex or rather simple, dispersed or centralised, they designate repression on account of their lack of spontaneity.}, language = {mul} } @article{TabakMusić, author = {Tabak, Krešimir and Musić, Ivica}, title = {Plemstvo duha u filozofiji Ericha Fromma [The Nobility of Spirit in the Philosophy of Erich Fromm]}, series = {Hum: časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Vol. 14, No. 21 (2019), pp. 61-79. [Online ISSN 2303-7431] [hrcak.srce.hr/file/335518]}, journal = {Hum: časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Vol. 14, No. 21 (2019), pp. 61-79. [Online ISSN 2303-7431] [hrcak.srce.hr/file/335518]}, abstract = {U intelektualnome diskursu 20. stoljeća umnost kao univerzalnu kategoriju umnogome je zamijenila njezina instrumentalna inačica. U spomenutome stoljeću prevladava distopijska misao koja u život suvremenoga čovjeka unosi nihilizam i apsurd. Univerzalne životne vrijednosti kao vezivno tkivo civilizacije, ideal koji je bio trajno prisutan u povijesti ljudskoga roda, u suvremenome dobu više nisu na istaknutome mjestu. Unatoč tim nepovoljnim okolnostima svojim stvaralaštvom pojedini filozofi odgovorit će na moderne izazove i pokazati postojanje vrijednosti bez kojih civilizacija ne može opstati. Značajnik koji je afirmativno promišljao o životu i tragao za alternativom postojećemu stanju bio je i Erich Fromm. U radu se njegov esencijalizam povezuje s naširoko poznatim i primjenjivanim pojmom >plemstvo duha<. Također se opisuje Frommova kritika kapitalizma i socijalizma kao neodgovarajućih društvenih sustava. Modernoj stvarnosti koja se drži svijetom bez alternative u radu se suprotstavlja Frommova vizija ideala ljudske prirode, odnosno tip karaktera kojemu će biti cilj rast i razvoj svih čovjekovih mogućnosti. Među najvrjednije ljudske mogućnosti ubrajaju se produktivno mišljenje i produktivna ljubav. Najviši oblik produktivnosti pripisuje se revolucionarnomu karakteru, odnosno životnoj orijentaciji koja se identificira s čovječanstvom, rabi univerzalna mjerila te gaji sklonost i ljubav za život. Na kraju se zaključuje kako se bez duhovne plemenitosti ne može održati ni vizija zreloga života.}, language = {mul} }